REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: Pn-2801/2022-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĆO (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupaju je odvjetnici u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici, protiv tuženika ZŽ Infrastruktura d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995), radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 14. studenoga 2025. u prisutnosti punomoćnika obiju parničnih stranaka i tužiteljice osobno, dana 23. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da plati tužiteljici 8.710,00 eura sa zateznim kamatama od 13.studenoga 2021. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana.

II. Odbija se preostali dio zahtjeva tužiteljice za isplatu 4.296,83 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 12. studenoga 2021. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak od 2.750,42 eura sa zateznom kamatom od 24. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana.

Obrazloženje:

1. Tužiteljica u tužbi od 31.10.2022. navodi da se 6.2.2020. oko 8.20 ozlijedila na Željezničkoj stanici Veliko Trgovišće, kada je pala na neasfaltiranom i raskopanom dijelu puta kojim je hodala od perona do parkirališta. Tužiteljica je zadobila teške tjelesne ozljede, trpjela bolove i strah, došlo je do umanjenja njezine opće životne i radne sposobnosti, zaostalo je naruženje, bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega pa od tuženika potražuje naknadu imovinske i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti 13.006,83 eura.

2. Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je zahtjev postavila na iznos od ukupno 12.110,00 eura, no tuženik se djelomičnom povlačenju usprotivio pa je sud odlučivao o zahtjevu iz tužbe (čl. 19 st. 2. ZPP).

3. Tuženik osporava osnovu i visinu zahtjeva tužiteljice tvrdeći da je za vrijeme izgradnje kolodvora (od 1.4.2019. do predvidivo konca 2021) bio osiguran siguran prolaz pothodnikom, radi čega nije niti bilo predviđeno kretanje putnika po neravnom, raskopanom i neasfaltiranom terenu, radi čega je tužiteljica isključivo odgovorna za svoje ozljeđivanje. Predlaže zahtjev odbiti.

4. Sud je tijekom postupka pročitao tužiteljičinu medicinsku dokumentaciju, fotografije, odštetni zahtjev tužiteljice, zamolbenim putem preko Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku proveo očevid na licu mjesta te saslušao svjedoke OO i IO, saslušao tužiteljicu i proveo medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu dr. Božidaru Šebečiću.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza po čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Nije sporno da se tužiteljica 6.2.2020. ozlijedila na putu od perona željezničkog kolodvora do parkirališta, niti je sporno da su u vrijeme štetnog događaja na kolodvoru bili izvođeni građevinski radovi, zbog čega je dio površine bio raskopan, neravan i neasfaltiran. Tuženik je istakao prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja tvrdeći da se kretala površinom koja u to vrijeme nije bila namijenjena kretanju putnika.

7. U vrijeme održavanja očevida 2.12.2024. lice mjesta bilo je već izmijenjeno jer su radovi bili dovršeni. Prema iskazu svjedoka IO, šefa predmetnog kolodvora, radovi na rekonstrukciji željezničke postaje [adresa] trajali su od 2018. do 2021., odnosno 2022. i bila je riječ o kompletnom remontu i elektrifikaciji pruge od Zaprešića do Zaboka, uređivani su peroni, kolosijeci, pothodnici, zgrade, parkirališta, pločnici i okoliš. Za vrijeme trajanja radova jedno je vrijeme postaja bila zatvorena pa su putnike prevozili autobusi, a nakon što su napravljeni kolosijeci, peroni i pothodnik, počeli su voziti vlakovi.

8. Svjedok je ustvrdio kako nema saznanja o tome kako je izgledao teren oko pothodnika i izlaza iz pothodnika, niti je li za vrijeme radova oko pothodnika bila staza kojom bi se kretali putnici nakon izlaska iz vlaka. Zbog ovog posljednjeg dijela iskaza sud nije mogao prihvatiti onaj kasniji, u kojem je svjedok (pogledavši fotografiju) izjavio kako je uz ogradu bio popločen cijeli dio od izlaska iz pothodnika uz rub pothodnika do kolodvorske zgrade „što je razvidno iz fotografija“. Očigledno je ovaj dio „sjećanja“ kod svjedoka uslijedio nakon uvida u fotografiju koja - kako će kasnije biti obrazloženo – ne datira iz vremena štetnog događaja i u tom je smislu ovaj dio iskaza ili nerelevantan ili neistinit.

9. Saslušana na raspravi, tužiteljica je iskazala kako je toga dana na povratku s posla sišla s vlaka, stepenicama u podvožnjak i stepenicama iz podvožnjaka van, pa uz ograđeni dio uz ogradu prema cesti, da je po terenu bilo dosta kamenja i šodra, zbog čega je odjednom pala na pruženu ruku, iako je gledala kuda ide. Tužiteljica je ustvrdila da na putu kojim je morala i jedino mogla proći nakon izlaska iz pothodnika nije bilo trave niti zemlje, samo kamenje i građevinska ograda te da niti površina uz rub pothodnika nije bila popločena.

