REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-128/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru po Mladenu Profeti, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ksenije Vidak kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog FM, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11; 144/12; 56/15; 61/15; 101/17; 118/18; 126/19. i 84/21. - dalje u tekstu: KZ/11.) u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj KO- DO-812/2020 od 28. kolovoza 2020. nakon održane i zaključene javne rasprave od 21. siječnja 2026., u prisutnosti državno odvjetničke savjetnice FMO, okrivljenika FM, braniteljice okrivljenika Natalje Đuran Tršinski odvj. iz [adresa] i oštećene SM, a u odsutnosti stranaka dana 23. siječnja 2026. objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni FM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina F i S djevojački Đ, rođen **.**.1974. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom osnovnom školom, bez zanimanja, neoženjen, bez djece, vlasnik kuće na adresi prebivališta, osuđivan, nalazi se na slobodi

k r i v  j e

što je

03. siječnja 2020. u vremenu od 13,20 do 13,30 sati, u prostorijama Centra za socijalnu skrb Krapina, Ulica Dragutina Domjanića 5, nezadovoljan odgovorom socijalne radnice SM vezano za pitanje odlaska njegove majke u Zavod za vještačenje u Zagrebu i pokretanja postupka lišenja njegove poslovne sposobnosti, u nakani da kod SM izazove osjećaj straha i osobne ugroženosti, počeo vikati da su sve institucije banda, da nije čudo to što se dogodilo u Đakovu kada je jedan čovjek ubio socijalnu radnicu i pravnika, a potom se još nadovezao da je jedan čovjek ubio ženu, odslužio svoje i vratio se kući, a kojim ponašanjem je kod SM izazvao osjećaj straha i bojazni za vlastiti život,

d a k l e, drugome ozbiljno prijetio da će njega usmrtiti, a djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom i položajem,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom - opisano po članku 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11; 144/12; 56/15; 61/15; 101/17; 118/18; 126/19. i 84/21. - dalje u tekstu: KZ/11.), a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11.,

pa se po članku 139. stavku 3. KZ/11. okrivljenik FM

o s u đ u j e

NA KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

Temeljem članka 56. stavak 1. KZ/11.okrivljeniku se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseca neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju članka 73. stavka 1. KZ/11. okrivljeniku FM se

i z r i č e

SIGURNOSNA MJERA

ZABRANE PRIBLIŽAVANJA, UZNEMIRAVANJA ILI UHOĐENJA

oštećene SM, OIB: [osobni identifikacijski broj]

na udaljenost od najmanje100 (sto) metara

Na temelju članka 73. stavak 2. i 4. KZ/11. sigurnosna mjera traje najdulje 3 (tri) godine.

Na temelju članka 68. stavak 1. KZ/11. okrivljeniku se

i z r i č e

SIGURNOSNA MJERA

OBAVEZNOG PSIHIJATRIJSKOG LIJEČENJA

u trajanju do 3 (tri) godine koje se izvršava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju. Upozorava se okrivljeni ako ne izvršava sigurnosne mjere da se uvjetna osuda u smislu članka 58. stavka 5. KZ/11. može opozvati.

Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08; 76/09; 80/11; 121/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17., 126/19; 130/20; 80/22; 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08.) okrivljeni se oslobađa troškova kaznenog postupka koji padaju na teret suda.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu optužnicu kojom se okrivljenik FM tereti za počinjenje kaznenog djela na način opisan u izreci ove presude.

1.1. Optužnica je potvrđena rješenjem optužnog vijeća te su izdvojeni nezakoniti dokazi iz spisa.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optuženice, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim za djelo koja su mu stavljena na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao oštećenu kao svjedoka SM te svjedoke ĐM, OM, DM i GM.

