Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.P-1816/24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Mati Radoviću, u pravnoj stvari tužiteljice ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Sonji Bonifačić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika ĐS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao zak. nasljednik ZS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Sineli Štakić, odvjetnici iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane dana 18. rujna 2025. u prisutnosti pun. tužitelja te pun. tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, dana 23. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ĆS, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnica realno određenog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je osjenčan narančastom bojom i definiran slovima i brojevima A-KG1-KG3- KG4-KG5-KG6-KG7-F-E.D-C-B-A u površini 258 m2 u nalazu i mišljenju vještaka Sandra Viškanić dipl.ing.geod. izrađenom za potrebe ovog postupka, koji nalaz i mišljenje je sastavni dio ove presude pa je ovlaštena temeljem ove presude izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine na način da se navedeni točno određeni realni dio nekretnine izdvoji fizički i geometrijski i formira kao samostalna čestica s novim katastarskim brojem te da se navedena parcelacija provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina].

II. Tuženi ĐS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, označen u nalazu i mišljenju vještaka Sandra Viškanić - osjenčan narančastom bojom i definiran slovima i brojevima A-KG1-KG3-KG4-KG5-KG6-KG7-F-E.D-C-B-A u površini 258 m2.

III. Tuženik ĐS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način opisan u toč.I. i II. ove presude, u zemljišnim knjigama k. o. [katastarska općina] izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici nastaloj tim prijavnim listom, na ime i u vlasništvo tužiteljice.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.742,13 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 23. siječnja 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 21. listopada 2022. navodi da je tužena uknjižena kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja o nasljeđivanju O- 2212/2020. Takav upis tužene u zemljišnim knjigama tek da je formalne naravi jer da je stvarni vlasnik utužene nekretnine ona koja predmetnu nekretninu zajedno sa svojim pravnim prednicima (pok. suprugom ES, i njegovim prednicima GS rođ. AS te njezinim roditeljima AS ud.Ć i TS) drži u nesmetanom i neprekidnom posjedu sve od revizije katastra 1953/1954. Iz povijesnog izvatka iz katastra da je razvidno da je od revizije katastra 1953/54 predmetna zk.č. 629/2 površine tada 439 m2 bila upisana u posjedovni list 232 posjednika TS Ć pok.Đ“, [adresa]. Nakon njegove smrti 1977.g, posjed da prelazi na njegovu udovicu TS ĆSD iz [adresa]. Novom izmjerom za k.o. Srdoči 1983.g. formirana je k. č. [katastarska čestica] u površini 288 m2 te da je kao posjednik upisana kći ranije posjednice – DS GS rođ.TS iz [adresa], koja je i danas upisana u posjed. Pokojni suprug tužiteljice ES da je zaključio dana 20.06.1993. kupoprodajni ugovor s prodavateljicom/posjednicom GS i od nje kupio katastarske čestice br. [katastarska čestica] šuma 520 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] od 288 m2. Prodavateljica GS da ga je uvela u posjed i od tada predmetnu nekretninu nesmetano posjeduje tužiteljica, prvo sa suprugom, a potom i sama. Kultura na predmetnoj čestici da se tijekom tako dugog vremena posjedovanja mijenjala, a u trenutku kada su je kupili ona i njezin suprug na nekretnini da su bila stabla i nasadi narcisa jer se prethodna vlasnica bavila prodajom cvijeća. Navela je da su ona i njezin suprug posjekli rubna stabla, na dijelu čestice su i nadalje održavali cvijeće a na dijelu su uzgajali povrće. Na okolnost nesmetanog posjeda da predlaže saslušati svjedoke

– neposredne susjede.