10. Tužiteljičine tvrdnje koje se odnose na izgled prolaza za pješake s perona do ceste potvrdila je i svjedokinja OO, koja je iskazala da mjesto na kojem je pala tužiteljica, njezina svekrva, nije bilo popločeno, već je na površini bio šljunak i da nije postojao drugi prolaz kojim bi pješak s perona mogao doći do ceste. S obzirom da je svjedok IO izjavio kako mu nije poznato kako za vrijeme izvođenja radova je izgledao teren oko pothodnika i je li bila uređena staza kojom bi se putnici kretali, sud je prihvatio iskaze tužiteljice i OO koje je ocijenio istinitima i utvrdio da je razlog tužiteljičinog pada neravna, neuređena staza kojom je morala proći kako bi, nakon izlaska iz pothodnika, došla do parkirališta.

11. Sud nije prihvatio prigovor tuženika koji je dostavio u spis fotografiju iz koje proizlazi da je staza uz peron bila popločena jer nije poznato kada je fotografija sačinjena, a svjedok kojega je na ove okolnosti predložio nije imao saznanja o izgledu i kvaliteti puta, odnosno staze namijenjene kretanju putnika za vrijeme radova. Pritom se naglašava da je tuženik sasvim sigurno za utvrđivanje ove činjenice mogao pribaviti pouzdane dokaze – građevinski dnevnik ili drugu adekvatnu dokumentaciju iz kojih bi bez sumnje bilo moguće utvrditi stupanj dovršenosti radova, odnosno izgled mjesta na kojem se tužiteljica ozlijedila, no to nije učinio.

12. Naprotiv, tužiteljica je dostavila članak objavljen 27.5.2020. na portalu Zagorje.com iz kojeg proizlazi da su u to vrijeme tek predstojali radovi na uređenju okoliša oko kolodvorske zgrade, izgradnji i popločenju pristupnih staza. Konačno, tužiteljica je dostavila i fotografiju na koju se pozivao tuženik (tvrdeći da je u vrijeme štetnog događaja staza bila popločena), ali s podacima o vremenu fotografiranja iz kojih je sud utvrdio da su sačinjene 2.10.2020., dakle osam mjeseci nakon predmetnog štetnog događaja.

13. S obzirom da je tuženik radi utvrđivanja ovih činjenica predložio dva dokaza, od kojih je jedan (fotografije) neistinit, a drugi (svjedok IO) bez rezultata, sud je utvrdio da su točne tužiteljičine tvrdnje iznesene u tužbi, koje je i sama potvrdila saslušana pred sudom, a potvrdila ih je i svjedokinja OO.

14. Neravna, neuređena površina kojom se kreću putnici nakon izlaska iz pothodnika u pravcu parkirališta, odnosno ceste, predstavlja opasnu stvar i zbog toga tuženik odgovara tužiteljici za nastalu štetu (čl. 1064. ZOO, 1046. ZOO).

15. Radi utvrđivanja sporne visine tužbenog zahtjeva sud je proveo vještačenje po neurokirurgu dr. Božidaru Šebečiću. Njegov je nalaz i mišljenje, koje je usmeno argumentirano obrazloženo na ročištu, prihvatio u cijelosti držeći ga objektivnim i jasnim i na sadržaju toga dokaza utemeljio odluku o visini tužbenog zahtjeva. Prema ocjeni ovog suda, ozljeđivanje tužiteljice rezultiralo je povredom prava osobnosti uslijed joj je nastala neimovinska šteta. Stoga ona osnovano postavlja zahtjev za naknadom te štete po čl. 1048. ZOO (NN 35/05). Pripada joj pravo na naknadu za pretrpljene bolove, strah, duševne boli po čl. 1100. st 1. ZOO, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o svim okolnostima iz čl. 1100. st. 2. ZOO.

16. Vještačenjem je utvrđeno da je tužiteljica u ovom štetnom događaju zadobila višeiverni prijelom olekranona i koranoidnog nastavka lijeve lakatne kosti u laktu, natučenje i oguljotine kože lakta, natučenje i oguljotinu desnog koljena. Zbog jakog otoka lakta operirana je kasnije, 26.2.2020., učinjena je osteosinteza prijeloma, a nakon operacije provodila je fizikalnu terapiju. 8.7.2020. odstranjen je osteosintetski materijal, a tužiteljica je nastavila s fizikalnom terapijom. Vještak je naveo i kako je tužiteljici prijelom usporeno zaraštavao, a zbog kontrakture lakta, stvaranja kalcifikata oko lakta, trnaca u petom prstu i sumnju na nezaraštanje prijeloma, tužiteljica je ponovno operirana 14.12.202020., nakon čega je ponovo prošla fizikalnu terapiju.

17. Zbog predmetnog ozljeđivanja trpjela jake bolove 5 dana, srednje jake 20 dana i manje još 4 mjeseca.

18. Strah je pretrpjela primarni intenzivan i kratkotrajan, sekundarni jaki strah 2 dana, srednje jaki 10 dana i tzv. kasni strah 8 tjedana.

