REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – istok, Turinina 3

Posl.br. R1 Ob-15/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Matiji Bartolu, odvjetniku u Zaprešiću, te protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 23. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je između predlagateljice GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođene **.**.1950. u Mostaru, BiH i sada pokojnog UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoga **.**.1942. u Zagrebu, postojala izvanbračna zajednica do trenutka smrti UĆ **.**.2023.

II. Nalaže se protustranci da naknadi predlagateljici troškove postupka u iznosu od 408,18 eura (četristoosameuraosamnaestcenti), u roku od 15 dana.

III. Odbija se prijedlog predlagateljice za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu do pune visine zahtjeva od 1.075,00 eura.

Obrazloženje

1. Predlagateljica u (osobno podnesenom) prijedlogu navodi da je sa pok. UĆ, rođenim **.**.1942., živjela u izvanbračnoj zajednici dvadeset godina i to do njegove smrti. Prijedlog da je podnesen u svrhu ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Predložila je da su u svojstvu svjedoka saslušaju JĆ i GĆH.

2. Protustranka u podnesku od 1. ožujka 2024. usprotivio se zahtjevu za utvrđenje izvanbračne zajednice. Predložio je da se u sudski spis dostave Izvaci iz matice rođenih za predlagateljicu i pokojnog UĆ, Uvjerenje o prebivalištu za pokojnog, te rješenje o nasljeđivanju kao bi se utvrdilo tko su njegovi eventualni zakonski nasljednici. Osim svjedoka koji su predloženi od strane predlagateljice, stajališta je da bi valjalo pozvati i svjedoke koji su nezainteresirani za ishod postupka, odnosno neke od krvnih srodnika pokojnog, eventualno djecu ako je imao istu, te nekog od susjeda sa adrese pokojnog. Po zaprimanju predložene dokumentacije zadržava pravo predlaganja novih svjedoka.

3. Na ročištu usmene rasprave od 15. travnja 2024. predlagateljica je po punomoćniku izjavila kako moli za kraću odgodu ročišta, budući da je predlagateljica rođena u [adresa], pa je pokrenut postupak za prenošenje u ovdašnje matice, što će po informaciji koju je punomoćnik dobio biti gotovo kroz idućih tjedan dana. Ujedno predlaže da sud službenim putem pribavi uvjerenje o prebivalištu za pokojnog UĆ, budući da je predlagateljica osobno podnijela zahtjev, koji je odbijen s obrazloženjem da se radi o preminuloj osobi. Ostavinski postupak da je u tijeku, pa će se odmah po okončanju istog dostaviti rješenje na spis.

4. Na samoj usmenoj raspravi izvršen je uvid i ispis podataka za pokojnog UĆ iz Javnog registra osoba (JRO MUP RH) za spis te za stranke kojima je neposredno i uručeno.

5. Punomoćnica protustranke izjavila je da se protustranka i dalje protivi prijedlogu, dok se ne kompletira sva dokumentacija na koju je ukazano u odgovoru na prijedlog.

6. Predlagateljica je u odnosu na predložene svjedoke pojasnila da je predložila svoju kćer, te jednog od sinova pokojnog UĆ. Ukoliko je to potrebno da se kao svjedok može saslušati i njegov drugi sin, IĆ, s adresom u [adresa].

7. Raspravnim rješenjem od 15. travnja 2024. naloženo je predlagateljici da u roku od 30 dana radi dostave sve isprave na koje je ukazano podneskom protustranke.

8. Podneskom od 6. svibnja 2024. predlagateljica je dostavila Izvadak iz matice rođenih za pok. UĆ.

9. Podneskom od 15. svibnja 2024. predlagateljica je dostavila Rješenje o nasljeđivanju iza pok. UĆ, doneseno pod poslovnim brojem O- 187/2024 od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Maje Škrinjarić iz Zagreba, Remetinečki gaj 2f, dana 8. svibnja 2024. (dalje: Rješenje o nasljeđivanju).