1.1. Tužiteljica je podneskom od dana 14. travnja 2025. konačno precizirala tužbeni zahtjev, sadržaja kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev te da tužiteljica svoj tužbeni zahtjev odnosno pravni osnov navodnog stjecanja prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka, označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temelji na cit. "kupoprodaji i dosjelosti" međutim da ista nije stekla i nije mogla steći predmetnu nekretninu nijednim od tih, kao niti kakvim drugim, pravnim putem/osnovom. Prvenstveno da bi se nekretnina stekla kupoprodajom valjalo je istu kupiti od vlasnika, a što in concreto nije slučaj. Tužiteljica da navodi kako je njezin pok. suprug ES **.**.1993. sklopio Kupoprodajni ugovor sa DS, a kako ona nije bila ni zemljišnoknjižna, a ni stvarna (vanknjižna) vlasnica predmetne nekretnine to tužiteljičin pok. suprug da nije mogao steći pravo (niti vanknjižnog) vlasništva takvim pravnim poslom. Povrh navedenog predmetna nekretnina da nije navedena kao ostavinska imovina (niti kao vanknjižno vlasništvo) u rješenju o nasljeđivanju iza pok. BS od 19. svibnja 2016.g. posl.br. O-1203/2016, UPP/OS-34/16 donesenom po javnom bilježniku Marini Sablić-Dorčić iz Rijeke kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Rijeci. Dakle, niti da je ona utvrđena kao dio ostavinske imovine niti je tužiteljica pravna sljednica. Navela je da budući da su u predmetnom kupoprodajnom ugovoru iz 1993.g. navedene k. č. br. [katastarska čestica], ali ne i utužena 629/2 (!) jasno da je da ta čestica niti je bila predmet kupoprodaje, niti je njezinim posjedovanjem, sve da je posjed izvršavan, a što ona osporava da jest, bilo moguće steći pravo vlasništva. Navela je da katastarski podaci na koje se poziva tužiteljica ne daju zaključak o pravu vlasništva niti njezina supruga, niti njegovih navodnih pravnih prednika u obitelji TS. Čestica katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica] površine 288 m2, se prema podacima uz tužbu dostavljene povijesti promjena na katastarskim česticama od 15. lipnja 2022.g., sastoji od dijela z.č.br. 627/1 i dijela zk.č.br. 629/2. Čestice katastarskih oznaka k. č. br. [katastarska čestica] da se pak također sastoje između ostalog od dijela k. č. br. [katastarska čestica] a njezin posjednik je sada pok. KS, pravni prednik tuženice. Navela je da nije jasno od kojih dijelova čestice gruntovne oznake 629/2 se sastoje navedene katastarske čestice. Obzirom na navedeno ukoliko tužiteljica tvrdi da je posjednica k. č. br. [katastarska čestica] koja se sastoji samo od dijela k. č. br. [katastarska čestica], a da pritom ne navodi kojeg dijela niti predlaže kakav dokazni prijedlog kojim bi se ta činjenica utvrdila jasno je da tužbeni zahtjev neodređen. Navela je da se ističe da je nekretninu stekla od pok. KS temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci posl.br. O-2212/2020, UPP-OS-87/2020 od 13.10.2021.g. a on od svoje tete pok. ĐSD posl.br. O-1310/09 od 16. prosinca 2009.g. te da je upravo pok. ĆSD bila vlasnicom predmetne nekretnine potvrđuje činjenica da je ČS (od tužiteljice predložen kao svjedok!) tužio KS kao njezina nasljednika radi stjecanja prava vlasništva nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dakle između ostalih i predmetne k. č. br [katastarska čestica]. Svoje navodno pravo vlasništva ČS da je tvrdio da je stekao Dodatkom ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenim sa ĐSD (a koja je osim što je bila upisana zk vlasnica bila i posjednica obzirom je u blizini i živjela te na tu česticu vodila svoje koze na ispašu). Na kraju je navela da tužiteljica nema nijedan valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine pa time niti za upis takvog svoga prava u zemljišne knjige.

3. Sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu i to uvidom u identifikaciju čestica, kopiju katastarskog plana, povijest promjena na katastarskim česticama, posjedovni list, kupoprodajni ugovor, povijesni izvadak iz zemljišne knjige, identifikaciju čestica, saslušao je tužiteljicu i tuženika kao stranke, saslušao je svjedoke LS, FS i NS te je proveden dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Sandra Viškanića.

4. Uvidom u identifikaciju čestica od dana 27.1.2020. Područnog ureda za katastar Rijeka utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] (katastarska oznaka) odgovara dijelu k. č. br. [katastarska čestica] (zemljišnoknjižna oznaka).