4. Nakon ukidne odluke Sud je odbio prijedlog za ponovno saslušanje EM, jer to ne proizlazi iz odluke višeg suda, koji dapače utvrđuje da su riječi koje se navode u izreci izgovorene od strane okrivljenika.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u spis i pročitano je: kaznena prijava PP Krapina od 15. siječnja 2020. (list 7-9), izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku jedinicu od 15. 01. 2020. (list 10-15), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave od 14. siječnja 2020. (list 21-23), imovinsko pravni zahtjev oštećenice od 14. siječnja 2021. (list 24) zapisnik o ispitivanju osumnjičenika FM od 15. siječnja 2020. s pripadajućom DVD snimkom (list 28-32), dopis CZSS Krapina Domu zdravlja Krapina od 03.01.2020. (list 34), medicinska i druga dokumentacija za okr. FM (list 52- 92), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika FM pred ODO Zlatar od 16. siječnja 2020. (list 120-123), preslika nalaza i mišljenja vještaka dr. Slavka Trontl specijaliste neuropsihijatra uz presliku medicinske dokumentacije (list 128-134) -iz prekršajnog spisa Pp-P-848/18 od 20. prosinca 2018, zapisnik o ispitivanju svjedokinje- žrtve SM pred PP Krapina od 20. veljače 2020. (list 155-157), zapisnik o ispitivanju svjedoka EM od 21. veljače 2020. (list 158-160), zapisnik o ispitivanju svjedokinje OM od 24. veljače 2020. (list 161-163), zapisnik o ispitivanju svjedokinje DM od 20. veljače 2020. (list 164-166), preslika evidencije ulazaka u CZSS Krapina (list 167), nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještačenja po vještaku doc.dr.sc. Igoru Mariniću od 04. kolovoza 2020. (list 178-197).

6. Kao zadnji dokaz prije ispitivanja okrivljenika, sud je izvršio uvid u prekršajnu evidenciju (list 413-414) i kaznenu evidenciju (list 429-430) za okrivljenika.

7. Na kraju dokaznog postupka okrivljenik se branio šutnjom.

7.1.Reproducirana je snimka ispitivanja optuženog pred ODO od 16. siječnja 2020. (list 124).

7.2..Tijekom provođenja dokazne radnje prvog ispitivanja okrivljenika FM je naveo da je rekao inkriminirane riječi djelatnici CZSS Krapina SM, da je to čuo na radiju, a isto je rekao jer se žalio da njegova majka ne može na vještačenje jer je nepokretna, a niti želi pristati na oduzimanje poslovne sposobnosti. Dodao je još da se liječi kod psihijatra no ne želi uzimati terapiju.

8. Svjedok oštećena SM svojem iskazu navodi: U vrijeme koje se navodi u optužnici radila sam kao socijalna radnica u CZSS Krapina. Trenutno više ne radim, jer sam na porodiljnom dopustu. Prisjećajući se sada tog događaja, sjećam se da je FM došao kod mene kao svoje socijalne radnice te smo mi razgovarali oko poziva za vještačenje za njegovu majku. On mi je rekao da on ne može ići na vještačenje na što sam mu ja objasnila kakav je postupak, međutim on se na to uznemirio postao verbalno agresivan te se sjećam da je rekao, da je jedan čovjek ubio ženu i odslužio svoje i vratio se doma i da nije niti čudo što se desila ona situacija u Đakovu gdje je jedan korisnik ubio socijalnu radnicu i pravnika. Takve njegove riječi shvatila sam kao prijetnju meni osobno te sam se tih riječi uplašila. Sada se ne može prisjetiti svih detalja njihovog razgovora od toga dana, jer je iskazivala samo ono čega se danas mogla sjetiti pa se tako niti ne sjeća da li je on izražavao nezadovoljstvo njihovim radom. Prije njegovog dolaska nazvala je Centar za vještačenja u zagrebu te objasnila da je Božidarova majka bolesna i teže pokretna te ih zamolila te ako je mogu izvještačiti samo na temelju medicinske dokumentacije. Misli da su oni to doista i uvažili i izvještačili je na temelju medicinske dokumentacije .Sjeća se da je ona u socijalnu anamnezu upisala prijedlog Zavodu, da se gospođa ne poziva radi vještačenja, a da li je Zavod njima pismeno odgovorio toga se sada ne sjeća. Dok je FM bio kod nje u sobi, misli da je zaštitar stajao u hodniku ispred sobe. To ona pretpostavlja, jer je čula kad je dolazio, a nije čula kada je odlazio, a ona njega nije vidjela da stoji ispred vrata. Kad se radi o stranci koja je glasnija, tada postoji dogovor da kada ona uđe u Centar da zaštitar bude u blizini. Istog dana je obavijestila liječnika i policiju o ponašanju od FM na način da je napisala dopis i poslala ga faximilom. Ne sjeća se koji je to liječnik bio. Istog dana razgovarala je o tom događaju s kolegama, jer je bila uznemirena, a misli da je s ravnateljem razgovarala drugi dan jer ga taj dan nije bilo. Taj događaj se odvijao po njezinom sjećanju pred kraj radnog vremena, tako kao što je već rekla na način da je napisala dopis liječniku i policiji. Nakon što je braniteljica primijetila da je kaznena prijava podnijeta naknadno, sudac utvrđuje da u spisu prileži zapisnik o zaprimanju kaznene prijave od dana 14. siječnja 2020., na što svjedokinja odgovara, da je nakon određenog vremena do nje došao policajac te je ona tada podnijela kaznenu prijavu. Oštećena je na raspravi pred sudom u cijelosti potvrdila svoj iskaz sa prvog ispitivanja koji je logično tada bio potpuniji, pa je tada i iskazivala da je rekao da su sve institucija banda (što je nebitno za kvalifikaciju), te da je kod nje došao i radi postupka lišavanja njegove poslovne sposobnosti. Tužiteljica primjećuje da svjedokinja nije tvrdila da je kaznenu prijavu podnijela taj dan, već je taj dan dopisom o događaju obavijestila policiju. FM je kod nje dolazio i prije ovog događaja jer je i on korisnik nekih prava u Centru, pa dolazi, viče, psuje i vrijeđa, međutim tako se prema njoj kao tog dana nije prije ponašao, pa je ona zbog takvog njegovog ponašanja bila uznemirena. Na poseban upit suca svjedokinja odgovara da pod riječju uznemirena misli da se bojala za sebe i svoj život nakon tih njegovih riječi.