10. Na ročištu usmene rasprave od 3. lipnja 2024. punomoćnik predlagateljice, a i s obzirom na izostanak svjedoka IĆ, priložio je u spis primjerak zapisnika sa ostavinske rasprave iza pokojnog UĆ, održane 9. travnja 2024., te pojasnio da se IĆ izjasnio o saznanjima koja se odnose na postojanje izvanbračne zajednice. Nastavno je dodao da je predlagateljica pokrenula postupak prebacivanja podataka u maticu rođenih u [adresa], no da je u nadležnom matičnom uredu u [adresa] došlo do zastoja iz tehničkih razloga odnosno manjka posebnog papira na kojemu se takve potvrde izdaju, a u povodu čega da navodno nije proveden propisani postupak javne nabave za grad [adresa]. U nadležnom uredu u Draškovićevoj da se došlo do saznanja da bi takav postupak mogao potrajati između 6 mjeseci do dvije godine, imajući u vidu da se dostava akta mora obaviti diplomatskim putem.

11. Protustranka po punomoćnici izjavila je da ostaje kod dosada iznesenih navoda, a u odnosu na bračni status da se radi o jednoj od temeljnih pretpostavki za izvanbračnu zajednicu, te da je teret dokaza o tome na predlagateljici.

12. Na istom ročištu usmene rasprave saslušana je predlagateljica, sin pokojnog UĆ – JĆ, te kćer predlagateljice GĆH.

13. Nakon iskaza predlagateljice (koja je iznijela podatak o identitetu pokojnog supruga TĆ, te pokojne supruge UĆ – AĆ) uvidom u JRO MUP RH izvršen je ispis podataka za pokojnog TĆ, te pokojnu AĆ, preminulu **.**.2002.

14. Punomoćnik predlagateljice priložio je na uvid presliku Izvoda iz matične knjige umrlih od 8. studenog 1989. gdje se kao datum smrti TĆ rođenog **.**.1940. navodi 23. listopad 1989., dok u uvidu iz JRO MUP RH se navodi podatak od 6. veljače 1990. Ustrajao je u prijedlogu saslušanja svjedoka IĆ osim ukoliko sud ne smatra da je taj dokaz suvišan s obzirom na stanje spisa.

15. Punomoćnica protustranke ostala kod prijedloga da se sasluša netko od susjeda s predmetne adrese, a s obzirom na iskaze svjedoka sa istog ročišta predložila da to bude ujedno i predstavnik suvlasnika. Protustranka nema saznanja o identitetu te osobe, no sa tim bi mogla biti upoznata predlagateljica.

16. Predlagateljica je izjavila navodi da su se predstavnici suvlasnika mijenjali, a trenutno nekih 4 godine da je to DĆ. O zajednici da može posvjedočiti susjeda sa iste adrese UĆH.

17. Na ročištu usmene rasprave od 8. listopada 2024. punomoćnik predlagateljice uvodno je istaknuo da je izvornik izvoda iz matice rođenih za predlagateljicu konačno pribavljen, da je trenutno u izvorniku u dostavi poštom i da će se isti u najkraćem roku dostaviti na spis kad pristigne u ured pun. predlagateljice. Nakon saslušanja svjedoka ŽĆ i DĆ punomoćnik predlagateljice ustrajao je u prijedlogu saslušanja svjedokinje HĆ, time da ostavlja mogućnost da odustane od njenog saslušanja.

18. Punomoćnica protustranke ostala je kod svih dosadašnjih navoda, te smatra da bi ipak trebalo saslušati imenovanu svjedokinju.

19. Podneskom od 18. listopada 2024. predlagateljica je dostavila u spis vlastiti izvadak iz matice rođenih, iz kojega da je vidljivo da u trenutku smrti pok. UĆ nije imala sklopljen brak.

20. Na zaključnom ročištu usmene rasprave održanom 16. listopada 2025., punomoćnica protustranke potvrdila je primitak podneska predlagateljice sa izvatkom iz matice rođenih te da po tom pitanju nema ništa posebno za dodati.

21. Po saslušanju svjedokinje HĆ punomoćnik predlagateljice izjavio je da nema daljnjih dokaznih prijedloga, predložio je usvojiti prijedlog te zatražio naknadu parničnih troškova prema troškovniku koji prilaže u spis, te se pozvao na čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku i (priloženu) odluku Županijskog suda u Splitu posl. broj: Gž Ob-474/2018..

22. Punomoćnica protustranke usprotivila se zahtjevu za naknadu parničnih troškova, te istaknula da o tome postoji i sudska praksa.

