Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Poslovni broj: P-121/2019

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja ŠP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Antun Franetović, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika ZP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Maja Ratković Delić, odvjetnica u Splitu, te tuženika pod 2) FP OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i pod 3) MP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćnicima odvjetnicima u OD Ljubičić, Vrdoljak i Partneri iz Splita, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključena dana 24.studenog 2025. u prisutnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika pod 1), te tuženika pod 2) i 3) osobno uz punomoćnika tuženika pod 2) i 3), dana 23. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se djelomično tužbeni zahtjev tužitelja kojim se zahtjeva utvrđenje da je ništetan i ne proizvodi pravne učinke Ugovor o darovanju od 23.03.2009.g. ovjeren kod javnog bilježnika Mire Rubić dana 23.03.3009.g. br. OV-3359/09, sklopljen između ostavitelja pok. KP, kao darovatelja i tuženika pod 1), kao daroprimatelja, u dijelu kojim je tim ugovorom raspolagano imovinom opisanom u čl. 1. pod A) tog ugovora odnosno u odnosu "na ½ dijela čest. zem [katastarska čestica] ZU 11068 K. O [katastarska općina], odnosno - podrumske prostorije u sjevernom dijelu kuće koje u naravi predstavljaju konobu, a u južnom dijelu jedan jednosobni stan površine cca 35 m2, kojem stanu pripada i WC koji se nalazi uz konobu, kao i vrt i dvorište ispred istog, - jedan trosobni stan u prizemlju, ukupne površine cca 80 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, dnevnog boravka , dva hodnika , wc s kupatilom, balkona na kugu, terase na sjeveru, te skladište ispod terase,-istočnu garažu koja se nalazi uz kuću, površine cca 19 m2 ,- ½ dijela vrta i to zapadni dio, s tim da se isti vrt ima mjeriti od zida garaža" kao neosnovan te se odbija kao djelomično neosnovan tužbeni zahtjev kojim se nalaže upis brisanja uknjižbe prava vlasništva na ime tuženika ZP OIB: [osobni identifikacijski broj], poviše 100/478 dijela do ½ dijela na nekretnini opisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu zemljišnoknjižni odjel Split, kao čest. zem [katastarska čestica] ZU 11068 K. O [katastarska općina], kao i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja uz ponovni upis ranijeg nositelja prava vlasništva KP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], poviše 100/478 dijela do ½ dijela, kao neosnovan.

II. Odbacuje se djelomično tužbeni zahtjev tužitelja kojim se utvrđuje da je ništetan i ne proizvodi pravne učinke Ugovor o darovanju od 23.03.2009.g. ovjeren kod javnog bilježnika Mire Rubić dana 23.03.3009.g. br. OV-3359/09, sklopljen između ostavitelja pok. KP, kao darovatelja i tuženika pod 1), kao daroprimatelja, u dijelu kojim je tim ugovorom raspolagano imovinom opisanom u članku 1. pod B) tog ugovora, odnosno u odnosu "na ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 11068, K. O. [katastarska općina], odnosno ½ dijela jednosobnog stana površine od cca 40 m2, a koji se sastoji od jedne sobe, dnevnog boravka, blagovaonice, kuhinje, te WC-a sa kupatilom, te hodnika, a kojemu stanu pripada terasa površine cca 35 m2 i veranda površine cca 25 m2 te ½ dijela svih stepenica sa zapadne strane kojima se dolazi do stana u nadgrađu, a koje su sagrađene uz garaže, do kojeg stana se prolazi i preko terase nad garažama, pa nadalje drugim stepenicama koje se nalaze uz kuću do nadgrađa" te u dijelu kojim se nalaže upis brisanja uknjižbe prava vlasništva na ime tuženika ZP OIB: [osobni identifikacijski broj], za 100/478 dijela na nekretnini opisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu zemljišnoknjižni odjel Split, kao čest. zem [katastarska čestica] ZU 11068 K. O [katastarska općina], te uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja uz ponovni upis ranijeg nositelja prava vlasništva KP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za ½ dijela, kao nedopušten.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku pod 1) parnični trošak u iznosu od 2.000,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi je prekinut ostavinski postupak iza smrti pok. KP, oca stranaka, te da je tužitelj upućen na pokretanje parnice radi osporavanja Ugovora o darovanju od 23.ožujka 2009. ovjerenog kod javnog bilježnika Mira Rubić pod brojem OV-3359/09, sklopljenog između pok. KP kao darovatelja te ZP kao obdarenika kojim pok. KP daruje tuženiku ½ dijela čest. zem [katastarska čestica] ZU 11068 k. o [katastarska općina], budući Ugovor o darovanju nije sklopljen u propisanoj formi, a nije došlo ni do predaje stvari, slijedom čega da je isti ništetan, te nadalje, da je isti opozvan od strane darovatelja izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika pod brojem OV-352/12 od 18.siječnja 2012.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je u konkretnom slučaju došlo do predaje stvari prije sklapanja Ugovora o darovanju, te navodi da Izjava o opozivu darovanja nema učinka jer nije bilo grube nezahvalnosti.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem Ugovora o darovanju od 23.ožujka 2009., Izjave o opozivu Ugovora o darovanju, izvatka iz zemljišne knjige, saslušanjem svjedoka BP, UP, TP, ČP, AP, te saslušanjem parničnih stranaka. Temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08 dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično neosnovan, djelomično nedopušten.