9. Svjedokinja OM u svojem iskazu navodi: Poznajem FM kao našu stranku u Centru koji je više puta dolazio, ja nisam prema njemu postupala kao službena osoba, međutim znala sam ga vidjeti i čuti kada je došao kod kolegica te se na njih žalio govoreći: da su one uhljebi, da ih treba potući, da niš ne delaju“ i slično“. To njegovo nezadovoljstvo proizlazilo je iz zahtjeva koje je dostavljao za osobnu invalidninu za koje nije ispunjavao uvjete, htio je invalidsku mirovinu u čemu smo mu mi pomagali, tako da sam s njim bila u kontaktu samo onda kada se žalio na kolegice, a kada nije bilo ravnatelja. Kolegica SM radi u prizemlju a ja radim na katu. Tako da sam od nekoga od zaposlenih čula što se dogodilo. U kritično vrijeme nisam bila niti blizu mjesta događaj tako da ne znam o čemu su oni razgovarali. Prema meni osobno okrivljenik nikada nije bio agresivan. Prije više godine okrivljeni je došao kod nje u kancelariju te je galamio, a kako je nosio torbu uplašila se, te je on čak torbu ispraznio i pokazao da u torbi nema ništa opasnog. Sjeća se da je FM i pred njome spominjao događaj iz Đakova, a nakon što se to dogodilo, a drugih pojedinosti o tome sada se ne sjeća. Sjeća se da ga je tada pitala da li je svjestan što govori i da je to prijetnja, a na što joj je on odgovorio da to nije nikakva prijetnja i odmah se smirio. Ona se nije bojala od FM osim spomenute zgode kad je ljutit došao kod nje s torbom.Tužiteljica predočava dio iskaza svjedokinje koje je dala pred PP Krapina, u kojem iskazu je ona tada izjavila: „da joj je ostalo u sjećanju, da je rekao: „sve vas treba riješiti isto ste zaslužile kao i oni dolje“, aludirajući na događaje iz Đakova. Tom sam ga se prilikom stvarno uplašila, ali nisam ga htjela prijaviti zbog prijetnje, jer sam bila uvjerena da bi mi nakon prijave mogao nešto napraviti i to ne samo u Centru veći i u gradu ako me sretne. Nakon predočavanja svjedokinja odgovara, da se toga ne sjeća, ali ako je to rekla pred policijom onda je to i točno. FM, kada dolazi u Centar viče, vrijeđa i galami što je redovito radio kad je dolazio kod nje, a kako se ponašao pred drugim djelatnicima to ne zna. FM govori malo književnim jezikom a malo zagorskim dijalektom. Misli da ga druge kolegice u Centru razumiju kada govori dijalektom. Prije tih događaja FM je mnogo puta dolazio u Centar od 2014. Te je vjerojatno bilo dana kada je dolazio normalno, a ona je zapamtila dane koje je navela da je vikao i galamio.

10. Svjedokinja DM u svojem iskazu navodi: Ništa joj o događaju radi kojeg se ovaj postupak vodi jer taj dan nije bila na poslu. Kada je došla sa godišnjeg odmora kolegica SM ispričala joj je što se je dogodilo. Kolegica SM je rekla da je kod nje bio okrivljenik radi majke te da joj je govorio i spominjao Đakovo, da je neki čovjek ubio neku ženu i da je završio na slobodi i da se ona radi toga jako bojala. FM je dolazio u Centar, vikao, govorio proste riječi, međutim prema njoj nije nikada izgovorio ništa slično. Zaštitar u Centru prati osobe čije ponašanje nije uobičajeno i odskače od prosjeka. FM je upoznala preko njegovog ponašanja da dolazi u Centar na način da viče i galami. Obzirom da je bila na godišnjem ne zna da li je taj tjedan povodom tog događaja bio sastanak u Centru.

11. Svjedok SMO u svojem iskazu navodi: Ja sam bio ravnatelj CZSS Krapina 3. siječnja 2020. te sam ravnatelj i danas, a kritičnog dana, odnosno kritičnog događaja nisam bio u Centru. Sjećam se da mi je drugog ili trećeg dana SM ispričala o prijetnjama okrivljenika i rekla je da je prijavila policiji i da se boji. Pitao je SM, da li joj je potrebna psihološka pomoć na što misli da ona nije tražila psihološku pomoć, jer da ju je tražila tada bi je i dobila. Ne sjeća se da li je SM nakon tog događaja radila, misli da nije bila na bolovanju, a moguće je da je uzela godišnji možda dan dva, kratko nešto. Kada se dogodi takav događaj, oni imaju propisano od strane njihovog Ministarstva socijalne skrbi da ih obavijeste ako se koji djelatnik osjeća ugroženim što su oni učinili za SM. Policiju je obavijestila sama SM. Ne sjeća se da bi bilo nekakvog sastanka u Centru povodom tog događaja, niti razgovora o podnošenju kaznene prijave. Kao što je rekao SM je događaj prijavila policiji nakon određenog vremena došli su djelatnici policije u Centar te zna da su razgovarali sa SM i zaštitarom dok s njim nisu razgovarali, jer on nije bio u Centru, razgovarali su i s drugim kolegama koji su bili u Centru, a sada se ne može sjetiti koji su to djelatnici kolege bili. Kod njega je FM znao doći nekoliko puta te ga je osobno nekoliko puta viđao u Centru pri čemu se sjeća da je znao biti uznemiren te da je bilo nesporazuma s djelatnicima. Kod njega je obično dolazio jer je mislio da mu pripadaju nekakva prava koja nisu bila propisana propisima, pa je tako htio mirovinu na koju tada nije imao pravo i slično. Prema njemu osobno FM nije bio neugodan, međutim čuo je da u Centru zna biti prema djelatnicima neugodan i glasan. Zaštitar ima pravila postupanja na način da on osobno procjenjuje kojeg korisnika prati do djelatnika odnosno prati korisnika po samoj zamolbi djelatnika te čeka da on obavi posao radi kojeg je došao kod djelatnika. Obično su to korisnici obiteljsko pravne zaštite ili korisnici kod kojih je zaštitar primijetio, da su uznemireni ili da bi mogli raditi nekakve potencijalne probleme. Prije ovog događaja SM u Centru je radila više godina.

12. Svjedok EM u svojem iskazu navodi: Ja sam zaštitar u CZSS Krapina. Sjećam se da je FM kojeg dobro poznajem jer godinama dolazi u CZSS Krapina te obavezno viče, galami, psuje. Kod njega nema nikakvih manira već odmah baca papire, zaposlenicima se obraća riječima "što si to napravila, sve vas treba j…, niš ne radite" i slično. Tako se on ponaša unatrag tri do četiri godine te mu je to u CZSS Krapina tolerirano. Isto tako ponašao se i tog 3. siječnja 2020. kada sam ja došao s njime do vrata socijalne radnice SM, jer kad FM dođe ja obavezno s njim idem do socijalne radnice do koje se on uputio. Vrata od njezine sobe bile su na pola otvorena te sam ja stajao ispred vrata, sve dok on nije obavio to što ima kod socijalne radnice te sam ga potom ispratio iz Centra. Dok je on razgovarao sa socijalnom radnicom čuo sam svaku njihovu riječ te nisam čuo da bi FM prijetio. FM je uobičajeno prema socijalno radnici SM bio vulgaran te ju je vrijeđao, ali kao što sam već rekao nisam čuo prijetnje. Na poseban upit braniteljice optuženika svjedok odgovara da FM kada se obraća pojedinoj zaposlenici uvijek govori u množini u smislu "svi niš ne delate, svi ste mafija" i slično.Na poseban upit tužitelja svjedok odgovara da se sjeća da je FM u siječnju 2020. dolazi više puta. Tog kritičnog dana došao je on te ga je zaustavio na ulazu, upisao ga, potom je došla druga stranka te je i tu drugu stranku upisao i pustio ju unutra, nakon čega je FM krenuo prema socijalnoj radnici te je on krenuo za njime. Dakle, on je iza FM došao do vrata socijalne radnice SM sa zakašnjenjem otprilike 20-tak sekundi. Nakon što je tužitelj svjedoku EM predočio dio iskaza od 21. veljače 2020. (list 158-160),da je prije nego što je optuženi završio kod socijalne radnice on morao otići, svjedok odgovara da to nije točno, jer kao što je već rekao čitavo to vrijeme stajao je pred vratima, a samo je malo zakasnio kod njegovog dolaska kod socijalne radnice kao što je to objasnio. Nakon što je FM ispratio iz Centra socijalna radnica mu se žalila da ju je preplašio, bila je blijeda, te je rekla da će zvati policiju. Nije čuo da bi FM pri razgovoru sa socijalnom radnicom spominjao Đakovo. Na daljnje predočavanje tužitelja svjedoku njegovog iskaza pred policijom gdje je tvrdio da mu se kasnije socijalna radnica žalila i da mu je rekla da je FM spominjao događaj iz Đakova, svjedok odgovara da to on nije rekao te u cijelosti ostaje kod svojeg današnjeg iskaza.