23. Izvedeni su dokazi uvidom u Uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (strana 6), uvidom u Jedinstveni registar osoba (JRO) MUP RH za pokojnog UĆ (strana 13), Izvadak iz matice rođenih za pok. UĆ (strana 15 i 16), Rješenje o nasljeđivanju (strana 20 do 22), saslušanjem predlagateljice, svjedoka JĆ, GĆH, čitanjem zapisnika sa ostavinske rasprave od 9. travnja 2024. (strana 31 do 34), uvidom u Jedinstveni registar osoba (JRO) MUP RH za pokojnu AĆ (strana 35), uvidom u Jedinstveni registar osoba (JRO) MUP RH za pokojnog TĆ (strana 36), Izvadak iz matične knjige umrlih za pokojnog TĆ (strana 37), saslušanjem svjedoka IĆ, DĆ, Izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (strana 47 i 48), te saslušanjem svjedokinje HĆ.

24. Prijedlog je osnovan.

25. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ) propisano je da se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22; dalje: ZOMIO) dodatno je propisano da se članom obitelji, koji se u slučaju smrti osiguranika, smatra i izvanbračni drug koji je s korisnikom živo u izvanbračnoj zajednici do smrti osiguranika, najmanje tri godine; status izvanbračnog druga utvrđuje se u izvanparničnom postupku.

26. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da je ista sklopila brak dana **.**.1968. s TĆ, koji brak je prestao smrću TĆ dana 23. listopada 1989.

27. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za pokojnog UĆ utvrđeno je da je isti bio u braku sa AĆ, koji brak je sklopljen 11. lipnja 1966., a prestao smrću AĆ dana 8. kolovoza 2002.

28. Iz Uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da su predlagateljica i pokojni imali podudarna prebivališta na adresi [adresa] i to predlagateljica od 10. listopada 1967. a pok. UĆ prema stanju JRO MUP RH od dana 31. svibnja 1973. pa do smrti 7. prosinca 2023.

29. Referirajući se na osnovnu tvrdnju predlagateljice iz iskaza, prema kojoj je izvanbračna zajednica započeta 2003., valja zaključiti da su tada oboje bili slobodnog bračnog stanja. Okolnosti ranijih prijava na istoj adresi prebivališta razjašnjene su utoliko što su po oboje živjeli u istoj zgradi – svatko sa svojim tadašnjim supružnicima - time da je njen suprug TĆ preminuo 1989., a supruga pokojnog JĆH – 2002.

30. Iz iskaz predlagateljice proizlazi da su se ona i UĆ poznavali kao susjedi iz zgrade, ne osobito bliski jer su ona i njen suprug živjeli na 6. katu, a pokojni UĆ sa suprugom na 15. katu. Nakon početka izvanbračne zajednice da su živjeli zajedno u njenom stanu na 6. katu, iako su oba stana bila slobodna jer su se i njena i njegova djeca odselila. Zajednica da je trajala bez prekida do njegove smrti. Organizaciju i troškove pogreba da su snosili sinovi pokojnog UĆ. Naime, tako da su se oboje dogovorili budući da nisu vjenčani, a njihovi pokojni supružnici su već sahranjeni u zasebnim grobnim mjestima, pa da se organizacija i trošak pogreba riješi na taj način prvenstveno zbog djece. Za vrijeme pogreba da je bila uz odar pokojnog s njegovim sinovima. Nisu stekli značajniju imovinu za vrijeme zajednice jer su se tako dogovorili radi djece, da ne bi tko bio prikraćen; zadržali su svoju imovinu koju su imali od ranije. Svakodnevne troškove da su podmirivali zajednički, kuhali, odlazili na more. Režije su plaćali zajednički, zajednički su plaćali dnevne troškove, nabavu hrane, nisu gledali tko što plaća. Osobno nije sudjelovala u podmirenju režija njegovog stana, a što se tiče režija njenog stana, da je on znao uzeti račune i reći da je u redu da i to plaća budući da zajednički žive. Nije davala neki određeni iznos novca za plaćanje računa ako bi on platio režije, već bi podmirila nešto drugo, a tako da je i on govorio. Na pitanje jesu li imali punomoći na računima onog drugog, izjavila je da je imala punomoć samo za podizanje njegove mirovine i to za slučaj bolesti, drugo nije htjela. Pokojni UĆ da nije imao punomoć na njenim primanjima. Ranije da nije bio bolestan, osim povišenog tlaka. Samo da je odjednom počeo kašljati, a snimka pluća pokazala je da ima karcinom. Bolovao je nekih godinu i pol dana. Nije bilo potrebe za pomoć druge osobe, sam je odlazio na kemoterapiju, zračenja, bio je na nogama. U subotu je otišao u bolnicu, a u četvrtak preminuo.

