REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp –12409/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Andrei Krelja Tovarac, uz sudjelovanje Marine Pazman, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice UT, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („ Narodne novine“ broj: 30/90., 47/90., 29/94.,114/22. i 47/23.), povodom optužnog prijedloga PU zagrebačke, IV policijske postaje Zagreb dana 22. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Temeljem čl.161.stavak. 6. Prekršajnog zakona
Okrivljenica: UT, kći U, rođena **.**.1992. u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa stanom u [adresa], nekažnjavana,
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi 4. rujna 2025. u 15,40 sati u Zagrebu, Petra Petrovića Njegoša 10, vrijeđala i omalovažavala dr. T koja radi u Domu zdravlja istok, Njegoševa, riječima: „ Jebem ti mater, puši kurac“ što je ponovila više puta,
pa da bi time počinila prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira..
II. Temeljem čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, IV policijska postaja Zagreb izdala je 12. rujna 2025. pod brojem Klasa: 211-07/25-07/17312 prekršajni nalog protiv okrivljenice zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Protiv prekršajnog naloga okrivljenica je pravovremeno podnijela prigovor zbog poricanja prekršaja, pa je temeljem čl.238.st.9. Prekršajnog zakona, prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je prekršajni postupak.
3. Ispitujući optužni prijedlog sud je utvrdio da djelo, na način kako je okrivljenici optužnim prijedlogom stavljeno na teret, po propisu nije prekršaj jer činjenični opis ne ispunjava biće prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
4. Odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je: „Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.“ Iz citirane zakonske odredbe članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jasno proizlazi da se predmetni prekršaj može počiniti omalovažavanjem ili vrijeđanjem državnog organa odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja. Iz činjeničnog opisa djela prekršaja koji se okrivljenici optužbom stavlja na teret proizlazi da je djelo prekršaja opisano na način da nije naznačeno da bi okrivljenica omalovažavala ili vrijeđala službenu osobu prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe , dakle, nedostaje odlučna činjenica da je do omalovažavanja ili vrijeđanja službene osobe došlo prilikom vršenja službe istih ili u vezi s vršenjem službe, a time nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
4.1. Nadalje, okrivljenici je optužnim prijedlogom stavljeno na teret da je vrijeđala dr. T, koja radi u Domu zdravlja istok- Njegoševa, dakle, da je vrijeđala liječnicu. Međutim, liječnici nisu službene osobe na koje se odnosi odredba čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Pojam „službena osoba“ definirana je odredbom čl. 87. Kaznenog zakona u kontekstu kaznenih djela, a navedena se odredba primjenjuje i u postupku zbog prekršaja iz citiranog propisa, budući da niti Prekršajni zakon, a ni Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, ne definira pojam službene osobe. U smislu čl. 87. Kaznenog zakona službena je osoba ona osoba koja obavlja javnu službu na temelju zakona ili javnih ovlasti, koje liječnik nema. Liječnik obavlja javnu službu, ali nema javnih ovlasti, već obavlja stručnu, javnu djelatnost. Odlučni element za utvrđivanje pojma službene osobe je element obavljanja javnih ovlasti, koje liječnik nema.
5. S obzirom na izneseno, sud je temeljem članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se okrivljenica oslobađa od optužbe, jer djelo kako je okrivljenici stavljeno na teret, po propisu nije prekršaj.
6. Kako je okrivljenica oslobođena optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
Zagreb, 22. siječnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Marina Pazman
Andrea Krelja Tovarac
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. okrivljenici: UT, [adresa]
2. tužitelju : PU zagrebačka, IV policijska postaja Zagreb
3. spis