ZAKLJUČAK SUDA

13. Da je okrivljeni zaprijetio oštećenoj riječima koje se navode u činjeničnom opisu izreke vidi se osim iz njezinog uvjerljivog iskaza i iz njegove obrane prilikom prvog ispitivanja u prisustvu braniteljice. Dakle on je izričito priznao da je te riječi izgovorio, pravdajući se da ih je čuo na radiju. Kod nje je u Centar za socijalnu skrb Krapina došao radi svoje majke vezano za vještačenje u Zavodu za vještačenje u Zagrebu, kao i pokretanja postupka lišenja njegove poslovne sposobnosti. Svjedoci OM, DM i VM nisu bili očevici, ali su kao djelatnici Centra za socijalnu skrb imali kontakte sa okrivljenim koji je dolazio u Centar te su opisivali njegovo nedolično ponašanje gdje je drugih zgoda vikao, vrijeđao djelatnike, bio vulgaran, znao spominjati "Đakovo" i sl. Zaključak vještaka Igora Marinića nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregled optuženika je da se radi o osobi kod koje je prisutno sniženo intelektualno funkcioniranje koje se odvija na razini lake mentalne retardacije. Prisutan je mješoviti poremećaj ličnosti, sa paranoidnim, emocionalno nestabilnim i disocijalnim obilježjima. U vrijeme počinjenja djela njegove sposobnosti da shvati značenje svojih postupaka i vlada svojom voljom bile su bitno smanje, time je i ubrojivost bila bitno smanjena. Raspravno je sposoban, a vještak preporučuje mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja iz čl. 68.KZ. Sud nema nikakvog razloga sumnjati u iskaz oštećene SM koja je kao službena osoba radila u Centru postupajući prema okrivljeniku , nema ama baš nikakvog razloga lažno teretiti okrivljenika. EM koji iskazuje da je bio očevidac pred vratima oštećene očito nije tamo stajao cijelo vrijeme jer je pred istražiteljem rekao da je morao otići prije nego je on završio, a pred sudom iskazivao da je zakasnio za okrivljenim oko 20 sekundi. Dakle razvidno je da se taj svjedok očito ne sjeća precizno tog događaja, a sigurno je iz njegovog iskaza da nije cijelo vrijeme stajao pred vratima, te nije mogao čuti svaku izgovorenu riječ, pa tako nije niti čuo prijetnje koje je izgovorio okrivljeni. Taj svjedok potvrđuje da je oštećena bila blijeda i uplašena. Dakle ako oštećena i okrivljeni iskazuju da su te riječi izgovorene, onda je posve jasno da iste svjedok EM nije čuo jer je u dijelu njihovog razgovora bio odsutan. Kada se povežu iskazi svih svjedoka koje opisuju ponašanje okrivljenika kao incidentno jer dolaskom u Centar viče, galami, razbacuje papire, viče riječima "sve vas treba je… i sl,.sa iskazom svjedokinje SM koja nema nikakvog razloga lažno svjedočiti, tada nema nikakve sumnje da joj je izrekao prijetnje kako je rekao "koje je čuo na radiju" koje se navode u izreci presude. Iako je okrivljeni bio bitno smanjeno ubrojiv nema nikakve sumnje da je tim riječima želio izazvati strah kod oštećene, u čemu je i uspio jer je oštećena iskazala da se bojala za svoj život i sigurnost, tražila je u kaznenoj prijavi da njezina adresa ostane nepoznata okrivljeniku. Takve riječi kod svakog prosječnog čovjeka izazivaju strah za život i sigurnost. Dakle takvo neprimjereno ponašanje koje je kod okrivljenika konstanta očito znatno doprinosi i njegovo mentalno stanja koje opisuje vještak čiji nalaz sud prihvaća kao stručan i nepristran na koji stranke nisu imale primjedbi. Dakle sud na temelju provedenog dokaznog postupka izvan svake razumne sumnje dokazanim drži da je okrivljeni prijetio oštećenoj riječima navedenim u izreci, te da je tim riječima htio izazvati strah kod oštećene u čemu je i uspio jer se radi o ozbiljnim prijetnjama za život i tijelo oštećene, obzirom da je u prethodnom događaju u drugom mjestu korisnik izvršio ubojstvo socijalne radnice i pravnika. Da je okrivljeni htio izazvati osjećaj straha kod oštećene, a ne radi se o "slobodnom tijeku njegovih misli" i ostvariti svoje zahtjeve vidi se i iz njegovog ponašanja na sudu gdje se ponaša pristojno, dakle svjestan je konteksta okoline u kojoj se nalazi, što smije, a što ne smije, radi se o ubrojivoj osobi iako bitno smanjeno koji je svjestan djela koje čini i može upravljati svojim postupcima. Upravo nalaz vještaka jasno dokazuje da je bio svjestan svojeg postupanja i namjeravao izazvati strah kod oštećene. Da on olako spominje ubojstva nesvjestan o čemu se radi, onda bi bilo logično da u cijelom nizu incidenata koje je izazvao u Centru bi i prije spominjao takve prijetnje, ali to do tada nije činio.(iako spominje Đakovo ali bez detalja) Očito je namjeravajući ostvariti svoje zahtjeve uz viku, galamu, vrijeđanje i razbacivanje predmeta odlučio to pojačati prijetnjom kako bi ostvario svoje zahtjeve. Upravo ta eskalacija nasilničkog ponašanja ukazuje da je svjestan što radi i da njegove prijetnje izazivaju strah kod oštećene. Osoba njegovog mentalnog zdravlja(laka mentalna retardacija), razlučuje pojmove života i smrti, straha, ubojstva, kazne te izrečenih prijetnji. To potvrđuje vještak navodeći da je okrivljeni bio ubrojiv, dakle da je shvaćao značenje svojih postupaka i mogao upravljati svojom voljom iako otežano. Kod ovog kaznenog djela nije bitno i dali je počinitelj takvu namjeru doista i naumio izvršiti. Riječi da je jedan čovjek ubio ženu i vratio se kući su posve jasna aluzija da ako mu ne udovolji da bi i on to mogao učiniti. Iako okrivljeni nije izravno prijetio da će on usmrtiti oštećenu spominjanjem tragičnog događaja u Đakovu gdje korisnik nije bio zadovoljan radom djelatnika kao što i on tada nije bio zadovoljan radom oštećene obzirom na njegovu reakciju, radi se o sasvim jasnoj izravnoj prijetnji za život i tijelo oštećene, čime je ostvario bitna obilježja ovog kaznenog djela. Ako je okrivljeni pratio ovaj medijski slučaj onda je mogao vidjeti posljedice koje su nastupile za počinitelja, te shvatiti da se radi o nedopuštenim radnjama koje su kažnjive. Posve je isključeno da nije bio svjestan značenja riječi koje izgovara, jer da nije bio svjestan značenja tih riječi onda ih zasigurno ne bi izgovarao u konfliktnoj situaciji kada nasilno želi ostvariti neki svoje zahtjev. Njegovo ponašanje prema djelatnicima Centra može se opisati kao nasilničko, jer konstantno radi incidente, te vrijeđa djelatnike, što zasigurno nije "slobodan tijek misli", već smišljene radnje da nasilno ostvari svoje zahtjeve.

14. Okrivljenik je postupao sa izravnom namjerom, bio je bitno smanjeno ubrojiv.

15. Pri odmjeravanju kazne kao olakotna okolnost uzeto je nekažnjavanje optuženika, njegovo zdravstveno stanje koje je u izravnoj korelaciji sa počinjenim djelom, odnosno njegova bitno smanjena ubrojivost,, dok otegotne okolnosti nisu nađene. Stoga sud drži primjerenom sa aspekta generalne i specijalne prevencije izricanje najniže propisane kazne zatvora od 6 mjeseci uz uvjetnu osudu na tri godine.

16. Sud važnim i obaveznim drži izricanje sigurne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja, obzirom na utjecaj bolesti na počinjenje kaznenog djela, odnosno njegovu smanjenu ubrojivost, a okrivljeni je vještaku iskazivao da ne želi uzimati terapiju, a upravo liječenjem se njegovo daljnje ponašanje može prevenirati i u znatnoj mjeri spriječiti počinjenja ovakvih kaznenih djela, te mu je ova mjera izrečena u trajanju roka kušnje do 3 (tri) godine. Sukladno članku 68. stavku 2. KZ/11. mjera izrečena uz uvjetnu osudu izvršava se izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju.

17. Kako je oštećena iskazivala bojazan od okrivljenika, tražila da se njezina adresa ne daje okrivljeniku, što je sud poštovao, te njezinu adresu nije navodio u presudi, sud smatra nužnim izreći mu na temelju članka 73. stavka 1. KZ/11. sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja oštećene SM na udaljenost od najmanje 100 metara isto u roku kušnje od 3 godine. Tom sigurnosnom mjerom štiti se žrtva od počinitelja, a on se upozorava da se u slučaju kršenja iste mjere uvjetna osuda može opozvati. Time se okrivljeni ne sprečava da ostvaruje i nadalje svoja prava u Centru za socijalnu skrb Krapina i da komunicira sa socijalnim radnicama koje su iskazivale da njima nije prijetio, s time da se u Centru ne smije približiti na propisanu udaljenost žrtvi, o čemu brigu trebaju voditi i djelatnici tog Centra kojima će biti dostavljena ova presuda.

18. Upozoren je okrivljeni ako ne izvršava sigurnosne mjere da se uvjetna osuda u smislu članka 58. stavak 5. KZ/11. može opozvati.

19. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08. okrivljeni se oslobađa troškova kaznenog postupka koji padaju na teret suda, jer je lošeg imovnog stanja i bolestan., te bi plaćanje istih ugrozilo njegovu egzistenciju.

20. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zlataru 23. siječnja 2026.

S U D A C

MLADEN PROFETA

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka njenog prijepisa. Žalba se podnosi ovom sudu u četiri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud u Slavonskom Brodu.

DNA:

1. ODO Zlatar na brojKO-DO-812/2020

2. Okrivljenik FM, [adresa]

3. Braniteljici Natalija Đuran Tršinski, odvj. iz Zaboka

4. Oštećena SM, [adresa]

5. Ured za probaciju Zagreb -po izvršnosti

radi izvršenja sigurnosn mjere obveznog psihijatrijskog liječenja

6. Policijskoj postaji Krapina, radi sigurnosne mjere - po pravomoćnosti

7. Centar za socijalnu skrb Krapina- radi sigurnosne mjere – po pravomoćnosti