31. Sinovi pokojnog UĆ – JĆ i IĆ bez ustezanja su u iskazima potvrdili postojanje zajednice života između predlagateljice i njihovog oca, a koja da je započela nekih godinu dana nakon smrti njihove majke. Obojica su potvrdili da su predlagateljica i njihov otac živjeli zajedno u stanu predlagateljice, a otac da je tamo bio i u vrijeme bolesti.

31.1. Valja kazati da su obojica u ostavinskom postupku, na ročištu ostavinske rasprave iza pokojnog UĆ od dana 9. travnja 2024. priznali predlagateljici status izvanbračne supruge.

32. Svjedoci DĆ ("predstavnika suvlasnika zadnjih 6-7 godina") i HĆ, nesrodni predlagateljici i pokojnome, ujedno i susjedi u predmetnoj zgradi, također su potvrdili postojanje izvanbračne zajednice, koja je postojala cca 20 godina, do smrti UĆ. DĆ je vrlo životno opisao da je viđao UĆ kako u liftu bira 6. kat gdje je bio stan predlagateljice, a HĆ izjavila je da je predlagateljica njegovala pokojnog u vrijeme bolesti.

33. Na koncu, kćer predlagateljice GĆH potvrdila je postojanje izvanbračne zajednice (do smrti pokojnoga) a između ostaloga vrlo životno opisala kako su predlagateljica i pokojni dolazili k njoj u stan na Jarunu, pospremali po stanu, kuhali, a kad je njen sin ušao u pubertet da su ga dočekivali i davali mu jesti; ostajali bi u stanu, ovisno o smjeni sina u školi, do 3 poslijepodne a nekada i do navečer. Osobno da je prodala svoj automobil da bi se oni mogli zajedno vozili u jednom automobilu.

34. U ukupnosti izloženi sadržaja svjedoka, kako najbližih srodnika pokojnog UĆ, tako i nesrodnih (susjeda) u korelaciji sa nedvojbeno istim adresama prebivališta, držanja zakonskih nasljednika pok. UĆ u ostavinskom postupku prema statusu predlagateljice, a sve u kontekstu slobodnog bračnog stanja, vodi ka utvrđenju postojanja izvanbračne zajednice sukladno čl. 11. ObZ-a i 22. ZOMIO-a.

35. Što se tiče troškova postupka i postavljenog zahtjeva predlagateljice, valja prvenstveno ukazati na odredbu čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/2023; dalje u tekstu: ZIP) prema kojoj sud o naknadi troškova odlučuje na temelju određenog zahtjeva, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja (1). U postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drugačije ne bi nalagali razlozi pravičnosti (2.) Stranka je dužna neovisno o ishodu postupka naknaditi drugoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se dogodio toj stranci (3).

35.1. Odredba čl. 32. st. 2. ZIP-a očito upućuje na odredbe čl. 154. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) kojom je uređeno pitanje naknade troškova u slučaju cjelovitog uspjeha u postupku (stavak 1.), odnosno razmjernog uspjeha (stavak 2).

35.2. U konkretnom slučaju predlagateljica je ostvarila cjeloviti uspjeh, pa bi odgovarajućom primjenom čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi čl. 32. st. 2. ZIP-a imala pravo na naknadu troškova koji su joj izazvani vođenjem postupka.

