Poslovni broj: UsI-3332/2025-6
Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji pojedincu toga suda, Željki Babarović, uz sudjelovanje Andreje Fortunić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice SN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Ivo Farčić, odvjetnik u Zagrebu, Baštijanova 2A, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, V. policijske postaje Zagreb, Ulica Antuna Bauera 1, OIB: 36162371878 , radi napuštanja EGP-a, nakon održane usmene rasprave, dana 23. siječnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
I) Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, V policijske postaje Zagreb, Klasa: UP/I-216-04/25-01/3317 Urbroj:511-19-31-25-1 od 28. kolovoza 2025. godine.
II) Odobrava se besplatna pravna pomoć tužiteljici u predmetnom upravnom sporu.
III) Nalaže se tuženiku da isplati odvjetniku Ivi Farčiću iz Zagreba, Baštijanova 2A, pružatelju pravne pomoći, za sastav tužbe iznos od 500,00 EUR i za pristup na ročište dana 19. siječnja 2026. g. iznos od 500,00 EUR, ukupno 1.000,00 EUR plus 25% PDV-a što iznosi 250,00 EUR, a što sveukupno iznosi 1.250,00 EUR u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.
IV) Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška besplatne pravne pomoći u preostalom iznosu od 1.250,00 EUR.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, V policijske postaje Zagreb, Klasa: UP/I-216- 04/25-01/3317 Urbroj:511-19-31-25-1 od 28. kolovoza 2025. godine pod točkom 1. se utvrđuje da tužiteljici, državljanki Bosne i Hercegovine rođenoj dana **.**.1995. godine u mjestu Prijedor, Bosna i Hercegovina, prestaje zakoniti boravak u Republici Hrvatskoj odobren od strane PU zagrebačke rješenjem Klasa: UP/l-216-02/25-09/40460, Urbroj: 511-19-23/25- 1 od 14. ožujka 2025. te je dužna napustiti Europski gospodarski prostor (u daljnjem tekstu EGP), pod točkom 2. se državljanki treće zemlje iz točke 1. izreke tog rješenja određuje zabrana ulaska i boravka na području EGP u trajanju od 3 (tri) godine računajući od dana prisilnog udaljenja i pod točkom 3. se određuje da će se državljanku treće zemlje iz točke 1. izreke tog rješenja prisilno udaljiti u državu njenog podrijetla Bosnu i Hercegovinu.
2. Tužiteljica u tužbi osporava zakonitost tuženikove odluke, te prvenstveno ističe kako se u obrazloženju predmetnog rješenja navodi kako je imenovana okrivljena da je 23.8.2025. g. na adresi u [adresa], na nogostupu, zaustavila i parkirala osobni automobil marke Range Rover čime je onemogućila nesmetan tijek tramvajskog prometa i prolazak pješaka. Nadalje, upozorena je od strane vozača tramvaja na nepropisno parkiranje nakon čega je s vozačem ušla u verbalni, a potom i fizički sukob čime je počinila prekršaj opisan u članku 6. Zakona o prekršajnima protiv javnog reda i mira i prekršaje iz članka 82. stavka 1. točka 10. i članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama- zbog predmetnog prekršaja je okrivljena proglašena krivom te je kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 790,00 eura, presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp- 10909/2025 od 28.8.2025. godine. Nadalje, navodi se da je okrivljena i ranije činila prekršaje na način da je dana 15.3.2023. počinila prekršaj iz članka 54. stavak 1. i članka 216. stavaka 1. točka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama radi čega je pravomoćnom presudom poslovni broj: Pp-1759/2023-11 od 26.09.2024. godine· proglašena krivom i kažnjena ukupnom novčanom kaznom od 1.580,00 eura. Nadalje je utvrđeno da je imenovanoj zbog počinjenog prekršaja iz članka 238. stavka 1.Zakona o sigurnosti prometa na cestama dana 23. 12.2022. godine od strane Postaje granične policije Novska s lspostavom Jasenovac uručen obavezni prekršajni nalog KLASA:211 -07/22-2/40284, URBROJ: 511-10-11-22-1, pravomoćno od dana 03.01.2023. godine. Temeljem svega gore navedenog utvrđeno je da imenovana svojim ponašanjem svjesno ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, jer je počinila prekršaj protiv javnog reda i mira sa elementima nasilja i ponavlja počinjenje prekršaja te zbog toga predstavlja opasnost za javni poredak. Okrivljena je stoga protjerana iz Republike Hrvatske u trajanju od tri godine jer ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske te predstavlja opasnost za javni poredak.
