Republika Hrvatska

Trgovački sud u Rijeci

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-578/2023-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, po sutkinji Tamari Jugo Smoljanović, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa Antonio Šćulac, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Pisarnica Rijeka, Riva 8 protiv tuženika 1. LOVAČKO DRUŠTVO "JELEN" ČAVLE, Čavle, Čavja 17, OIB: 19514046928, kojeg zastupa punomoćnik Miljenko Mrakovčić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Miljenko Mrakovčić i Bojan Milić iz Rijeke, A. Medulića 5 i 2. CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa Zoran Vukić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu VUKIĆ i partneri d.o.o. Rijeka, N. Tesle 9, radi isplate 1.046,96 EUR s kamatom, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, objavljene 23. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se prvotuženiku LOVAČKO DRUŠTVO „JELEN“ ČAVLE, OIB: 19514046928, Čavja 17, Čavle i drugotuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb solidarno isplatiti tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: 94472454976 iznos od 1.046,96 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 27. travnja 2021. po stopi od 5,75% godišnje do 30. lipnja 2021., od 1. srpnja 2021. po stopi od 5,61% godišnje do 31. prosinca 2021., od 1. siječnja 2022. po stopi od 5,49% godišnje do 30. lipnja 2022., od 1. srpnja 2022. po stopi od 5,31% godišnje do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. po stopi od 5,50% godišnje do 30. lipnja 2023., od 1. srpnja 2023. po stopi od 7,00% godišnje do 31. prosinca 2023., od 1. siječnja 2024. po stopi od 7,50% godišnje do 30. lipnja 2024., od 1. srpnja 2024. po stopi od 7,25% godišnje do 31. prosinca 2024., od 1. siječnja 2025. po stopi od 6,15% godišnje do 30. lipnja 2025., a od 1. srpnja 2025. po stopi od 5,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Nalaže se prvotuženiku LOVAČKO DRUŠTVO „JELEN“ ČAVLE, OIB: 19514046928, Čavja 17, Čavle i drugotuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb solidarno platiti tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: 94472454976 iznos od 2.390,59 EUR na ime prouzročenog parničnog troška zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. siječnja 2026. (dana donošenja presude) po stopi od 5,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 13. studenog 2023. pred ovim sudom podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. Obrazlaže da se 13. studenog 2020. oko 19:00 sati na cesti Ž5055 – Viškovo – Saršoni – Trnovica – Dražice – Čavle, na km 3 km + 100 metara dogodila prometna nezgoda na način da je vozač NJ upravljao vozilom marke i tip BMW serija 3 registarske oznake [registarska oznaka], kada mu je na prometnicu iskočila divljač – srna, koju nije mogao izbjeći uslijed čega je došlo do udara divljači u prednji dio vozila. Na vozilu BMW serija 3 registarske oznake [registarska oznaka] je nastala materijalna šteta, a o događaju je obaviješten predsjednik tuženika LJ. Vozilo BMW serija 3 registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao NJ bilo je u vrijeme prometne nezgode osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja br. 03068400003728 te je tužitelj, nakon izvršenog izvida štete te popravka vozila temeljem kojeg je izdan račun popravka nadoknadio nastalu štetu u iznosu od 7.888,35 kuna. Obzirom se prometna nezgoda dogodila na način da ju je skrivila divljač, unutar granica lovišta kojim upravlja i gospodari prvotuženik, a koji tuženik je u vrijeme nastanka štetnog događaja imao policu osiguranja od odgovornosti kod drugotuženika, tužitelj smatra da su mu tuženici dužni solidarno isplatiti iznos nastale štete. Stoga predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Prvotuženik Lovačko društvo "Jelen" Čavle u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor zastare te prigovor promašene pasivne legitimacije jer osporava da bi do navodnog naleta na divljač došlo unutar lovišta prvotuženika. Ukazuje da je Općina Čavle donijela Program za zaštitu divljači Općine Čavle za razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2028. (dalje u tekstu PZD) koji PZD je odobren od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike Rješenjem od 21. ožujka 2019., klasa: UP/I 612-07/19-37/23, urbroj: 517-05-2-3-19- 2. Programom za zaštitu divljači su točno određena područja Općine Čavle proglašena područjem izvan lovišta, između kojih je i područje naselja Zastenice te je na temelju predmetnog PZD-a odgovornost za zaštitu divljači, kao i za sve štete nastale od divljači na području obuhvaćenom Programom prešlo na Općinu Čavle.

2.1. Nadalje, prvotuženik ističe prigovor prekluzije na podnošenje tužbe je člankom 82. Zakona o lovstvu propisano je da je oštećenik dužan u roku od sedam dana od nastanka štete pisanim putem obratiti se lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila, te da će u slučaju da oštećenik isto nije učinio, nadležni sud odbaciti tužbu.

2.2. Također ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije te da vozač nije upravljao vozilom sukladno propisima.

3. Drugotuženik CROATIA osiguranje d.d. Zagreb u odgovoru na tužbu ne osporava da je u vrijeme štetnog događaja od 13. studenog 2020. Hrvatski lovački savez iz Zagreba, Vladimira Nazora 63, OIB 28817560444 (u daljnjem tekstu: HLS) kod CROATIA osiguranja d.d. imao zaključeno osiguranje od odgovornosti iz obavljanja djelatnosti za sve članove HLS i lovoovlaštenike, pa tako i za tuženika Lovačko društvo „Jelen“ Čavle, OIB 19514046928, Čavja 17, Čavle. Predmetnim osiguranjem sva lovačka društva/udruge osigurana su od odgovornosti isključivo za imovinsku i neimovinsku štetu koje prouzroče divlje životinje na motornim ili željezničkim vozilima, i to skupnom policom osiguranja za 2020.godinu (od 31. prosinca 2019. do 31. prosinca 2020.) br. police 078700051615 na svotu osiguranja od 9.954,21 EUR/75.000,00 kuna po štetnom događaju, uz ugovoreni agregatni limit ugovora od 7.167.031,65 EUR/54.000.000,00 kuna (gornja granica obveze za sve osigurane slučajeve nastale unutar jedne osigurateljne godine), koji u ovom trenutku nije upitan.

3.1. S obzirom da na mjestu događaja nije pronađena divljač, sporno jest radi li se o domaćoj ili divljoj životinji pa stoga ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

3.2. Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, kao i da je za područje gdje je došlo do nezgode nadležan prvotuženik.

3.3. Ističe i prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja obzirom da je uz tužbu priložena samo Obvezujuća ponuda kasko osiguranja cestovnih vozila, a nije dostavljena polica osiguranja automobilskog kaska, kao što nisu dostavljeni niti dokazi da je za predmetno osiguranje uplaćena premija osiguranja. Dalje navodi da ako se utvrdi da se vozač kretao brzinom većom od ograničene, tada on snosi krivnju za predmetnu prometnu nezgodu, a ne tuženici. Prvotuženik na dan štetnog događaja nije provodio nikakvu lovnu aktivnost. Tužitelj se prethodno se obratio u mirnom postupku CROATIA osiguranju d.d. kao osiguravatelju HLS sa regresnim zahtjevom od 24. lipnja 2021. za refundaciju isplaćene štete (kasko regres), koja se vodila pod brojem 70 IMOD 5948/202 te je šteta odbijena kao neosnovana. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Sud je izveo dokazni postupak pregledom i čitanjem dokumentacije koja je priložena spisu, saslušanjem predsjednika prvotuženika LJ (iskaz na stranici 98 spisa), svjedoka NJ (iskaz na stranici 113 spisa) te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet Albertu Grabovcu iz Zagreba, Savska Opatovina 32 (Nalaz i mišljenje na stranici 236-244 spisa) utvrđujući odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.).

5. Na temelju izvedenog dokaznog postupka sud utvrđuje slijedeće:

6. Predmet spora je isplata iznosa od ukupno 1.046,96 EUR s osnove regresnog zahtjeva koji iznos je tužitelj platio svom osiguraniku Erste S-Leasing d.o.o., PJ Rijeka (dokaz o plaćanju na stranici 5 spisa), a po osnovi nastale imovinske štete na osobnom vozilu marke BMW 318D registarske oznake i broja [registarska oznaka], a koja se dogodila 13. studenog 2020. uslijed naleta vozila na divljač-srnu. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Odredbom čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO-a, "Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.) propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Stoga je tužitelj bio ovlašten podnijeti predmetnu tužbu protiv tuženika. Iz obvezujuće ponude kasko osiguranja cestovnih vozila broj 03068400003728 (polica na stranici 9-10 spisa) s trajanjem od 8. svibnja 2020. do 8. svibnja 2021. sud utvrđuje da je tužitelj po toj polici osiguranja bio osiguratelj za osobno vozilo marke BMW 318D registarske oznake i broja [registarska oznaka] te da je osiguraniku Erste S-Leasing d.o.o., PJ Rijeka nadoknadio nastalu štetu u utuženom iznosu (dokaz o plaćanju na stranici 5 spisa), koja činjenica isplate među strankama nije sporna. Dakle, isplatom osigurnine osiguraniku kao oštećeniku nastupila je subrogacija na temelju zakona (čl. 963. st. 1. ZOO-a). Treća osoba, u ovom slučaju tuženik, ne može zbog činjenice što je provedeno osiguranje doći u gori pravni položaj pa osiguratelju može istaknuti sve prigovore koje je mogao istaknuti i osiguraniku do trenutka plaćanja naknade iz osiguranja.

8. Uvidom u Potvrdu Postaje prometne policije Rijeka od 20. studenog 2020. utvrđeno je da se 13. studenog 2020., oko 19:00 sati na cesti Ž5055 – Viškovo – Saršoni – Trnovica – Dražice – Čavle, na km 3 km + 100 metara dogodila prometna nezgoda na način da je vozač NJ upravljao vozilom marke i tip BMW serija 3 registarske oznake [registarska oznaka], kada mu je na prometnicu iskočila divljač – srna, koju nije mogao izbjeći uslijed čega je došlo do udara divljači u prednji dio vozila. Iz Potvrde je također vidljivo da je o događaju izvješten predsjednik prvotuženika LJ te da vozač nije bio pod utjecajem alkohola (Potvrda na stranici 6-7 spisa).

8.1. Nije sporno da je u vrijeme štetnog događaja 13. studenog 2020. Hrvatski lovački savez iz Zagreba, Vladimira Nazora 63, OIB 28817560444 kod drugotuženika imao zaključeno osiguranje od odgovornosti iz obavljanja djelatnosti za sve članove HLS i lovoovlaštenike, pa tako i za prvotuženika. Predmetnim osiguranjem sva lovačka društva/udruge osigurana su od odgovornosti isključivo za imovinsku i neimovinsku štetu koje prouzroče divlje životinje na motornim ili željezničkim vozilima i to policom osiguranja važećom od 31. prosinca 2019. do 31. prosinca 2020. br. police 078700051615 (polica na stranici 35-36 spisa) na svotu osiguranja od 9.954,21 EUR/75.000,00 kuna po štetnom događaju, uz ugovoreni agregatni limit ugovora od 7.167.031,65 EUR/54.000.000,00 kuna (gornja granica obveze za sve osigurane slučajeve nastale unutar jedne osigurateljne godine), koji u konkretnom slučaju nije upitan. Budući da navedene činjenice među strankama nisu sporne, ne treba ih dokazivati sukladno odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a.

9. Prvotuženik je istaknuo prigovor zastare. Budući da zastarom prestaje pravo vjerovnika zahtijevati ispunjenje obveze sukladno odredbi čl. 214. st. 1. ZOO-a, sud je prije svega odlučio o tom tuženikovom prigovoru.

9.1. U konkretnom slučaju do štetnog događaja je došlo 13. studenog 2020., a tužitelj je podnio tužbu 13. studenog 2023. dakle unutar zastarnog roka od tri godine sukladno odredbi čl. 234. st. 1. i 6. ZOO-a.

10. Nadalje, tuženici su istaknuli prigovor nedostatka aktivne legitimacije navodeći da je tužitelj uz tužbu priložio samo obvezujuću ponudu kasko osiguranja cestovnih vozila, dok nije dostavio policu osiguranja automobilskog kaska niti dokaz da je za predmetno osiguranje uplaćena premija osiguranja.

10.1. Sukladno odredbi čl. 963. ZOO-a, koja uređuje prijelaz osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguratelja, isplatom osigurnine na temelju samog zakona osiguratelj postaje aktivno legitimiran prema štetniku te je osiguratelj dužan dokazati da je isplatio osigurninu na temelju ugovora o osiguranju, što je u konkretnom slučaju tužitelj dokazao budući da je svom osiguraniku po predmetnoj polici Erste S-leasing d.o.o. nadoknadio nastalu štetu u utuženom iznosu (dokaz o plaćanju na stranici 5 spisa), što sigurno ne bi učinio da mu ugovaratelj osiguranja nije plaćao premiju osiguranja, odnosno da ugovor o osiguranju nije sklopljen.

11. Tuženici su istaknuli i prigovor da se prometna nezgoda nije dogodila na području za koje je nadležan prvotuženik. Iz dostavljenih podataka Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 8. srpnja 2024. (stranica 86 spisa) i 25. listopada 2024. (stranica 104 spisa) proizlazi da cesta na kojoj je došlo do predmetne nezgode prolazi kroz otvoreno lovište kojim gospodari prvotuženik. Tu činjenicu potvrdio je u svom iskazu i predsjednik prvotuženika LJ (iskaz na stranici 98 spisa).

12. Prvotuženikov prigovor prekluzije pozivom na odredbu čl. 82. Zakonom o lovstvu (dalje: ZL-a, "Narodne novine" broj 99/18., 32/19., 32/20. i 127/24.) sud je ocijenio neutemeljenim jer se ne radi o šteti iz čl. 78. st. 1. i 2. ZL-a odnosno o šteti u lovištu, već o šteti od divljači koja je nastala na kolniku ceste.

13. Nadalje, prvotuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je Općina Čavle donijela Program za zaštitu divljači Općine Čavle za razdoblje od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2028., kojim su točno određena područja Općine Čavle proglašena područjem izvan lovišta, među kojima je i naselje Zastenice. Nije sporno da je Općina Čavle donijela Program zaštite divljači (Program na stranici 128-217 spisa), kako to navodi prvotuženik. Sukladno odredbi čl. 47. st. 1. ZL-a program zaštite divljači, kojim se uređuje zaštita i lov divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta, korisnik površina podnosi Ministarstvu na suglasnost, koja je upravni akt. Po ocjeni ovoga suda, činjenica da je Općina Čavle donijela navedeni upravni akt sukladno zakonskoj obvezi, ne oslobađa prvotuženika od odgovornosti. Prije svega jer nema pouzdanog dokaza da bi se radilo o divljači koja se nalazi izvan granica lovišta prvotuženika. Program zaštite divljači ne zamjenjuje zakonsku odgovornost lovoovlaštenika za nastalu štetu od divljači (tako i sudska praksa VTS Pž-1139/25 od 7.7.25.).

14. Odštetna odgovornost osoba koja gospodare lovištem (lovoovlaštenika i lovozakupnika) i načela na kojima se ta odgovornost zasniva i to kao objektivna odgovornost, uređena je Zakonom o lovstvu i to u čl. 80. st. 6. koji propisuje da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

14.1. S obzirom na to da je divljač koja se kreće na javnoj cesti opasna stvar, to u slučaju kada je do štete u lovištu došlo naletom vozila na divljač, a nije se provodio lov, što u konkretnom slučaju nije sporno, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu odredbi čl. 1063. i 1064. ZOO-a, dok se prema odredbama čl. 1067. st. 2. i 3. navedenog Zakona može osloboditi odgovornosti u potpunosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika (ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti) ili djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Pri tome, ovaj sud napominje da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. dao svoje mišljenje o zakonskom rješenju čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu i odštetnoj odgovornosti za štete od divljači koje treba tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti. Dakle, divljač koja pretrčava cestu se smatra opasnom stvari pa tuženik odgovara već pod pretpostavkama kada postoji uzročna veza između štetne radnje i štete, bez obzira na krivnju štetnika. Stoga se odgovara već na temelju objektivne činjenice da je šteta prouzročena, s time da kada je šteta nastala u vezi s opasnom stvari, uzročna veza između štetne radnje i štete se ne dokazuje, nego se uzročnost predmnijeva.

15. Iz iskaza svjedoka-vozača oštećenog vozila NJ sud utvrđuje da se kretao brzinom 40-50 km/h u smjeru Dražica prema Čavlima. S desne strane mu je izletjela srna te se otkotrljala i nastavila bježati na drugu stranu. Udario ju je prednjim desnim dijelom vozila. Iskazao je da uopće nije stigao reagirati jer je srna pred vozilo iskočila s desne strane iz grmlja. Nezgoda se dogodila oko 17,30 odnosno već je bio mrak. Vozilo je popravljeno u društvu Tomić & CO d.o.o. te je tužitelj popravak platio direktno tom društvu. Na temelju iskaza svjedoka sud je utvrdio da je do štete došlo zbog naleta na divljač, u kojem dijelu je sud u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka budući da mu je predmetna šteta na vozilu nadoknađena te da nije zainteresiran za ishod ovog postupka. Stoga sud utvrđuje neosnovanim tuženikove prigovore da je u konkretnom slučaju do štete došlo zbog naleta na domaću životinju.

16. Iz Zapisnika o očevidu koji su sastavili policijski službenici Postaje prometne policije Rijeka od 19. studenog 2020. sud utvrđuje da prilikom očevida policijski službenici nisu utvrdili postojanje prekršaja u smislu neprilagođene brzine kretanja, kao da vozač nije bio pod utjecajem alkohola (stranica 76 i 77-80 spisa). Stoga iz Zapisnika ne proizlazi ništa što bi ukazivalo da je vozač povrijedio odredbe čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/2023. i 145/24.).

17. Prvotuženik, kao i njegov osiguratelj (drugotuženik) se u konkretnom slučaju može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta prouzročena višom silom, krivnjom samog oštećenika ili neke treće osobe sukladno odredbi čl. 1067. ZOO-a. Teret dokaza da je šteta prouzročena krivnjom vozača (npr. zbog neprilagođene brzine) je na tuženicima, a tuženici radi utvrđenja te činjenice nisu predložili izvođenje dokaza, što su bili dužno učiniti na temelju čl. 219. st. 1. i čl. 7. ZPP-a. Slijedom toga, na temelju iskaza svjedoka i službene bilješke nadležne policijske postaje sud utvrđuje da vozač nije upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da nema njegove krivnje, već je uzrok nastanka nezgode iznenadno istrčavanje divljači na prometnicu. Stoga ne postoje okolnosti za oslobođenje tuženika od odgovornosti za štetu u smislu čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a. Dakle, tuženici nisu dokazali da je vozač povrijedio odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da se vozač kretao brzinom većom od ograničene te da vozač snosi krivnju za predmetnu prometnu nezgodu.

17.1. U konkretnom slučaju je do štete došlo zbog sudara dvije opasne stvari- motornog vozila u pokretu i divljači koja je iskočila na cestu. Budući da je u konkretnom slučaju, na temelju iskaza svjedoka-vozača i Zapisnika o očevidu Postaje prometne policije Rijeka od 19. studenog 2020. utvrđeno da se vozač kretao dopuštenom i prilagođenom brzinom; da nije bio pod utjecajem alkohola te da nije mogao izbjeći sudar jer je srna pred vozilo iskočila s desne strane iz grmlja, to je sud utvrdio da su tuženici odgovorni za štetu jer je šteta nastala od divljači koja je u takvim okolnostima opasna stvar, a nije utvrđeno protupravno ponašanje vozača.

18. Nadalje, sud je prihvatio tužiteljev prijedlog i odredio izvođenje dokaznog postupka vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet radi utvrđenja visine štete nastale na predmetnom vozilu. Stalni sudski vještak Albert Grabovac iz Zagreba, Savska Opatovina 32 je u svom Nalazu i mišljenju zaprimljenom kod suda 23. srpnja 2025. (stranica 236-244 spisa) uzeo u obzir obračun štete koju je sačinila CROATIA osiguranje d.d., tužitelj te račun TOMIĆ & CO d.o.o. Zagreb koji je izdan za popravak predmetnog vozila. Uzimajući u obzir navedene kalkulacije štete, vještak je utvrdio da je realan iznos koji se potražuje ovom tužbom od 1.046,96 EUR. Drugotuženik je nakon primitka Nalaza i mišljenja vještaka u podnesku od 4. rujna 2025. naveo da visina utuženog iznosa nije sporna. Prvotuženik je u podnesku od 10. rujna 2025. također naveo da nema primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka budući da je logičan, objektivan, argumentiran i u skladu s dokumentacijom koja je priložena spisu, posebno uzimajući u obzir da tužitelj, niti tuženici nisu imali primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka.

19. Iz svega navedenog proizlazi da su za naknadu štete solidarno odgovorni prvotuženik kao lovoovlaštenik i drugotuženik kao njegov osiguratelj na temelju citiranih zakonskih odredbi. S obzirom na to da se divljač na cesti smatra opasnom stvari, to na temelju odredbe čl. 1064. -1067. ZOO-a u vezi s čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu za nastalu štetu odgovara njezin vlasnik po načelu objektivne odgovornosti, odnosno prvotuženik kao lovoovlaštenik lovišta s kojega je srna istrčala na cestu te drugotuženik kao njegov osiguratelj u smislu čl. 964. st. 1. ZOO-a. Tuženici nisu dokazali okolnosti koji bi ga oslobodile odgovornosti za štetu, što je dužan učiniti sukladno odredbi čl. 219. st. 1. i čl. 7. st. 1. ZPP-a.

20. Budući da visina nastale štete, nakon izrade Nalaza i mišljenja vještaka nije sporna, to sud utvrđuje osnovanim tužbeni zahtjev u cijelosti. Stoga je sud prihvatio tužbeni zahtjev u utuženom iznosu i donio odluku kao u t. I. izreke presude.

20.1. Za tužitelja je šteta nastala 26. travnja 2021. kada je svom osiguraniku platio utuženi iznos (izvadak po računu na stranici 5 spisa). Stoga je sud u t. I. izreke presude naložio tuženicima solidarno naknaditi štetu tužitelju u utuženom iznosu od 1.046,96 EUR. Na temelju odredbe čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom trenutka nastanka štete, pa je stoga sud tužitelju dosudio zakonske zatezne kamate od 27. travnja 2021. od kojeg datuma ih je tužitelj i tražio, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP- a. Budući da su tuženici u cijelosti izgubili parnicu, dužni su tužitelju nadoknaditi parnične troškove. Stoga je sud tužitelju, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.046,96 EUR, priznao parnični trošak u iznosu od 2.390,59 EUR (t. II. izreke presude). Tužitelj ima pravo na naknadu parničnog troška koji se odnosi na trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 EUR sukladno Tar. br. 1/1 Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.) te na trošak zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa, "Narodne novine" broj 138/23.) budući da je tužitelja zastupao odvjetnik, koji se sastoji od troška sastava tužbe u iznosu od 150,00 EUR sukladno Tbr. 7/1, troška zastupanja na ročištima 18. travnja 2024., 25. lipnja 2024., 15. listopada 2024., 28. siječnja 2025., 2. travnja 2025., 3. lipnja 2025. i 9. prosinca 2025. u iznosu od po 150,00 EUR (ukupno 1.050,00 EUR) sukladno Tbr. 9/1, troška sastava obrazloženih podnesaka od 20. veljače 2025. i 10. studenog 2025., kojim se očituje na Nalaz i mišljenje vještaka u iznosu od po 150,00 EUR (ukupno 300,00 EUR) sukladno Tbr. 8/1, što ukupno iznosi 1.550,00 EUR uvećano za PDV u iznosu od 387,50 EUR sukladno Tbr. 42, sve uvećano za troškove vještačenja od 400,00 EUR.

21.1. Odredba čl. 151. st. 3. ZPP-a propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke. Budući da je takav zahtjev tužitelj postavio u zahtjevu za naknadu parničnog troška, to je sud odlučio kao u točki II. izreke presude.

Rijeka, 23. siječnja 2026.

Sutkinja

Tamara Jugo Smoljanović

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave na e-oglasnoj ploči, a u slučaju da nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu (čl. 348. st. 1. ZPP-a). U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti (čl. 352. st. 1. ZPP-a).

Odluka o sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10 i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

Žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a u vezi s čl. 502. st. 1. ZPP-a).