35.3. U prosuđivanju okolnosti slučaja i nastalih troškova, valja ukazati s jedne strane da je posebnost ovoga predmeta u tome što je jedan od temeljnih dokaza u prilog slobodnog bračnog stanja predlagateljice – Izvod iz matice rođenih – predlagateljica dostavila u spis tek podneskom od 18. listopada 2024. godine, 10 mjeseci nakon pokretanja postupka. To je bilo i razlogom odgode ročišta od 15 travnja 2024. godine i na izričitu zamolbu punomoćnika predlagateljice; stoga je stajalište suda da predlagateljici ne pripada pravo na naknadu za pristup punomoćnika tom ročištu. No, na iduća tri ročišta sud je saslušao predlagateljicu i svjedoke JĆ i GĆH (**.**.2024.), DĆ i IĆ (**.**.2024.), dok je HĆ saslušao na zaključnom ročištu od 16. listopada 2025. (prethodno izostala s ročišta 8. listopada 2024. zbog bolničkog liječenja).

35.4. S druge strane, protustranka se u inicijalnom odgovoru na prijedlog usprotivila prijedlogu, ne navodeći razloge osporavanja. Ukoliko se radilo o pomanjkanju potrebnih javnih isprava na što bi ukazala izjava s prvog ročišta usmene rasprave, iste je predlagateljica priložila u spis tijekom postupka. No, ni tada, pa do okončanja usmene rasprave, nakon saslušanja svih svjedoka (pa i onih na koje je protustranka ukazala u odgovoru na prijedlog), protustranka je ostala kod svog inicijalnog držanja u postupku, ne iznoseći razloge zbog kojih se protivi prijedlogu.

35.5. Postupanjem izloženim pod 34.4. u kontekstu ostvarenog uspjeha u postupku, predlagateljica je ostvarila pravo na naknadu troškova postupka. Visina troškova sukladno Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023; dalje: Tarifa) i to u visini nagrade za zastupanja na ročištima usmene rasprave od 3. lipnja 2024., 8. listopada 2024. i 16. listopada 2025. po Tar.br. 17. Tarife (3 x 50,00 bodova), ukupno 150,00 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tar.br. 54) iznosi 300,00 eura. Ukupnu nagradu valja uvećati za PDV po stopi od 25%, sveukupno 375,00 eura. Odvjetničkoj nagradi valja pribrojiti i trošak sudskih pristojbi na prijedlog po Tar.br. 4.1. Tarife sudskih pristojbi (13,27 eura), te na rješenje po Tar.br. 4.2. Tarife sudskih pristojbi (19,91 euro), sveukupno 408,18 eura.

35.6. Predlagateljici ne pripada pravo na sastav podnesaka od "7.5.2005.", "15.5.2025.", jer podnesci s takvim datumom podnošenja nisu zaprimljeni u spis. Ukoliko bi se radilo o grešci u pisanju, pa da bi se radilo o podnesku od 6. svibnja 2024., te 15. svibnja 2024., stajalište suda je da navedeni trošak nije opravdan, niti ga je prouzročila protustranka svojim držanjem u postupku. Naime, podneskom 6. svibnja 2024. predlagateljica je po punomoćniku priložila u spis Izvod iz matice rođenih za pokojnog UĆ koji je trebalo pribaviti i priložiti prije pokretanja postupka. Podneskom od 15. svibnja 2024. predlagateljica je po punomoćniku priložila u spis Rješenje o nasljeđivanju, u kratkom roku po donošenju istoga, što se predlagateljici ne može staviti na teret, no, pokretanje postupka utvrđenja izvanbračne zajednice prije ishođenja potrebnih isprava, pa i okončanja ostavinskog postupka nije opravdano, niti se to može staviti na teret protustranci. Zaključno, podneskom od 18. listopada 2024. predlagateljica po punomoćniku dostavlja vlastiti Izvod iz matice rođenih (što je bilo razlogom odgode ročišta od 15. travnja 2024.), u pogledu čega je stajalište suda identično kao i u pogledu ostalih naknadno pribavljenih i dostavljenih isprava – sve navedeno valjalo je pribaviti prije pokretanja postupka i u vezi s tim ostvarilo bi se pravo na sastav jednog integralnog podneska sukladno Tar.br. 16. Tarife.

36. Slijedom svega navedenoga, valjalo je riješiti kao u izreci.

U Zagrebu, 23. siječnja 2026.

SUDAC:

Joško Meštrov-Uroda

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istoga. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

I. Pun. predlagateljice, odvj. Matija Bartol

II. Protustranka HZMO, Zagreb, Antuna Mihanovića 3