Navedeno rješenje o protjerivanju NIJE na zakonu osnovano. Prvenstveno tužiteljica ističe kako je samo Rješenje o protjerivanju nastalo u izvanrednim i represivnim okolnostima. Tužiteljica je od 27.8.2025. privedena od strane Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, V. Policijska postaja Zagreb. 28.8.2025. tužiteljica je dovedena na Općinski prekršajni sud u Zagrebu te je doneseno rješenje Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl.br: Pp-10909/2025 kojim se tužiteljica pušta na slobodu 28. kolovoza 2025. u 11.15 sati. Nakon toga tužiteljica je dovedena u prostorije V. Policijske postaje u kojima je bila zadržana te je pozvan njezin branitelj.
Tužiteljici je bio onemogućen odlazak iz predmetnih prostorija i korištenje mobilnog uređaja te je ista bila uhićena iako su službeni djelatnici tužiteljicu uvjeravali da nije uhićena te joj nitko do 16.00 sati toga dana nije rekao po kojem osnovu je ista uhićena. Dok je tužiteljica bila uhićena nad njom je proveden i inspekcijski nadzor suprotno zakonskim propisima. Ponašanje tuženika prilikom ovog postupka može se opisati samo kao nezakonito. Tužiteljica je uistinu pravomoćno osuđena zbog prekršaja od 23. kolovoza 2025. g. presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pp- 10909/2025 od 28.8.2025. godine te je isti priznala. Jedan od prekršaja na kojemu se temelji predmetno rješenje je da je dana 15.3.2023. tužiteljica počinila prekršaj iz članka 54.stavak 1. i članka 216. stavaka 1. točka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama radi čega je pravomoćnom presudom poslovni broj: Pp-1759/2023-11 od 26.09.2024. godine proglašena krivom i kažnjena ukupnom novčanom kaznom od 1.580,00 eura. Tužiteljica je za postojanje predmetne presude saznala upravo iz Rješenja o protjerivanju. Naime, predmetnu presudu koja je postala u međuvremenu pravomoćna tužiteljica nikada nije zaprimila čime je počinjena bitna povreda postupka te je obrana postavila zahtjev Općinskom sudu u Velikoj Gorici da se provede grafološko vještačenje potpisa na dostavnici presude te da se ukine klauzula pravomoćnosti iste presude kako bi se presuda dostavila tužiteljici sa zakonskim rokom za žalbu. Nadalje, idući prekršaj iz članka 238. stavka 1.Zakona o sigurnosti prometa na cestama dana 23. 12.2022. godine od strane Postaje granične policije Novska s lspostavom Jasenovac uručen obavezni prekršajni nalog KLASA:211 -07/22-2/40284, URBROJ: 511-10-11-22-1, pravomoćno od dana 03.01.2023. godine također nije mogao postati pravomoćan obzirom da nije dostavljen tužiteljici.
Tuženik se poziva na čl.189. Zakona o strancima kojim je propisano da se državljanina treće zemlje može protjerati ako predstavlja opasnost za javni poredak ili javno zdravlje te ako ponavlja činjenje prekršaja.
Međutim jedan prekršaj protiv javnog reda i mira i jedan prometni prekršaj nisu dostatni da bi se jednu osobu proglasilo opasnosti za javni poredak Republike Hrvatske. Pojam „opasnosti za javni poredak“ trebao bi se koristiti u iznimnim situacijama kada ponašanje počinitelja, svojom težinom ili učestalošću, realno ugrožava temeljne društvene vrijednosti – sigurnost ljudi, imovine i mirno odvijanje društvenih odnosa. Opasnost za javni poredak mora se temeljiti na objektivnoj i ozbiljnoj prijetnji, a ne na izoliranom ili povremenom blažem kršenju propisa. Blaži prekršaji poput prometnih prekršaja manjeg značaja ili lakši prekršaj protiv javnog reda i mira bez posljedica, ne stvaraju društveno relevantnu ugrozu niti izazivaju strah kod građana. Upravo zato se takvi prekršaji sankcioniraju pretežito novčanim kaznama ili opomenama jer zakonodavac procjenjuje da njihova društvena opasnost nije visoka. Nadalje tuženik se poziva na ponavljanje prekršaja odnosno recidivizam pritom ne obraćajući pozornost da se institut recidivizma veže uz ponovno počinjenje istovrsnog prekršaja ili prekršaja iz istog pravnog područja, odnosno istog zakona ili propisa, u određenom vremenskom razdoblju nakon što je počinitelju već izrečena sankcija, dakle ključan je element istovrsnosti djela i ponavljanja istog ponašanja. Prometni prekršaji propisani su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama te primarno štite sigurnost cestovnog prometa i živote sudionika u prometu, a prekršaji protiv javnog reda i mira propisani su Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira te štite javnu sigurnost, društveni mir i spokoj građana. Budući da se radi o zaštiti različitih pravnih dobara, dva prekršaja iz ovih različitih pravnih područja ne mogu biti kvalificirani kao recidivizam, jer ne predstavljaju ponavljanje istovrsnog protupravnog ponašanja. Prema ustaljenoj sudskoj praksi i teoriji, za utvrđenje recidivizma potrebno je da se počinitelj ponovo ogluši na iste ili bitno srodne zakonske odredbe. Ako osoba počini, primjerice, dva prometna prekršaja unutar određenog vremena (npr. ponovljena vožnja u alkoholiziranom stanju), tada se može govoriti o recidivu. Međutim, kada osoba počini jedan prometni prekršaj i jedan prekršaj protiv javnog reda i mira, radi se o heterogenim prekršajima, pa se ne može primijeniti institut recidiva. Protiv tužiteljice se ne vodi nikakav drugi postupak za neko prekršajno ili kazneno djelo, ista je kazneno neosuđivana osoba. Upravo zbog navedenog potvrđuje se teza da tužiteljica nije opasnost za javni poredak.
presudu kojom poništava osporavano rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je tužba u cijelosti neosnovana. Smatraju da je pobijano rješenje zakonito, ostaju kod svih navoda iz pobijanog rješenja i smatraju da tužbu treba odbiti kao neosnovanu. Vezano za tužbene navode, da rješenje o protjerivanju nije na zakonu zasnovano, napominju da je predmetno rješenje doneseno sukladno važećem Zakonu o strancima („Narodne novine" broj: 133/2020, 114/2022, 151/2022, 40/2025). Što se tiče navoda tužiteljice da je nad njom bio proveden inspekcijski nadzor suprotno propisima, napominjemo da policijski službenici nisu provodili inspekcijski nadzor, već su o saznanjima za nezakoniti rad izvijestili Državni inspektorat, u čijoj je nadležnosti inspekcijski nadzor, sukladno čl. 239. Zakona o strancima. U upravnom postupku koji je proveden sukladno odredbama Zakona o strancima i Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine11 broj: 47/2009, 110/2021) utvrđene su sve relevantne činjenice i okolnosti na temelju kojih je tužiteljici doneseno i uručeno rješenje o protjerivanju. Tijekom cjelokupnog upravnog postupka sudjelovao je i opunomoćenik tužiteljice - odvjetnik Ivo Farčić. Uvidom u pravomoćnu presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj: Pp-10909/2025 od 28.08.2025. godine (prilog 2.), pravomoćno 28.08.2025. godine, utvrđeno je daje tužiteljica proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom za počinjenje prekršaja opisanih u članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira - „Tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir“, te prekršaje iz čl. 82. st. 1.1. 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (u daljnjem tekstu ZSPC) - „Zaustavljanje ili parkiranje vozila na nogostupu i pješačkoj zoni“ i čl. 12. st. 4. ZSPC - „Ne držanje ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova". Uvidom u pravomoćnu presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, poslovni broj: Pp-1759/2023-11 od 26.09.2024. godine (Prilog 3.), pravomoćno 25.01.2025. godine, utvrđeno je da je tužiteljica proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom za počinjenje prekršaja iz čl. 216. st. 3. ZSPC - „Upravljanje motornim vozilom u prometu na cesti prije stjecanja prava na upravljanje", te iz čl. 54. st. 3. ZSPC - vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Također joj je određeno 6 negativnih bodova i izrečena zabrana upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca. Uvidom u pravomoćni obavezni prekršajni nalog Postaje granične policije Novska s Ispostavom Jasenovac KLASA: 211-07/22-2/40284, URBROJ: 511-10-11-22-1 od 23.12.2022. godine (Prilog 4.), pravomoćno 03.01.2023. godine i izvršno 12.01.2023. godine, utvrđeno je da je tužiteljica proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom za počinjenje prekršaja iz čl. 238. st. 1. ZSPC - „Upravljanje neregistriranim vozilom", novčana kazna je plaćena 31.07.2023. godine, čime je tužiteljica priznala i počinjenje prekršaja i potvrdila da joj je obavezni prekršajni nalog dostavljen. Iz navedenog je utvrđeno kako tužiteljica predstavlja opasnost za javni poredak radi čega joj je u upravnom postupku doneseno i uručeno rješenje o protjerivanju. Navodi tužiteljice da se protiv nje ne vodi nikakav drugi postupak za neko prekršajno ili kazneno djelo su neistiniti jer je tužiteljica dana 03.07.2025. godine počinila prekršaj iz čl. 199. st. 7. ZSPC - „Vozač koji za vrijeme upravljanja u krvi ima alkohola iznad 1,00 do 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka" - za koji je od strane I. Postaje prometne policije Zagreb donesen prekršajni nalog KLASA: 211- 07/25-3/10282 URBROJ: 511-19-44-25-1 (Prilog 5.), koji joj je uručen osobno u ruke dana 28.08.2025. godine, pravomoćno 05.09.2025. a izvršno 16.09.2025. godine. Također su joj određena 4 negativna boda i izrečena joj je zabrana upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od dva mjeseca. Nadalje je dana 28.08.2025. godine od strane inspektora rada Državnog inspektorata, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja te međunarodnu suradnju, utvrđeno da je tužiteljica počinila prekršaj iz čl. 88. st. 3. Zakona o strancima - nezakoniti rad - radi čega joj je istog dana uručen osobno u ruke prekršajni nalog KLASA: 116- 02/25- 01/4291 URBROJ: 443-01-13-25-2 od 28.08.2025. godine (Prilog 6.), te je postupak još u tijeku, obzirom daje uložen prigovor.Navodi tužiteljice da bi počinila jedan prekršaj iz Zakona o prekršajima i jedan prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama su neistiniti, jer je iz priloga od rednog broja 2. do 6. jasno vidljivo kako je tužiteljica počinila više prekršaja, od kojih je do 28.08.2025. godine za 6 prekršaja pravomoćnim odlukama proglašena krivom i kažnjena, dok ostali postupci tada nisu bili pravomoćno dovršeni. Navodi tužiteljice da prekršaji koje je počinila nisu dostatni da bi ista bila proglašena opasnošću za javni poredak su netočni jer je u čl. 189. st. 1.1. 5. Zakona o strancima propisano da se državljanina treće zemlje može protjerati ako predstavlja opasnost za javni poredak jer ponavlja činjenje prekršaja, a u čl. 10. st. 1.1. 2. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja (Narodne novine 136/2011, 145/2023, 102/2025) je propisano da se smatra da državljanin treće zemlje predstavlja opasnost za javni poredak ako je prekršio propis, ili iz njegove izjave ili ponašanja proizlazi, ili postoje saznanja da bi mogao prekršiti propis. Nadalje, navodi tužiteljice da bi se radilo o blažim prekršajima nisu utemeljeni, jer je zakonodavac za prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisao novčanu kaznu u iznosu od 700 do 4000 eura ili kaznu zatvora do 30 dana, što je najteža sankcija za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te se imajući u vidu načelo razmjernosti, očito radi o najtežem obliku prekršaja protiv javnog reda i mira, pri čemu radnja mora biti naročito drska i nepristojna, što implicira viši stupanj intenziteta od običnog nepristojnog ponašanja. Također, za prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama izrečene su joj zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom i upisani negativni bodovi, iz čega proizlazi da se radi o težim prekršajima koji predstavljaju izravnu ugrozu za živote i zdravlje građana. Navodi tužiteljice da se ne bi radilo o ponavljanju prekršaja jer prekršaji nisu istovjetni, navodimo da je u čl. 189. st. 1. t. 5. Zakona o strancima propisano da se državljanina treće zemlje može protjerati ako predstavlja opasnost za javni poredak ako ponavlja činjenje prekršaja. U Zakonu nije propisano da prekršaji moraju biti istovjetni. Dakle, nije nužno da se radi o istom prekršaju, već može biti kombinacija različitih prekršaja. U vezi s navedenim, a imajući u vidu da Republika Hrvatska ima relativno mali broj stanovnika (u usporedbi s drugim državama članicama EU), kao i ograničene gospodarske, socijalne i druge materijalne uvjete koje im može pružiti, Republika Hrvatska ne može dopustiti daljnji boravak onim državljanima trećih zemalja koji nezakonito rade i učestalo krše propise, pa i kada se radi o prekršajima kao u konkretnom slučaju, a bez ozbiljnih kratkoročnih i dugoročnih posljedica po sigurnost vlastitih građana. Prilikom odlučivanja o određivanju mjere protjerivanja i duljini njezinog trajanja pravilno su uzete u obzir sve okolnosti iz članka 191. Zakona o strancima koji se odnosi na zaštitu u postupku povratka. Tužiteljica nema obiteljske veze i druge interese u Republici Hrvatskoj koje bi trebalo zaštiti, a zbog kojih ne bi trebalo izreći mjeru protjerivanja.
Mišljenja su da ostali navodi iz tužbe, u ovom slučaju ne mogu utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari, te da je odluka proporcionalna i obrazložena, uzimajući u obzir učestalost, težinu i okolnosti višestrukih prekršaja, kao i ponašanje koje je sustavno i štetno i koje ukazuje na očito nepoštivanje pravnog poretka Republike Hrvatske
4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Sud je dana 19. siječnja 2026. g. održao usmenu raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i opunomoćenice tuženika te je time strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2024.).
6. Razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.
7. Uvidom u osporavano rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, V policijske postaje Zagreb, Klasa: UP/I- 216-04/25-01/3317 Urbroj:511-19-31-25-1 od 28. kolovoza 2025. godine Sud je utvrdio da se istim pod točkom 1. utvrđuje da tužiteljici, državljanki Bosne i Hercegovine rođenoj dana **.**.1995. godine u mjestu Prijedor, Bosna i Hercegovina, prestaje zakoniti boravak u Republici Hrvatskoj odobren od strane PU zagrebačke rješenjem Klasa: UP/l-216-02/25-09/40460, Urbroj: 511-19-23/25- 1 od 14. ožujka 2025. te je dužna napustiti Europski gospodarski prostor (u daljnjem tekstu EGP), da se pod točkom 2. državljanki treće zemlje iz točke 1. izreke tog rješenja određuje zabrana ulaska i boravka na području EGP u trajanju od 3 (tri) godine računajući od dana prisilnog udaljenja i pod točkom i pod točkom 3. se određuje da će se državljanku treće zemlje iz točke 1. izreke tog rješenja prisilno udaljiti u državu njenog podrijetla Bosnu i Hercegovinu, s obrazloženjem kako je u provedenom postupku utvrđeno da je predmetnoj državljanki Bosne i Hercegovine od strane PU zagrebačke rješenjem KLASA: UP/l-216-G2/25-09/40460 URBROJ 511- 19-23/25-1. od dana 14.03.2025. godine odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Nadalje je utvrđeno kako je imenovana dana 23.08.2025. godine u na adresi u [adresa], na nogostupu, zaustavila i parkirala osobni automobil marke Range Rover, registarske oznake [registarska oznaka] čime je onemogućila nesmetan tijek tramvajskog prometa i prolazak pješaka Nadalje, navedena strana državljanka upozorena je od strane vozača tramvaja na nepropisno parkiranje nakon čega je s vozačem ušla u verbalni, a potom i fizički sukob, čime je počinila prekršaj opisan u članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, i prekršaje iz članka 82. stavka 1. točka 10. i članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Uz optužni prijedlog KLASA: 211-07/25-5/22755, URBROJ: 511-19-31-25-1 prepraćena je na nadležni Općinski prekršajni sud u Zagrebu od čije strane je zbog navedenih počinjenih
prekršaja pravomoćnom presudom poslovni broj: Pp-10909/2025 od 28.08.2025. godine proglašena krivom i kažnjena ukupnom novčanom kaznom od 790,00 eura te je dužna nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura.
Imenovana je i ranije počinila prekršaje na način da je dana 15.03.2023. počinila prekršaj iz članka 54. stavak 1. i članka 216. stavaka 1, točka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama radi čega je uz optužni prijedlog Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije prepraćena Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, od čije strane je zbog navedenih počinjenih prekršaja pravomoćnom presudom poslovni broj: Pp-1759/2023-11 od 26.09.2024. godine proglašena krivom i kažnjena ukupnom novčanom kaznom od 1.580,00 eura te je dužna nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura. Nadalje je utvrđeno da je imenovanoj zbog počinjenog prekršaja iz članka 238. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama dana 23.12.2022. godine od strane Postaje granične policije Novska s Ispostavom Jasenovac uručen obavezni prekršajni nalog KLASA: 211-07/22-2/40284, URBROJ: 511-10-11-22-1, pravomoćno od dana 03.01.2023. godine. Temeljem svega gore navedenog utvrđeno je da imenovana svojim ponašanjem svjesno ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, jer je počinila prekršaj protiv javnog reda i mira sa elementima nasilja i ponavlja počinjenje prekršaja te zbog toga predstavlja opasnost za javni poredak.
Prilikom donošenja ovog rješenja o protjerivanju, uzete su u obzir okolnosti iz članka 182. i iz članka 191. stavka 1. Zakona o strancima. Osim toga utvrđeno je da ne postoje smetnje za protjerivanje, odnosno prisilno udaljenje iz članka 182., Članka 191, i članka 207. Zakona o strancima.
Duljina trajanja zabrane ulaska i boravka imenovanoj državljanki treće zemlje određena je sukladno članku 192. stavku 5. Zakona o strancima i članku 24. stavku 1. podstavku 4. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja (Narodne novine broj 136/21, 145/23, 102/25) u primjerenom trajanju od tri godine jer je utvrđeno da imenovana državljanka treće zemlje ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, te predstavlja opasnost za javni poredak jer je osuđena za prekršaj sa elementima nasilja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i ponovo je osuđena zbog počinjenog prekršaja.
Slijedom svega navedenog, na osnovu članka 193, stavka 1., a u vezi s člankom 189. stavkom 1. Zakona o strancima, člankom 24. stavkom 1. podstavkom 5. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja (NN 136/21, 145/23, 102/25) i člankom 42. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21), a na temelju individualne procjene u skladu sa načelom razmjernosti, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
8. Odredbom članka 189. stavak 1. točka 3. Zakona o strancima propisano je da se državljanina treće zemlje može protjerati ako predstavlja opasnost za javni poredak ili javno zdravlje ako počini prekršaj iz propisa o zapošljavanju i radu državljana trećih zemalja, propisa o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, propisa o javnom redu i miru, oružju, zlouporabi droga te propisa iz područja carinskih i drugih poreznih davanja.
9. Odredbom članka 189. stavak 1. točka 4. Zakona o strancima propisano je da se državljanina treće zemlje može protjerati ako predstavlja opasnost za javni poredak ili javno zdravlje ako počini prekršaj sa elementima nasilja.
10. Odredbom članka 189. stavak 1. točka 6. Zakona o strancima propisano je da se
državljanina treće zemlje može protjerati ako predstavlja opasnost za javni poredak ili javno zdravlje ako ponavlja činjenje prekršaja.
11. Odredbom članka 184. stavak 1. Zakona o strancima propisano je da će se državljaninu treće zemlje kojem rješenjem Ministarstva u sjedištu ili rješenjem Ministarstva donesenog putem policijske uprave odnosno policijske postaje prestaje zakoniti boravak donijeti rješenje o povratku.
12. Odredbom članka 185. stavak 1. Zakona o strancima propisano je da se državljaninu treće zemlje ne mora donijeti rješenje o povratku ako postoji rizik od izbjegavanja iz članka 214. ovoga Zakona, ako mu je zahtjev za odobrenje boravka odbijen kao očito neosnovan ili prijevaran, ako ga se može prisilno udaljiti u državu članicu EGP-a na temelju readmisijskog ugovora koji je stupio na snagu prije 13. siječnja 2009. ili ako predstavlja opasnost za javni poredak ili nacionalnu sigurnost.
13. Odredbom članka 192. stavak 1. Zakona o strancima propisano je da će se rješenjem o protjerivanju utvrditi da državljanin treće zemlje nezakonito boravi u [adresa] ili da mu prestaje zakoniti boravak u Republici Hrvatskoj i da je dužan napustiti EGP.
14. Odredbom članka 192. stavak 5. Zakona o strancima propisano je da se zabrana ulaska i boravka izrečena rješenjem o protjerivanju u slučaju iz članka 189. ovoga Zakona ne može biti kraća od tri mjeseca niti duža od 20 godina.
15. Odredbom članka 192. stavak 7. točka 2. Zakona o strancima propisano je da se zabrana ulaska i boravka računa se od dana prisilnog udaljenja.
16. Odredbom članka 193. stavak 5. Zakona o strancima propisano je ako se rješenjem o protjerivanju ne određuje rok za dragovoljni odlazak sukladno članku 185. stavku 1. ovoga Zakona, rješenjem o protjerivanju odredit će se prisilno udaljenje i država u koju će se državljanina treće zemlje prisilno udaljiti
17. Prema ocjeni suda, pobijanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.
Naime, u provedenom postupku je utvrđeno da je predmetnoj državljanki Bosne i Hercegovine od strane PU zagrebačke rješenjem KLASA: UP/l-216-G2/25-09/40460 URBROJ 511-19-23/25-1. od dana 14.03.2025. godine odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Nadalje je utvrđeno kako je imenovana dana 23.08.2025. godine u na adresi u [adresa], na nogostupu, zaustavila i parkirala osobni automobil marke Range Rover, registarske oznake [registarska oznaka] čime je onemogućila nesmetan tijek tramvajskog prometa i prolazak pješaka Nadalje, navedena strana državljanka upozorena je od strane vozača tramvaja na nepropisno parkiranje nakon čega je s vozačem ušla u verbalni, a potom i fizički sukob, čime je počinila prekršaj opisan u članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, i prekršaje iz članka 82. stavka 1. točka 10. i članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Uz optužni prijedlog KLASA: 211- 07/25-5/22755, URBROJ: 511-19-31-25-1 prepraćena je na nadležni Općinski prekršajni sud u Zagrebu od čije strane je zbog navedenih počinjenih prekršaja pravomoćnom presudom poslovni broj: Pp-10909/2025 od 28.08.2025. godine proglašena krivom i kažnjena ukupnom novčanom kaznom od 790,00 eura te je dužna nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura. Ista je i ranije počinila prekršaje na način da je dana 15.03.2023. počinila prekršaj iz članka 54. stavak 1. i članka 216. stavaka 1, točka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama radi čega je uz optužni prijedlog Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije prepraćena Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, od čije strane je zbog navedenih počinjenih prekršaja pravomoćnom presudom poslovni broj: Pp-1759/2023-11 od 26.09.2024. godine proglašena krivom i kažnjena ukupnom novčanom kaznom od 1.580,00 eura te je dužna nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura. Nadalje je utvrđeno da je imenovanoj zbog počinjenog prekršaja iz članka 238. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama dana 23.12.2022. godine od strane Postaje granične policije Novska s Ispostavom Jasenovac uručen obavezni prekršajni nalog KLASA: 211-07/22-2/40284, URBROJ: 511-10-11-22-1, pravomoćno od dana 03.01.2023. godine. Temeljem svega gore navedenog utvrđeno je da imenovana svojim ponašanjem svjesno ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, jer je počinila prekršaj protiv javnog reda i mira sa elementima nasilja i ponavlja počinjenje prekršaja te zbog toga predstavlja opasnost za javni poredak.
Stoga je pravilno i zakonito, po mišljenju Suda odlučeno kao u izreci osporavanog rješenja.
18. Slijedom iznesenog, sud je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
19.
U pogledu visine troškova besplatne pravne pomoći Sud nalazi kako je odredbom članka 9. stavak 2. Pravilnika propisano da se trošak pravne pomoći za sastavljanje tužbe i zastupanje pred upravnim sudom određuje sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, (u daljnjem tekstu: Tarifa), umanjen za 50% te uvećan za porez na dodanu vrijednost.
20. U pogledu visine troškova besplatne pravne pomoći opunomoćeniku tužitelja, a koji se nalazi na listi pružatelja pravne pomoći tuženika, priznat je trošak na temelju odredbe članka 11. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku azila, a vezano uz trošak sastava tužbe u neprocjenjivim predmetima od 500,00 EUR (Tbr. 27.t.1.) i zastupanje na ročištu 19. siječnja 2026. godine od 500,00 EUR (Tbr. 27.t.2.), pa je stoga priznato u trošak tužitelju, a sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023.) umanjenoj za 50% sukladno navedenoj točci Pravilnika, plus 25% iznosa PDV-a - 250 EUR, što onda sveukupno iznosi 1.250,00 EUR.
21. Slijedom gore navedenom tužitelj je odbijen s preostalim dijelom troška od 1.250,00 EUR..
U Zagrebu, 23. siječnja 2026.
Sutkinja:
Željka Babarović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. i čl. 70. ZUS-a).
Dna:
1. Odvjetnik Ivo Farčić, [adresa] Zagreb, Baštijanova 2A,
2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava zagrebačka, V. policijska postaja Zagreb, [adresa] Zagreb, Ulica Antuna Bauera
3. U spis