19. Trajne posljedice, koje se očituju u manjoj mišićnoj slabosti lijeve ruke zbog hipotrofije mišića, kroničnim bolovima u laktu koji se pojačavaju kod fizičkog opterećenja ruke, manjem otoku lakta, početnoj posttraumatskoj artrozi lakta sa stvaranjem kalcifikata oko lakta, ograničenju kretnji u laktu u manjem stupnju i oslabljenom osjetu dodira petog prsta ocijenio je vještak kao smanjenje životne aktivnosti u opsegu od 10 %.

20. Zbog postoperativnog ožiljka sa stražnje strane lijevog lakta (ožiljak duljine 13 cm, širine do 4 mm, boje okolne kože) i manjeg zadebljanja lakta zaostalo je naruženje je manjeg stupnja, koje je povremeno uočljivo trećim osobama.

21. Tužiteljici je tuđa pomoć bila potrebna u opsegu od po 4 sata dnevno 2 tjedna (tjedan dana nakon prve i tjedan dana nakon treće operacije), u opsegu od po 3 sata dnevno 2 tjedna, u opsegu od po 2 sata dnevno 4 tjedna i po 1 sat dnevno 4 tjedna, za pomoć kod oblačenja, održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za obavljanje kućanskih poslova, nabavku i pripremu hrane i sl., dakle ukupno 182 sata takve pomoći.

22. Odmjeravajući visinu naknade za pretrpljene fizičke bolove sud je uzeo u obzir dužinu i trajanje bolova te lokalitet povreda, jačinu bolova i neugodnosti tijekom liječenja (operativnih zahvata, RTG snimanja, fizikalne terapije), primjerenom ocijenio visinu od 3.200,00 eura. Odlučujući o visini naknade za pretrpljeni strah, sud je cijenio duljinu i intenzitet straha, primarnog i sekundarnog, dob tužiteljice te je kao primjereni ocijenio iznos od 2.000,00 eura. Kako su ranije opisane posljedice ovog štetnog događaja ostavile trajni trag kod tužiteljice i umanjile joj trajno životnu sposobnost za 10 %, što će trpjeti dugi niz godina, a posljedice s vremenom sve teže podnositi, prema ocjeni suda pripada joj pravo na naknadu štete u iznosu od 1.800,00 eura.

23. Tužiteljici je zaostalo manje naruženje zbog zaostalog ožiljka na stražnjoj strani lijevog lakta i zadebljanja lakta, koje je povremeno vidljivo trećim osobama i zasigurno predstavlja tužiteljici nelagodu i podsjetnik na proživljenu traumu. Sud po ovom kriteriju primjerenom smatra naknadu štete u iznosu od 800,00 eura.

24. Prema mišljenju vještaka, tužiteljici je za vrijeme mirovanja bila potrebna tuđa pomoć i njega od ukupno 182 sati. Visinu štete sud je odredio prema slobodnoj ocjeni u smislu čl. 223. ZPP-a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke u smislu čl. 1095. st. 1. ZOO. i dosudio iznos od 910,00 eura.

25. Prema tome, tužiteljici je dosuđen iznos od sveukupno 8.710,00 eura, a odbijen preostali, u tužbi zatražen iznos od 4.296,83 eura. Na dosuđeni iznos pripada joj pravo na zakonsku zateznu kamatu od dana podnošenja pisanog zahtjeva, 12.11.2021. (čl. 1103. ZOO), po stopi iz čl. 29 st. 1. ZOO.

26. Odluka o parničnom trošku donesena je po čl. 154. st. 2 ., čl. 155. i 156. ZPP-a. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po odvjetniku po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, i to za sastav odštetnog zahtjeva i tužbe po 200,00 eura (tbr 7/1), za podneske od 23.11.2022.,10.12.2024., 21.3.2025., 3.10.2025. po 200,00 eura (tbr 8/1), zastupanje na ročištima 24.10.2023., 2.12.2024., 4.12.2024., 10.6.2025., 14.11.2025. po 200,00 eura, ukupno 2.200,00 eura, što uvećano za PDV 25% od 550,00 eura, sudsku pristojbu na tužbu i presudu od po 62,38 eura (tužiteljica je rješenjem Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Krapinsko-zagorske županije oslobođena plaćanja sudskih pristojbi u visini od 50 % iznosa pristojbi) iznosi 2.874,76 eura. Tužiteljica je u odnosu na osnovu zahtjeva uspjela u cijelosti, a u odnosu na visinu sa 67%, pa je njezin uspjeh u parnici po čl. 154. st. 2. ZPP-a 83,50 % i u tom joj je omjeru dosuđen parnični trošak – konkretno 2.400,42 eura, uvećan za trošak vještačenja od 350,00 eura, odnosno konačno 2.750,42 eura. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je po čl. 151. st. 3. ZPP.

Zagreb, 23. siječnja 2026.

Sudac:

Ivana Marangunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude. O žalbi, koja se podnosi pisana ovom sudu, odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun. tužiteljice

-pun. tuženika