4. Tužitelj osporava valjanost ugovora o darovanju zbog nedostatka forme.

5. U konkretnom slučaju primjenjuje se odredba čl. 482. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO), kojom je propisano da se ugovor o darovanju sklapa u pisanom obliku. Nadalje, stavkom 2) je propisano da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave. Nepoštivanje navedenog oblika ugovora dovodi do ništetnosti. Naime, sukladno čl. 322 stavak 1) ZOO ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva je ništetan.

6. Čitanjem Ugovora o darovanju od 23.ožujka 2009. utvrđeno je da je isti sklopljen između prednika stranaka kao darovatelja te tuženika kao obdarenika glede nekretnine opisane kao čest. zem [katastarska čestica] ZU 11068 ( zgrada 60 m2 dvor 380 m2 i garaža 38 m2) anagrafske oznake [adresa]. Da se predmetna kuća sastoji od više stambenih jedinica, točnije ista se sastoji od podrumskih prostorija, prizemnih prostorija, prvog kata i nadgrađa. Da je tlocrtna površina kuće veća za 20 m2 u odnosu na ono što je upisano u zemljišnoj knjizi, pa je za tu kvadraturu dvor manji. Da se na predmetnoj nekretnini nalaze dvije garaže i to baš istočna garaža koja pripada prizemlju površine 19 m2. Da se uz predmetnu kuću i garaže nalazi vrt – dvor s tim da stanu u prizemlju pripada ½ dijela vrta i to zapadni dio, s tim da se isti vrt ima mjeriti od zida garaža. Da predmetna kuća i garaža imaju pravomoćnu građevinsku dozvolu. Da predmetna kuća i okućnica nisu etažirani odnosno parcelirani. Da se daroprimatelj od ranije nalazi u posjedu stana u prizemlju, zapadnog dijela vrta, garaže na istoku, konobe i jednosobnog stana u podrumu, kao i svih pripadaka gore navedenih ovom stanu. U čl. 2 Ugovora daroprimatelj daruje svom sinu ZP za ½ dijela čest. zem [katastarska čestica] ZU 11068 K. O [katastarska općina], odnosno nekretnine za cijelo pobliže opisane i navedene u čl- 1 pod A Ugovora, točnije podrumske prostorije u sjevernom dijelu kuće koje u naravi predstavljaju konobu, a u južnom dijelu jedan jednosobni stan površine cca 35 m2 uj kojem stanu pripada i WC koji se nalazi uz konobu, kao i vrt i dvorište ispred istog, nadalje, jedan trosobni stan u prizemlju, ukupne površine cca 80 m2 koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, dnevnog boravka, dva hodnika, wc s kupatilom, balkona na jugu, terase na sjeveru te skladišta ispod terase, nadalje, istočnu garažu koja se nalazi uz kuću površine 19 m2 te ½ dijela vrta i to zapadni dio s tim da se isti vrt ima mjeriti od zida garaža.

7. Nije sporno da se tuženik uknjižio kao suvlasnik za ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica], ZU 11068, K. O [katastarska općina] sve temeljem predmetnog ugovora o darovanju.

8. Među strankama u ovom postupku je sporno je li došlo do prave predaje posjeda nekretnina tuženiku, i to nekretnina koje su opisane pod točkom A) Ugovora o darovanju opisanih kao stan u prizemlju, zapadni dio vrta, garaža na istoku, konoba i jednosobni stan u podrumu, kao i svih pripadaka navedenom stanu, kao i nekretnina pod točkom B) Ugovora o darovanju opisanih kao stan u nadgrađu površine 40 m2, u protivnom, predmetni Ugovor o darovanju je, zbog nedostatka potrebnog oblika, ništetan.

9. Iz iskaza tužitelja proizlazi da predmetno darovanje ima mnogo nedostataka pa tako navodi da je tuženik uknjižen na ½ čestice 1413/1 odnosno na 478 m2 iako polovica predmetne parcele ima 405 m2. Nadalje, da postoje dijelovi zgrade koji nisu ni spomenuti u ugovoru o darovanju niti u oporuci. Nadalje, da nije zadovoljena forma ugovora o darovanju budući u istom ugovoru nije točno opisana čestica koja se daruje, nije navedeno od čega se ista sastoji, nisu navedeni kvadrati, a tuženik da u naravi drži u posjedu više kvadrata nego što mu pripada. Nadalje, da je ostavitelj prethodno raspolagao predmetnom nekretninom oporukom na način da je pola predmetne nekretnine pripalo tužitelju, a pola tuženiku, kako je obećao, ali isto nije učinio. Glede posjeda nekretnine navodi da je otac bio u posjedu stana u nadgrađu, a tuženik je posjedu stana u prizemlju površine 80 m2, prostorija u podrumu koje su mu pripale po darovanju i terase koja je sa sjeverne strane objekta natkrivena i služi kao skladište, te drži u posjedu i pola garaže kao i okućnicu opisanu u darovnom ugovoru, a što je držao u posjedu i prije sklapanja Ugovora o darovanju. Nadalje, navodi da ne drži u posjedu pola nadgrađa koje se spominje u predmetnom Ugovoru o darovanju, kao i da drži u posjedu hodnik od 20 m2 koji se ne spominje u predmetnom Ugovoru.

10. Iz iskaza tuženika proizlazi da je otac njega i brata podijelio "po starinsku" na način da je kod odvjetnice Adele Radić sastavljena oporuka pred svjedocima u kojoj je točno navedeno što pripada tužitelju, a što tuženiku. Nadalje, da je sve što bi mu pripalo po oporuci otac darovao predmetnim ugovorom o darovanju. Nadalje, da je između tuženika i tužitelja sporno nadgrađe i prolaz koji mu je otac ostavio da može doći do nadgrađa. Nadalje, da je znao za opoziv darovanja jer je prije toga tužitelj prijetio ocu i ponašao se kao gospodar, te mu je tužitelj rekao da je otac sve poništio. Nadalje, navodi da je posjećivao oca u domu, te mu nosio njegove stvari iz stana u nadgrađu jer je imao ključ od nadgrađa.

11. Iz iskaza svjedoka BP proizlazi da je tuženik u posjedu stana u prizemlju, jedne garaže, malog stana ili garsonijere u suterenu, dijela vrta ispred suterena i dijela zapadnog vrta kojeg danas koriste kao parking te da je istome poznat Ugovor o darovanju, ali mu nije poznat sadržaj istog. Nadalje, da su u stanu u nadgrađu živjeli roditelji stranaka, a nakon njihove smrti istog nitko ne koristi.

12. Iz iskaza svjedoka UP, susjede, proizlazi da se djed bavio uzgojem karanfila odnosno da je bio poduzetnik. Nadalje, da ZP oduvijek živi u stanu u prizemlju sa sjeverne strane, a sa južne strane je prvi kat. Nadalje, da nije upoznata sa ugovorom o darovanju niti je istoj poznato kako su se tužitelj i tuženik podijelili oko kuće, garaže i vrta. Nadalje, da ni tužitelj ni tuženik nisu koristili nadgrađe.

13. Iz iskaza svjedoka TP, supruge tuženika pod 1) proizlazi da je tuženik pod 1) u posjedu za cijelo nekretnina koje su mu darovane i prije darovanja 2009. odnosno stana u podrumu od 30 m2 ( sa lijeve strane hodnika), dok je sa desne strane hodnika stan kojim se koristi tužitelj. Nadalje, da svaki stan ima zasebno brojilo te ZP plaća struju za svoj stan, a ŠP za svoj stan i to prije smrti oca. Nadalje, da tuženik koristi konobu u sklopu njihovog podruma, a koriste se i malim vrtom ispred njihovog stana u podrumu. Nadalje, da je u stan na prizemlju površine 80 m[2] uselila sa suprugom 1976. godine te su tu živjeli do 2015. godine zajedno sa kćerkom i sinom, a nakon što je sin poginuo 2015. a kćer se udala te odselila, sada tu živi sa suprugom, a kćer i unuci ih posjećuju. Nadalje, da je svekar imao podstanare u stanu u podrumu (to je stan sa lijeve strane hodnika) otprilike do 2009. godine ili do odlaska u Dom za starije i nemoćne 2010. godine. Nadalje da su podstanari plaćali najamninu njezinom svekru, dok se ne sjeća kada su isti iselili iz stana u podrumu (sa lijeve strane). Nadalje, da su se ona i suprug koristili vrtom ispred stana u podrumu jer je svekar bio bolestan pa nije mogao obrađivati. Nadalje da im je svekar htio dati te nekretnine za života što je i učinio. Nadalje, da su u posjedu garaže odavno i pola vrta sa zapadne strane. Što se tiče stana u nadgrađu taj stan je svekar dao ZP i ŠP nakon što je otišao u dom. Međutim, kada bi ponekad došao iz doma kući prespavao bi u tom stanu, a kod nas je ručao i hranio se. U tom stanu je Andrija 2012. godine promijenio bravu tako da više nemaju pristup tom stanu u nadgrađu, te su tražili ključ od ŠP, ali im ga nije dao. Između stana u nadgrađu i našeg stana je Andrijin stan (prvi kat). Nadalje, supruga tuženika navodi da su najprije živjeli zajedno sa svekrom i svekrvom, ŠP i MP u stanu u prizemlju, a kada je izgrađen prvi kat u njega se preselio ŠP sa svekrom i svekrvom 1979. te su od tada samostalno u posjedu stana u prizemlju. Nadalje, da koriste dio garaže ( onaj uz kuću), dok drugi dio garaže koristi ŠP. Nadalje, na upit tužene pod 2) i 3) kako se koristio podrum ista navodi da se podrum koristio kao skladište ( sjeverni dio) gdje se držalo vine, bačve i stari namještaj što se drži dan danas, a oni ( tuženik pod 1) i supruga da koriste stan u podrumu sa južne strane.

14. Iz iskaza svjedoka ČP, zet tuženika pod 1) proizlazi da je njegov punac bio u posjedu stana u prizemlju, da je stan u podrumu iznajmljivao. Nadalje, da je nadgrađe trebalo pripasti po pola ZP i ŠP, dok je sve drugo ranije podijeljeno, a što da je saznao od pok. KP. Oduvijek se znalo da vrtove ispred kuće koriste njih dvojica braće, ZP i ŠP. Punac ZP je na dijelu vrta sadio cvijeće koje je prodavao, a danas je to parking za vozila firme te se više ne bavi cvijećem. Nadalje, mislim da je ZP koristio istočni do vrta oduvijek od kada sam ja počeo dolaziti u tu obitelj ( 1992). Isto tako se znalo čiji je čiji vrt ispred stana u podrumu. Nadalje, da je njegov punac nakon 2009. koristio iste nekretnine koristio kao i do tada.

15. Iz iskaza svjedoka AP, kći tuženika pod 1) proizlazi da je njezin otac u posjedu stana u prizemlju te vrtla ispred stana u podrumu. U tom vrtu se sadilo voće i povrće. Stan u podrumu se oduvijek iznajmljivao podstanarima koje je držao dida. Nadalje, da je nakon didove smrti njezin otac vlasnik jednog stana u podrumu, a istog je održavao njezin otac još dok je dida bio živ. Nadalje, da su njezini roditelji u posjedu dijela vrta (zapadni dio) u kojem su sadili cvijeće jer su se bavili prodajom cvijeća, a kasnije je tu parking za kamion njenog oca. Nadalje, da njezin otac koristi otprije polovicu garaže. Nadalje, da je sporno samo nadgrađe od kada je stric promijenio bravu 2012. godine. U nadgrađu je živio moj dida KP do 2010., a nakon toga moj otac bi samo povremeno otišao u stan prozračiti ga.

16. Iz iskaza tuženika pod 3) proizlazi da je odnosu na nekretnine koje su darovane od strane oca tuženiku ZP bio u posjedu tih nekretnina koje su navedene u darovnom ugovoru svega osim stana u nadgrađu još prije 2009. godine. Nadalje, da je ZP (tuženik pod 1) u posjedu stana u podrumu od sklapanja darovnog ugovora, nadalje, da je predmetni stan u podrumu iznajmljivao otac, a nakon darovanja ZP ubire najamninu. Nadalje, da je nadgrađe bilo vlasništvo oca te ga do njegove smrti nitko nije koristio, a ni danas ga nitko ne koristi. Moj otac je opozvao sva darovanja koja je napravio za života.

17. Iz iskaza tuženika pod 2) (MP) proizlazi da je tuženik pod 1) (ZP) bio u posjedu nekretnina koje su mu darovane i prije 2009., a iste stvari je nastavio posjedovati i nakon 2009. Nije bio u posjedu nadgrađa ni prije 2009. ni poslije 2009. godine. Nije joj poznato da je otac opozvao Ugovor o darovanju kojeg je sklopio sa ZP. Nadalje da, nakon mamine smrti i od kada je otac bio prisiljen otići u dom, nitko nije bio u posjedu tog stana osim oca koji bi u njemu prespavao kada bi došao iz doma ili kada bi došao promijeniti veš. Nadalje, da su nakon 2009. svi imali ključ od nadgrađa.

18. U konkretnom predmetu, tužitelj upire na ništetnost Ugovora o darovanju te zahtijeva brisanje upisanog suvlasništva tuženika pod 1) na predmetnoj nekretnini za ½ dijela.

19. U ovom predmetu iz iskaza stranaka tužitelja proizlazi nespornim da je tuženik pod 1) (daroprimatelj) u posjedu stana u prizemlju površine 80 m2, prostorija u podrumu koje su mu pripale po darovanju i terase koja je sa sjeverne strane objekta natkrivena i služi kao skladište, te da je u posjedu i pola garaže kao i okućnice opisane u darovnom ugovoru, a što je sve držao u posjedu prije sklapanja Ugovora o darovanju. Navedeno potvrđuju iskazi tuženih pod 2) i pod 3) ( sestre tuženika pod 1) iz kojih proizlazi također da je tuženik pod 1) bio u posjedu nekretnina koje su mu darovane i prije 2009. pri čemu se misli na nekretnine koje se navode u točki A) Ugovora o darovanju, te da je iste tuženik pod 1) nastavio posjedovati i nakon 2009. Dakle, iz iskaza stranaka u ovom postupku proizlazi nespornim da je tuženik pod 1) bio u posjedu nekretnina koje su opisane u točki A) Ugovora o darovanju.

20. Navedeno potvrđuju svjedoci Š i UP ( susjeda) koji su inače nesrodni sa strankama te je sud njihove iskaze cijenio kao nepristrane i vjerodostojne.

21. Nadalje, nije sporno da je predmet pobijanog Ugovora o darovanju pod točkom B) Ugovora bio stan u nadgrađu površine 40 m2, međutim, niti iz iskaza tuženika pod 1) (koji tvrdi da je imao ključ predmetnog stana sve dok tužitelj nije promijenio bravu) niti iskaza supruge tuženika od 1) ne proizlazi da su bili u faktičnom posjedu stana u nadgrađu, dok svjedoci UP i Š navode da su u stanu u nadgrađu živjeli roditelji stranaka, te da nakon njihove smrti isti nitko ne koristi.

22. U konkretnom slučaju, Ugovor o darovanju od 23.ožujka 2009. nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave sukladno čl.482 ZOO, već se radi o privatnoj ispravi na kojoj je potpis darovatelja i daroprimatelja ovjeren kod javnog bilježnika.

23. Kako ugovor nije sačinjen u zakonom propisanoj formi, u postupku je trebalo utvrditi je li po zaključenju ugovora došlo do prave predaje darovane nekretnine - stana u nadgrađu, u posjed obdareniku, tuženiku pod 1) od strane darovatelja.

24. Po mišljenju ovog suda odlučno je da po sklapanju Ugovora o darovanju daroprimatelj stupi u samostalan posjed darovane stvari, a što je u konkretnom slučaju izostalo.

25. Iz iskaza tuženika pod 2) i 3) proizlazi da su i one imale ključ od predmetnog stana, a iz iskaza svjedoka AP proizlazi da je tuženik pod 1) povremeno prozračivao stan, iz iskaza svjedoka TP proizlazi da je pok. KP ponekad došao iz Doma i prespavao u predmetnom stanu, iz iskaza tuženika pod 1) proizlazi da je u stan dolazio po očeve stvari koje je nosio ocu u Dom, dok iz iskaza svjedoka Š i UP proizlazi da su u stanu u nadgrađu živjeli roditelji stranaka, te da u istome, nakon njihove smrti nitko ne živi. Nadalje, iz iskaza tuženih pod 2) i 3) proizlazi da su iste imale ključ od stana u nadgrađu.

26. Slijedom toga, proizlazi da tuženiku pod 1) nije predan stan u nadgrađu u samostalan posjed niti je istog faktično posjedovao ( nikada nije uselio niti poduzimao druge posjedovne čine), a okolnost da je u isti ulazio povremeno da bi ga prozračio kao i okolnost da je imao ključ stana u nadgrađu ne upućuju na zaključak da je tuženik pod 1) bio u samostalnom posjedu predmetnog stana jer su ključ imali i tužitelj i tužene pod 2) i 3).

27. Naime, prava predaja u posjed smatra se izvršenom kada se stjecatelj voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati svakodobnu vlast glede stvari.

28. Obzirom nije utvrđeno da je tuženik pod 1) nakon darovanja izvršavao faktičnu vlast u pogledu predmetnog stana u nadgrađu nakon darovanja niti je u posjedu stana danas to je utvrđeno da u pogledu stana u nadgrađu nije bilo ni prave predaje u posjed ni volje darovatelja predati u posjed predmetni stan tužitelju pod 1) slijedom čega proizlazi da ni ugovor o darovanju u pogledu predmetnog stana koji nije bio sklopljen u propisanoj formi nije valjan odnosno ništetan je.

29. Naime, okolnosti koje su uslijedile nakon darovanja ( da je pok. KP smješten u Dom 2010. u kojem je umro ) pa da je tuženik pod 1) ključem kojeg mu je dao otac otključavao stan da bi istog prozračio ili uzeo očeve stvari i nosio ih ocu u dom ne upućuju na pravu predaju posjeda predmetnog stana od strane oca stranaka tuženiku pod 1) s namjerom da se prenese neposredan posjed kojeg je očito otac nakon darovanja zadržao jer je povremeno dolazio iz Doma i prespavao bi u stanu u nadgrađu.

30. Navedeno proizlazi i iz utvrđenja presude P-6149/18 potvrđene presudom Gž- 544/2025 od 25.ožujka 2025. u predmetu koji se vodio po tužbi ovdje tuženih pod 2) i 3) protiv ovdje tužitelja i tuženika pod 1) u kojem je utvrđeno da nije došlo do predaje u posjed stana u nadgrađu, dok činjenica posjeda ključeva stana pomoću kojih mogu povremeno ulaziti u stan ne upućuje na pravu predaju posjeda stvari.

31. U odnosu na nekretninu pobliže opisanu u čl. 1) pod točkom B) Ugovora o darovanju u odnosu na koju tuženik pod 1) nije bio neposredni ni posredni posjednik niti u času sklapanja Ugovora o darovanju niti poslije, donijeta je pravomoćna presuda poslovni broj P-6147/2018 kojom je usvojen zahtjev za utvrđenje ništetnosti Ugovora o darovanju od 23.ožujka 2009. u dijelu kojim je tim ugovorom raspolagano imovinom opisanom u čl. 1 točka B) tog Ugovora odnosno u odnosu na predmetno nadgrađe, terasu, verandu i pola stepenica te je naloženo brisanje prava suvlasništva sa nekretnine čest. zem [katastarska čestica] ZU 11068 k. o [katastarska općina] sa imena tuženika pod 1) za 100/478 dijela te upis u tom dijelu na prijašnjeg vlasnika KP.

32. Odredbom čl. 201. ZPP propisano je da ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.

33. Nužno suparničarstvo, koje je uvijek jedinstveno, postoji u situaciji kada po prirodi stvari, odnos može biti utvrđen samo u korist svih odnosno, protiv svih. Njegova karakteristika jeste obligatornost, a uvjetovano je materijalnopravnim odnosom, pa ne samo da se mora donijeti jedna jedinstvena odluka nego u parnici kao procesnopravnom odnosu moraju i sudjelovati svi sudionici materijalnopravnog odnosa te se oni smatraju jednom strankom u pogledu posljedica radnji koje poduzimaju.

34. U sporu o tome ulazi li određena stvar u ostavinu kakav je predmetni spor, nasljednici su nužni suparničari jer se spor može riješiti samo na jednak način za sve nasljednike. Opseg ostavine ne može biti različit za pojedine nasljednike dok odsutnost nekog od sunasljednika u parnici radi utvrđenja sastava ostavine predstavlja nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje parnice.

35. Nije sporno ni da je ostavitelj predmetnim ugovorom raspolagao nekretninama koje su opisane u pod točkama A) i B) u članku 1. Ugovora u korist jednog nasljednika ovdje tuženika pod 1).

36. Nije sporno da su stranke ( tužitelj i tužene pod 2) i 3)) upućene u parnicu iz ostavine da pokrenu parnični postupak protiv ZP radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o darovanju od 23.ožujka 2009. sklopljenog između ostavitelja KP kao darivatelja te ZP kao obdarenika, ovjerenog u potpisu j.b. Mire Rubić iz Splita dana 23.ožujka 2009. pod brojem OV-3359/09.

37. Nije sporno ni da se vodio postupak pred ovim sudom pod brojem P-6149/2018 po tužbi ovdje tuženih pod 2) i 3) protiv ovdje tuženika pod 1) i tužitelja radi utvrđenja ništetnosti dijela pobijanog Ugovora o darovanju od 23.ožujka 2009. i to dijela kojim je raspolagano nekretninom pod točkom B) iz članka 1. tog ugovora, te uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, koji postupak je pravomoćno okončan u korist preostalih nasljednika i to ovdje tužitelja i tužene pod 2) i 3) te naloženo brisanje tog prava s imena ovdje tuženika pod 1) za 100/438 dijela, to se, imajući na umu odredbu čl 201 ZPP-a, u odnosu na darovanu nekretninu pod točkom B) iz članka 1. tog ugovora radi o presuđenoj stvari, slijedom čega je valjalo tužbu (izvan dijela kojim je odbijen tužbeni zahtjev) odbaciti sukladno čl.333.stavak 2) ZPP-a.

38.Slijedom toga, u ovom postupku valjalo je raspraviti valjanost Ugovora o darovanju od 23.ožujka 2009. u odnosu na nekretninu iz točke A) članka 1. Ugovora o darovanju.

39.Polazeći od toga da iz sadržaja odredbe članka 1.točka A) ugovora o darovanju kojom je utvrđeno da se daroprimatelj već nalazi u posjedu darovane nekretnine, a prema odredbi članka 15. stavak 1) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09. 143/12, 152/14 i 81/15, 94/17 - dalje: ZV), samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stječe neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari, te da je u ovom postupku utvrđeno da je tuženik pod 1) vršenjem faktične vlasti bio neposredni posjednik predmetne nekretnine prije sklapanja ugovora o darovanju i nakon darovanja ostao neposredni posjednik, to nema mjesta zaključku da je ugovor o darovanju ništetan zbog nedostaka propisane forme u smislu prisilne odredbe članka 482. stavak 2. ZOO u odnosu na predmetnu nekretninu opisanu pod točkom A) čl. 1 Ugovora o darovanju.

40. Budući je ugovor o darovanju u tom dijelu pravno valjan, odbijen je zahtjev za brisanje upisa prava ( su) vlasništva prvo tuženika i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, postavljen s osnove ništetnosti ugovora o darovanju.

41. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

42. Budući tužene pod 2) i 3) nisu dale povoda ovoj parnici već su u istoj sudjelovale kao nužni suparničari to je tužitelj, jer nije uspio u sporu, obvezan u cijelosti podmiriti troškove postupka tuženiku pod 1).

43. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, te sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( " Narodne novine" 138/23), te utvrđenoj vrijednosti predmeta spora ( 1.459,95 eura) tuženiku pod 1) je valjalo priznati trošak zastupanja za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, zastupanje na ročištu 24.listopada 2019. 100 bodova, ročištu od 20.studenog 2019. 100 bodova, 18.veljače 2020. 100 bodova, 4.lipnja 2024. 100 bodova, 19.rujna 2024. 25 bodova, 22.siječnja 2025. 100 bodova, 9.travnja 2025. 100 bodova, 9.rujna 2025. 100 bodova, sastav podneska od 4.studenog 2025. 100 bodova, ročište od 24.studenog 2025. 100 bodova odnosno sveukupno 1000 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti boda Tbr. 54 OT iznosi 2.000,00 eura.

44. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 23.siječnja 2026.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisanim putem u četiri istovjetna primjerka.

Dna

- pun tužitelja

- pun tuženika

- u spis