5. Uvidom u povijest promjena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od dana 15.6.2022. Područnog ureda za katastar Rijeka utvrđeno je da kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] važeće izmjere odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] i dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] stare izmjere. Utvrđeno je da od revizije katastra 1953./1954. zk.č.br.629/2 oranica površine 439 m2 bila je upisana u posjedovni list broj 232 na posjednika TS Ć „ Z“, E, [adresa]. Utvrđeno je da od 1977. cijeli posjedovni list broj 232 sa posjednika TS prelazi na posjednicu AS ud. [adresa] temeljem ostavine poslovni broj O-1571/74, dok je 1983. novom izmjerom za k. o. [katastarska općina] novoformirana kč. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 288 m2 koja se upisuje u novi posjedovni list 953 na posjednicu US rođenu AS, [adresa].

6. Uvidom u posjedovni list br. 953 k. o. [katastarska općina], Područnog ureda za katastar Rijeka, utvrđeno je da se kao posjednik k. č. br. [katastarska čestica] vodi GS.

7. Uvidom u kupoprodajni ugovor utvrđeno je da je isti sklopljen dana 20.6.1993. između DS kao prodavatelja i ES kao kupca. Utvrđeno je da su predmet kupoprodaje k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, povijesni prikaz, utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se kao vlasnica iste vodi ZS, pravna prednica tuženika te da je ista upisana kao vlasnica temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-2212/2020.

9. Saslušana u tijeku postupka tužiteljica je navela da što se tiče predmetne nekretnine i još dvije koje su vezane na predmetnu nekretninu koju su njezin pok. suprug, koji je preminuo prije osam godina i ona kupili od susjede DS, međutim kako je njezin suprug preminuo, da više nema volje istu koristiti i obrađivati te da ju ponudila susjedu ako će ju kupiti. Nakon što su počeli sređivati tu problematiku, da su vidjeli da ovu najmanju česticu od 288 m2 netko drugi svojata. Međutim oni da su istu kupili još 1993. te su istu koristili na način da su je obrađivali, te su sadili kupusnjače te je bio zasađen veći dio narcisa. Navela je da nije vidjela vlasnički list 1993. kada su kupovali predmetnu nekretninu, da je to sve pok. suprug rješavao te da joj u ovih 30 godina nitko nije osporavao bilo što na predmetnoj nekretnini, da svi susjedi znaju da je to njihova nekretnina i da je to ranije bilo od DS. Navela je da je predmetna nekretnina ograđena i da ju je ogradio susjed FS, a ZS, da je to bila gospođa koja je svojatala tu njivicu te da istu nikada nije vidjela. Navela je da druge dvije nekretnine koje su vezane za predmetnu njih da je prodala i da su predmetnu nekretninu održavali, da bi ju pokosili da bude uredno, također da su pobirali to cvijeće narcise, a kupusnjače da su sadili njen pok. suprug i njezin sin. Navela je da je FS ogradio predmetnu nekretninu šest ili sedam godina nakon njih, znači negdje 1999. – 2000. godine te da je to bila drvena ograda koja se svako toliko mora obnavljati da ne propadne. Navela je da ne zna tko je sastavio predmetni kupoprodajni ugovor, da je to vodio suprug, a SS, da je susjeda koja je u neposrednoj blizini imala koze te je umrla u staračkom domu s time da je prije toga o njoj brinuo ČS koji da je naslijedio i nekretnine i kuću nakon što je SS koju su zvali HS preminula.

10. Saslušan u tijeku postupka tuženik je naveo da je on predmetnu nekretninu stekao na način da je naslijedio svoju sestru s kojom je živio u zajedničkom domaćinstvu pok. ZS koja da je predmetnu nekretninu naslijedila od pok. JS o kome se brinula te kojem je kuhala i slično. Prije njega predmetna nekretnina da je bila u vlasništvu RS koja da je to naslijedila od ZSD. Naveo je da se ta gđa. HS bavila stočarstvom, obrađivala je ta zemljišta koja je imala u vlasništvu. On da je često dolazio odnosno prolazio kroz predmetne nekretnine te ista da nije bila obrađivana, a pored navedenog da nema logike da je kupoprodajni ugovor sklopljen u lipnju 1993., a ta gđa. SS je preminula u kolovozu 1993. što da bi značilo da je predmetni ugovor sklopljen za njezinog života. Naveo je da tu DS nije niti poznavao i da je ta gđa. HS imala veliki broj nekretnina, da ih ne zna pojedinačno te da se ista bavila poljoprivredom, da su tu bili dolci i sl. Prvi put da se susreo s predmetnom nekretninom 1974. što da koincidira sa kupnjom automobila i da mu je tada gospodin MS pokazao tu cjelinu i dio nekretnine te da je jedan dio bio obrastao. Na kraju je naveo da je HS MS bila teta, a od MS majka da se zvala G te da je živjela na Kantridi preko puta njega.

11. Svjedok VS je naveo da je još 1994. njegov pok. otac proširio kozji put da na predmetnoj nekretninu može doći automobilom. Ista da se nalazi između AS i A. Njegov otac da je posjekao stabla na toj nekretnini, kasnije da je on sadio nakon oca kelj te da su bili posađene narcisi koje bi u proljeće ubrao i davao ženama u ulici. Što se tiče stjecanja predmetne nekretnine, da je DS dolazila kod njegovog oca na vrata da kupi predmetnu nekretninu, da je u konačnici njegov otac posudio novce te kupio istu. Naveo je da se sjeća samo jednog slučaja dok mu je otac bio živ, kada je netko rušio drva gdje je bio problem jedan metar sa susjednom nekretninom na samoj granici iste, međutim da se ne sjeća da bi netko osporavao posjed cijele nekretnine. Naveo je da on i otac nisu ogradili predmetnu nekretninu već da je istu kasnije ogradio njihov rođak FS te da je čuo za gđu. HS odnosno RS, ali da mu nije poznata da se sada ne može sjetiti. Naveo je da je čuo ime MS, međutim da nikada nije komunicirao sa tim gospodinom. Na kraju je naveo da je njegov otac kupio još neke nekretnine, 50 metara zračne linije još neke livade te ta livada koja se nalazi preko u drugom smjeru od predmetne koja ima cca 466 m2 te da je bila kupljena još jedna livada i da su ukupno koristili tri livade, odnosno da njegov otac kupio ukupno tri livade.

12. Svjedok FS naveo je da je predmetnu nekretninu koristio ES suprug tužiteljice i to od 1993. kada ju je kupio od DS te da je tužiteljica kosila predmetnu nekretninu te da je sin tužiteljice ĆS na istoj sadio luk, poriluk i da svakog proljeća na prijeporu nikne cvijeće, ali da ga nisu sadili, međutim da su uredno kosili predmetnu nekretninu. Naveo je da nije vidio ZS na predmetnoj nekretnini da je on tu sa psom svaki dan. Naveo je da je čuo ime KS, ali da ga nikada nije vidio i da je on vlasnik susjednih nekretnina te da međe zna još od kada je pok. suprug tužiteljice kupio predmetnu nekretninu. Naveo je da nikada nije obrađivao nekretninu tužiteljice i da je od pok. BS čuo da je prijepor bio od DS i da je DS dolazila po ostatak duga. Naveo je da je poznavao ESD još kada je bila starija gospođa, da je imala koze i da je kosio travu te da ista na prijeporu nije kosila i imala koze.

13. Svjedok NS navela je da što se tiče predmetne nekretnine njezin otac i suprug od tužiteljice da su bratići te da su njihove nekretnine susjedne nekretnine. RS i ES njezin pok. suprug da su imali tri parcele te je njezin otac od njih kupio dvije dok treću utuženu nije kupio. Navela je da su tužiteljica i njezin pok. suprug stekli predmetnu nekretninu kupnjom međutim da ne zna zbog čega ta nekretnina nije upisana iz razloga da li je bilo problema sa papirologijom ili slično i da ih je tužiteljica stekla prije više od 30 godina, negdje 1993. Navela je da su predmetnu nekretninu kosili, da su znali posaditi nešto, da su je održavali na način da bi na proljeće palili da bi bila uredna. Navela je da koliko ona zna da tužiteljici odnosno njezinim pravnim prednicima nitko nije smetao u korištenju nekretnine ili zabranjivao da koristi istu. Navela je da je tuženika prvi puta na terenu vidjela 2023. kada da je dobila poziv geodeta da sudjeluje u postupku uređenja međe jer je on to vjerojatno tada naslijedio. Navela je da nije poznavala tog KS, da je s njime tužiteljica pokuša pregovarati, ali da je bio stariji gospodin koji je u međuvremenu umro koga je naslijedila ZS te da je pokušavala preko odvjetnika to riješiti 2023. Navela je da gđa. SS koja je bila vlasnica prije tog KS, da joj je bila poznata i da ju se sjeća kao mala iz naselja te da je tada nije vidjela na prijeporu zato što je bila mala i nije zalazila na taj dio. Na kraju je pokazala u nalazu i mišljenju gdje se nalazi nekretnina o kojoj je iskazivala odnosno pokazala je na listu 101 102 spisa, pokazuje da se nalazi na listu 73 spisa te omeđena točkama.

14. U svom nalazu i mišljenju od dana 19. ožujka 2025. stalni sudski vještak Sandro Viškanić naveo je da je identifikacijom utvrđeno da predmetnoj zemljišnoknjižnoj čestici 629/2 u k. o. [katastarska općina] odgovaraju dijelovi katastarskih čestica [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Područje prijepora da se nalazi na dijelovima katastarskih čestica [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od cca 334 m2. Područje prijepora da se nalazi na dijelovima katastarskih čestica ZK oznake čestica 629/1, 629/2, 630/2 i 627/1 u k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od cca 334 m2. Zbog neusklađenosti stvarnog stanja na terenu uz pretpostavku da pokazane međe nisu sporne, iskazane površine su određene grafički i izmjerene u cca vrijednostima.

14.1. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka slijedom čega je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i potpun i u skladu s pravilima struke.

15. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

16. Odredbom članka 159 stavak 1 ZV-a, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je stavkom 2 i stavkom 3 istoga članka propisano da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo takav posjed nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 4 propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. toga članka.

17. S obzirom na naprijed citirano razvidno je da se za stjecanje vlasništva dosjelošću trebaju ispuniti određene pretpostavke, a to su sposobnost uzukapijenta, sposobnost same stvari, da posjed mora zadovoljiti određenu kvalitetu kao i da mora proći vrijeme dosjelosti određeno zakonom.

18. U pogledu pretpostavke da posjed mora imati određenu kvalitetu isti mora biti barem pošten te isti mora nadalje biti efektivan, odnosno stalno se izvršavati te trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti.

19. Savjestan ili pošten posjednik je onaj koji iz opravdanih razloga smatra da je stvar koju posjeduje upravo njegova.

20. S obzirom na naprijed izložen stav ovoga suda mišljenje je ovoga suda da je tužiteljica u predmetnom postupku dokazala osnovne pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću na utuženoj nekretnini.

21. Naime, ovaj sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice u dijelu u kojem je navela da nakon što su počeli sređivati tu problematiku, da su vidjeli da ovu najmanju česticu od 288 m2 netko drugi svojata. Međutim oni da su istu kupili još 1993. te su istu koristili na način da su je obrađivali te su sadili kupusnjače te je bio zasađen veći dio narcisa, da je to sve pok. suprug rješavao te da joj u ovih 30 godina nitko nije osporavao bilo što na predmetnoj nekretnini, da svi susjedi znaju da je to njihova nekretnina i da je to ranije bilo od DS, kao i da druge dvije nekretnine koje su vezane za predmetnu njih da je prodala i da su predmetnu nekretninu održavali, da bi ju pokosili da bude uredno, također da su pobirali to cvijeće narcise, a kupusnjače da su sadili njen pok. suprug i njezin sin i to iz razloga što su navedeno potvrdili i saslušani svjedoci čije iskaze ovaj sud u cijelosti prihvaća kao životne pa je tako svjedok VS, sin tužiteljice naveo da je njegov otac posjekao stabla na toj nekretnini, kasnije da je on sadio nakon oca kelj te da su bili posađene narcisi koje bi u proljeće ubrao i davao ženama u ulici. Što se tiče stjecanja predmetne nekretnine, da je DS dolazila kod njegovog oca na vrata da kupi predmetnu nekretninu, da je u konačnici njegov otac posudio novce i kupio istu te da se ne sjeća da bi netko osporavao pravo im na posjed cijele nekretnine te da on i otac nisu ogradili predmetnu nekretninu već da je istu kasnije ogradio njihov rođak FS, svjedok FS je naveo da je predmetnu nekretninu koristio ES suprug tužiteljice i to od 1993. kada ju je kupio od DS te da je tužiteljica kosila predmetnu nekretninu te da je sin tužiteljice ĆS na istoj sadio luk, poriluk i da svakog proljeća na prijeporu nikne cvijeće, ali da ga nisu sadili, međutim da su uredno kosili predmetnu nekretninu te da nije vidio ZS na predmetnoj nekretnini da je on tu sa psom svaki dan, dok je svjedok NS navela da su tužiteljica i njezin pok. suprug stekli predmetnu nekretninu kupnjom međutim da ne zna zbog čega ta nekretnina nije upisana iz razloga da li je bilo problema sa papirologijom ili slično i da ih je tužiteljica stekla prije više od 30 godina, negdje 1993. te da su predmetnu nekretninu kosili, da su znali posaditi nešto, da su je održavali na način da bi na proljeće palili da bi bila uredna te da koliko ona zna da nije nitko tužiteljici odnosno njezinim pravnim prednicima smetao u korištenju nekretnine odnosno zabranjivao da koristi istu.

21.1. Stoga, ovaj sud smatra utvrđenim da je tužiteljica putem svojih pravnih prednika te samostalno, mirno i savjesno uživala predmetnu nekretninu više od 20 godina te da je skladu s gore citiranim odredbama zakona dosjelošću stekla pravo vlasništva na utuženoj nekretnini.

22. Nadalje, ovaj sud nije prihvatio iskaz tuženika i to iz razloga što njegov iskaz, posebno u dijelu u kojem navodi o korištenju predmetne nekretnine, nije potkrijepljen s niti jednim drugim materijalnim ili personalnim dokazom u spisu. Osim toga valja navesti da se kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću poštenje posjednika predmnjeva, međutim tuženik, izuzev paušalnog navoda u odgovoru na tužbu, s ničim nije dokazao da pravni prednik tužiteljice, a time i sama tužiteljica, ne bi bio pošten posjednik, odnosno nije dokazao njihovo eventualno nepoštenje.

23. Što se tiče dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na parcelaciju predmetne nekretnine sukladno nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke, valja navesti da je sudska odluka o utvrđivanju prava vlasništva na dijelu katastarske čestice odnosno novoformiranim česticama neupitna pravna osnova za parcelaciju – izradu prijavnog lista odnosno parcelacijskog elaborata koji će služiti za upis u zemljišne knjige kao i da je tužiteljica, pored provedbe parcelacije, a u kojem će se postupku utvrditi je li predmetna parcelacija moguća prema pravilima zemljišnoknjižnog prava i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18, 39/22 i 152/24), ovlaštena tražiti uknjižbu tako nastalih novih čestica na svoje ime, a s imena tuženika. Iako ta dva dijela prihvaćenog tužbenog zahtjeva nisu potrebna za provođenje parcelacije i upis u zemljišne knjige, prema stajalištu suda samim time nisu i neosnovana odnosno protivna zakonu.

24. Slijedom svega navedenog valjalo je u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao osnovan te odlučiti kao u točki I. do III. tužbenog zahtjeva.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP- a, a svezi s odredbom članka 155. istog Zakona. Trošak tužiteljice sastoji se troška sastavljanja tužbe u iznosu od 200,00 eura (T.br. 7 t.1 Tarife), zastupanja po odvjetniku na šest ročišta i to za četiri u iznosu od 200,00 eura za svako i dva u iznosu od 100,00 eura za svako (T.br.9.t.1., t.2. i t. 7 Tarife), sastavljanja tri podneska i to dva u iznosu od 200,00 eura za svaki i jedan u iznosu 50,00 eura (T.br.8 t.1 i t.3 Tarife), PDV-a u iznosu od 412,50 eura, kao i trošak mjerničkog vještačenja u iznosu od 600,00 eura, sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 eura, sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,09 eura, dakle sveukupno je tužiteljici dosuđen trošak u iznosu od 2.742,13 eura.

25.1. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki IV. izreke ove presude.

U Rijeci, 23. siječnja 2026.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika