REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Rabu
Šetalište Markantuna Dominisa 4
51280 Rab
Poslovni broj: P-59/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu po sucu dr. sc.Mirella Rodin u pravnoj stvari tužitelja ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Luki Tomuliću, odvjetniku iz Raba, protiv tuženika ČSE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 51280 Rab, radi zaštite od uznemiravanja i iseljenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 13. studenog 2025. u prisutnosti stranaka osobno i punomoćnika tužitelja, te 23. siječnja 2026., kao dana objave
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da tuženik neovlaštenim korištenjem/posjedovanjem nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] (kuća i dvorište sa ukupno 235m2) upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uznemirava tužitelja kao vlasnika iste pa se nalaže tuženiku da u roku 15 dana od pravomoćnosti ove presude iseli i napusti posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] (kuća i dvorište sa ukupno 238m2) upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te mu se zabranjuje bilo kakvo daljnje posjedovanje, korištenje ili boravak na/u predmetnoj nekretnini."
Obrazloženje
Tužitelj je 23. siječnja 2025. podnio tužbu ovom sudu protiv tuženika u kojoj navodi kako je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] (kuća i dvorište sa ukupno 235m2) upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja nekretnina predstavlja kuću tužitelja sa adresom; [adresa]. Tuženik da koristi (u suposjedu je) navedenu nekretninu bez pravne osnove i protivno volji tužitelja. Tvrdi kako stranke ne mogu sporazumno riješiti situaciju neovlaštenog korištenja nekretnine od strane tuženika, pa da tužitelj ima pravni interes zaštititi svoje vlasništvo, osigurati si mirno samoposjedovanje i uživanje vlasništva nekretnine te zaštititi se od uznemiravanja tuženika na temelju odredbe iz čl. 167 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Tužitelj je u dokaz svojim navodima u spis priložio: izvod iz katastarskog plana k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] DGU, PU Rijeka, Ispostava Rab 8list 3 spisa), izvod iz posjedovnog lista br. 2659 k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa), izvod iz katastarsko g plana DGU (list 7 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 8 spisa).
U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći kako su on i tužitelj braća te da je, nakon smrti njihova oca ZSE, koji je preminuo **.**.2022., prihvatio svoj zakonski nasljedni dio od 1/3 svih nekretnina iz ostavinske mase, uključujući i predmetnu kuću, te da je potom sve te nekretnine ustupio svojoj braći, tužitelju i drugom bratu Č, na jednake dijelove, dok je brat Č svoj ustupljeni dio dalje ustupio tužitelju. Nadalje je naveo da je navedeni ustup učinio iz razloga što nema djece, starije je životne dobi od tužitelja te ima zdravstvenih problema, kao i da su se braća, odnosno on, tužitelj i njihov treći brat Č, dogovorili da će on na predmetnoj nekretnini imati osobno pravo doživotnog stanovanja. Tuženik je istaknuo da tužitelj nikada ranije nije iznio ovakav zahtjev prema njemu, niti je on ikada tražio da se dogovoreno osobno pravo doživotnog stanovanja formalizira u pisanom obliku, jer je smatrao da među njima nema problema i da je sve dogovoreno. Naveo je da je primitkom tužbe bio šokiran, budući da je upravo svom bratu darovao svoj suvlasnički dio predmetne kuće, a da sada taj brat, kao znak „zahvalnosti“ za ustupljeni dio, od njega traži da se iseli iz kuće koja mu je jedini dom i u kojoj živi cijeli život.
Tuženik je kao dokaz u spis priložio: zapisnik j.b. Draženke Pičuljan od 20.12.2022. posl. br. O-1169/2022 (listovi 15-18 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-1169/2022 od 20.12.2022. (listovi 19 do 22 spisa).
U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja je priložena u spisu, uvid u predmet poslovni broj: O-1169/2022 te saslušanje stranaka.
Sud nije proveo dokaz uvida u medicinsku dokumentaciju tuženika, kao nepotrebno, jer je na temelju provedenih dokaza sud mogao donijeti odluku, a sve primjenom odredbe iz čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP).
Uvidom u zemljišne knjige ovog suda za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 8 spisa) utvrđeno ja kako je tužitelj uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti.
Nadalje uvidom u ovosudni predmet O- 1169/2022 utvrđeno je kako je tužitelj predmetnu nekretninu stekao na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. oca HSE iz [adresa].
Iz zapisnika j.b. Draženke Pičuljan od 20.12.2022. posl. br. O-1169/2022 proizlazi da je tuženik nakon što je poučen po odredbama Zakona o nasljeđivanju, a s neopozivošću jednom dane nasljedničke izjave, izjavio kako, svoj zakonski nasljedni dio ustupa svojoj braći na jednake dijelove, a potom je treći brat MSE ustupio svoj nasljedni dio, između ostalog i na k. č. [katastarska čestica], ovdje tužitelju. Stranke su se na tom ročištu odrekle prava na prigovor i priznali su pravomoćnost rješenja.
Iz provedenog dokaza saslušanja stranaka sud je utvrdio kako su stranke braća, da su roditelji stranaka izgradili predmetnu kuću, da je tuženik u toj kući živio od njezine izgradnje te da i nakon smrti roditelja ondje i dalje stanuje, kao i da tuženik nema drugu nekretninu za stanovanje.
Tužbenim zahtjevom se zahtijeva zaštita od uznemiravanja izričitim pozivom na čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) na način da se utvrdi uznemiravanje korištenjem/posjedovanjem, da se naloži iseljenje i napuštanje nekretnine i da se zabrani bilo kakvo daljnje posjedovanje, korištenje ili boravak na/u predmetnoj nekretnini.
Članak 167. st. 1. ZV-a propisuje da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.
Prema st. 2. tog članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegove vlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.
Negatorijsku je tužbu ovlašten podići vlasnik koji je u neposrednom ili posrednom posjedu svoje stvari. Stoga, vlasnik koji nije ujedno i posjednik nekretnine nije aktivno legitimiran za podnošenje vlasničke tužbe za prestanak uznemiravanja (actio negatoria) iz čl. 167. ZVDSP.
U konkretnoj pravnoj stvari, prema ocjeni ovog suda, nastavak suposjedovanja predmetne nekretnine i nakon što je tužitelj stekao pravo vlasništva u cijelosti, ne predstavlja radnju od koje se pruža zaštita od uznemiravanja, jer naprijed citirana odredba izričito isključuje oduzimanje stvari. Tuženik je u faktičkom suposjedu nekretnine, budući da u predmetnoj nekretnini žive obje stranke. Kako je tužitelju u tom spornom dijelu (suposjedu) stvar oduzeta, odnosno tužitelj nije niti ušao u posjed nekretnine u cijelosti, zaštita putem negatorijske tužbe, sukladno čl. 167. st. 1. ZV-a, nije primjenjiva.
Tužitelj je stekao pravo vlasništva rješenjem o nasljeđivanju posl. br. O- 1169/2022 temeljem kojeg se uknjižio i u zemljišne knjige. Stoga kao samovlasnik ima pravo zahtijevati predaju u posjed predmetne nekretnine u cijelosti reivindikacijskom tužbom (čl. 161. st. 1. ZVDSP).
Slijedom navedenog, kako tužitelj u odnosu na suposjed tuženika, nema aktivnu materijalnopravnu legitimaciju za podnošenje vlasničke tužbe za prestanak uznemiravanja, valjalo je primjenom odredbe iz čl. 167. st. 1. ZV-a i čl. 325. st. 1. ZPP- a odlučiti kao u izreci ove presude.
Budući da je tužbeni zahtjev odbijen iz naprijed obrazloženog razloga, sud nije ispitivao prigovore tuženika koji se tiču prava na dom, postojanja usmenog sporazuma o pravu doživotnog stanovanja, odnosno postojanja nesporazuma kod davanja nasljedničke izjave, kao nepotrebno.
U Rabu, 23. siječnja 2026.
Sudac
dr. sc. Mirella Rodin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud.