REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: P-268/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji toga suda Ileani Bebek, u pravnoj stvari tužiteljice IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Raić odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika 1. ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], I [adresa]. 35, Njemačka i 3. ZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. 16, Njemačka, svi zastupani po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krznarić & Alitović j.t.d., radi utvrđenja ništetnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. prosinca 2025. u nazočnosti tužiteljice i njenoga punomoćnika i punomoćnika tuženika, 23. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o darovanju nekretnine, sklopljen 4. rujna 2023. između ZT kao obdarenika i FT kao darovatelja, čiji potpisi su ovjereni kod javnog bilježnika Ante Brekala iz Požege, pod brojem OV-7680/2023, temeljem kojeg ugovora je ZT pod poslovnim brojem Z-6984/2023 ishodila uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u odnosu na nekretninu upisanu u Zemljišnoknjižnom odjelu Velika Gorica Općinskog suda u Velikoj Gorici u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 941, [adresa], dvorište površine 884 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 249 m2, ukupne površine 1133 m2, zajedno s zemljištem na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine, i to cjelokupni (1/1) 4. suvlasnički dio: 1017/10000 etažno vlasništvo (E- 4), posebni dio-stan oznake S1 na 1. katu sa pripadajućim spremištem S1 u prizemlju objekta, te pripadajućim parkirališnim mjestom na okućnici: PM15, neto korisne površine 80,65 m2, u etažnom elaboratu sve označeno žutom bojom.

II. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o darovanju nekretnine, sklopljen 25. ožujka 2021. između FT kao obdarenika i ČT kao darovatelja, na kojem ugovoru je potpis ČT ovjeren kod javnog bilježnika Ante Brekala iz Požege, pod brojem OV-2771/2021, a temeljem kojeg ugovora je FT u postupku Zemljišnoknjižnog odjela Velika Gorica bio ishodio uknjižbu prava vlasništva na svoje u odnosu na nekretninu upisanu u Zemljišnoknjižnom odjelu Velika Gorica Općinskog suda u Velikoj Gorici u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 941, [adresa], dvorište površine 884 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 249 m2, ukupne površine 1133 m2, zajedno s zemljištem na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine, i to cjelokupni (1/1) 4. suvlasnički dio: 1017/10000 etažno vlasništvo (E-4), posebni dio-stan oznake S1 na 1. katu sa pripadajućim spremištem S1 u prizemlju objekta, te pripadajućim parkirališnim mjestom na okućnici: PM15, neto korisne površine 80,65 m2, u etažnom elaboratu sve označeno žutom bojom.

III. Nalaže se brisanje uknjižbe prava vlasništva izvršene u korist ZT i (prethodno) u korist FT u odnosu na nekretninu upisanu u Zemljišnoknjižnom odjelu Velika Gorica Općinskog suda u Velikoj Gorici u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 941, [adresa], dvorište površine 884 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 249 m2, ukupne površine 1133 m2, zajedno s zemljištem na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine, i to cjelokupni (1/1) 4. suvlasnički dio: 1017/10000 etažno vlasništvo (E-4), posebni dio-stan oznake S1 na 1. katu sa pripadajućim spremištem S1 u prizemlju objekta, te pripadajućim parkirališnim mjestom na okućnici: PM15, neto korisne površine 80,65 m2, u etažnom elaboratu sve označeno žutom bojom, te se određuje uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe uknjižbe vlasništva u korist FT glede navedenog suvlasničkog udjela ove nekretnine.

IV. Nalaže se tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 8.476,12 eura sa zateznim kamatama od 23. siječnja 2026. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 3. tuženica ZT stekla vlasništvo predmetne nekretnine, temeljem Ugovora o darovanju od 4. rujna 2023. sklopljenog između ZT u svojstvu obdarenika i 2. tuženika FT u svojstvu darovatelja, na kojem ugovoru su potpisi istih ovjereni 4. rujna 2023. od strane javnog bilježnika Ante Brekala iz Požege pod poslovnim brojem OV- 7680/2023. Temeljem sklopljenog ugovora 3. tuženica se uknjižila kao vlasnik nekretnine u [adresa], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 941, [adresa], dvorište površine 884 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 249 m2, ukupne površine 1133 m2, zajedno s zemljištem na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine, i to cjelokupni (1/1) 4. suvlasnički dio: 1017/10000 etažno vlasništvo (E-4), posebni dio-stan oznake S1 na 1. katu sa pripadajućim spremištem S1 u prizemlju objekta, te pripadajućim parkirališnim mjestom na okućnici: PM15, neto korisne površine 80,65 m2, pod poslovnim brojem Z- 6984/2023. Od ožujka 2021. do 4. rujna 2023., 2. tuženik FT je bio uknjižen kao vlasnik predmetne nekretnine i to temeljem Ugovora o darovanju od 25. ožujka 2021. sklopljenog između 2. tuženika FT u svojstvu obdarenika i 1. tuženika ČT kao darovatelja, glede kojeg ugovora je potpis 1. tuženika ovjeren 26. ožujka 2021. od javnog bilježnika Ante Brekala pod poslovnim brojem OV-2771/2021. Predmetni ugovori su ništetni zbog neispravnosti forme darovnih ugovora. Naime, nijedan tuženik nije ikada bio suposjednikom predmetnog stana pa tako osobito niti jedan tuženik nije bio u posjedu predmetnog stana niti u trenutku sklapanja spornih ugovora. Sukladno odredbi članka 482. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima - „Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježnickog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.“ Stoga, ugovor koji se odnosi na darovanje stvari (osobito nekretnine) kod kojeg nema prave predaje stvari mora biti sačinjen ili u formi javnobilježničkog akta ili u formi potvrđene/solemnizirane privatne isprave. Predmetni ugovori nisu sačinjeni u formi javnobilježničkog akta niti u formi javnobilježnički potvrđene/solemnizirane privatne isprave.

1.1. Pri tome, tužiteljica navodi da je pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici u tijeku parnični postupak poslovni broj Ps-1/2019 između ovdje tužiteljice u svojstvu tuženice/protutužiteljice i ovdje 1. tuženika u svojstvu tužitelja/protutuženika po tužbi za iseljenje tuženice ovdje tužiteljice iz predmetne nekretnine i zahtjev za isplatu radi uporabe tuđe nekretnine, a po protutužbi zahtjev tuženice ovdje tužiteljice da se utvrdi da je Ugovor o kupoprodaji od 5. ožujka 2018. ništetan i utvrđenja ovdje tužiteljice vlasnikom predmetne nekretnine i brisanja prava vlasništva koje je bilo uspostavljeno temeljem tog ugovora, kao i radi utvrđenja nevaljanim odnosno poništavanje sklopljenog Ugovora o kupoprodaji od 5. ožujka 2018., temeljem kojeg ugovora je ovdje 1. tuženik ishodio uknjižbu prava vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu.

1.2. S obzirom na navedeno, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz obvezivanje tuženika da solidarno naknade tužiteljici troškove postupka sa zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženici čine nespornim da je 5. ožujka 2018. između tužiteljice i 1. tuženika sklopljen kupoprodajni ugovor, kojim je tužiteljica prenijela pravo vlasništva nad nekretninom koja je upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici – Zemljišnoknjižnog odjela Velika Gorica, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sagrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], opisane kao stambena zgrada u [adresa], u naravi suvlasnički dio 1017/10000 etažno vlasništvo (E-4), stan oznake S1 na 1. katu sa pripadajućim spremištem S1 u prizemlju objekta, te pripadajućim parkirališnim mjestom na okućnici: PM15, neto korisne površine 80,65 m2. Navedeni ugovor o kupoprodaji je valjan i sklopljen u obliku javnobilježničkog akta. Nakon, sklopljenog Ugovora o kupoprodaji i stjecanja prava vlasništva 1. tuženika, 1. tuženik je sklopio ugovor o darovanju sa 2. tuženikom kojim je prenio vlasništvo nad gore navedenom nekretninom na 2. tuženika, a koji se potom upisao u zemljišne knjige kao zemljišnoknjižni vlasnik. Nadalje, 2. tuženik je ugovorom o darovanju prenio vlasništvo nekretnine na 3. tuženicu koja je trenutno upisana u zemljišne knjige kao zemljišnoknjižni vlasnik.

2.1. Potpuno su neosnovani navodi tužiteljice kojima traži da se utvrdi ništetnost navedenih ugovora, obzirom su prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine bile ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva nad nekretninom na temelju pravnog posla. Sukladno navedenom, 1. tuženik je mogao slobodno raspolagati svojim pravom vlasništva na nekretnini koje je ugovorom o darovanju prenio na 2. tuženika, a koji je isto potom prenio na 3. tuženicu. Također, ističe se da je 1. tuženik prethodno pozvao tužiteljicu da mu preda predmetnu nekretninu u posjed slobodnu od osoba i stvari, međutim tužiteljica se oglušila na poziv te se ista nalazi u nezakonitom posjedu navedene nekretnine. Tuženici ističu prigovor nedostatka aktivne legitimacije, obzirom da je tužiteljica sklopila valjani kupoprodajni ugovor s 1. tuženikom te se nalazi u nezakonitom posjedu. Predlažu odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

3. U tijeku postupka sud je pročitao i izvršio uvid u dokaze koji prileže spisu i to zk izvadak u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 3-5 i 8 spisa), zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6-7 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 5. ožujka 2018. (list 9-11 spisa), Darovni ugovor od 25. ožujka 2021. (list 13 spisa), Darovni ugovor od 4. rujna 2023. (list 14-15 spisa), kaznena prijava Državnom odvjetništvu u Stuttgartu (list 16-22 spisa), nalaz i mišljenje grafološkog vještačenja ET (list 22-26 spisa), u iskaze 1., 2. tuženika i 3. tuženice danih na ročištu od 2. srpnja 2025. (list 86-88 spisa), u iskaz tužiteljice dan na ročištu od 11. prosinca 2025. (list 94-95 spisa), u spis Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovnog broja Ps-1/2029.

3.1. Sud nije izvodio daljnje dokazne prijedloge predložene u tužbi i podnesku tužiteljice jer isti nisu bili svrsishodni za donošenje odluke u ovom predmetu, niti bi to bilo ekonomično, te bi znatno odužilo ovaj postupak odnosno predloženi dokazi nisu u skladu s odredbom članka 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a ovaj sud smatra da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno na temelju dokaza koji su izvedeni u ovom postupku.

4. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu odredbe članka 8. ZPP sud je utvrdio činjenice iz kojih proizlazi da je zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

5. Tuženici su tijekom postupka predlagali prekid ovopredmetnog postupka do pravomoćnog okončanja postupka pod poslovnim brojem Ps-1/2019, kojem prijedlogu se tužiteljica protivila. S obzirom da predmet raspravljanja u postupku poslovni broj Ps-1/2019 ne predstavlja prethodno pitanje za ovopredmetnu parnicu budući pitanje vlasništva predmetne nekretnine nije relevantno za odlučivanju o pitanju je li poštovana zakonska forma (javnobilježničkog akta) pri sklapanju darovnih ugovora, sud nije prekinuo ovopredmetni postupak do okončanja postupka poslovnog broja Ps-1/2019.

6. Iz stanja spisa proizlazi da se u konkretnom slučaju traži utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju, u kojem je postavljen nenovčani tužbeni zahtjev i da je tužiteljica u već podnesenoj tužbi vrijednost predmeta spora naznačila u iznosu od 70.000,00 eura. Isto tako iz stanja spisa proizlazi da tuženici u pisanom odgovoru na tužbu nisu prigovorili visini naznačene vrijednosti predmeta spora. Tuženici su tek u podnesku od 9. srpnja 2025. (u fazi glavne rasprave) istakli da je vrijednost predmeta spora naznačena u previsokom iznosu.

6.1. Odredbom članka 40. stavak 2. ZPP je propisano da u drugim slučajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, da je mjerodavna vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio. Odredbom stavka 3. toga članka je pak propisano da ako je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka tužitelj vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznačio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste postupka, ovlaštenja na zastupanje ili prava na naknadu troškova postupka, sud će, po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika, najkasnije na pripremnom ročištu, brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti te rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora.

6.2. Polazeći od naprijed navedene odredbe, nakon okončanog pripremnog ročišta, sud više nije ovlašten, niti po službenoj dužnosti niti po prigovoru tuženika, provjeravati točnost naznačene vrijednosti predmeta spora. Stoga, u situaciji u kojoj je tuženik prigovorio tek u podnesku od 9. srpnja 2025. (u fazi glavne rasprave), odnosno nakon što se tuženik upustio u raspravljanje (bilo da je previsoko naznačena bilo da je prenisko naznačena) po tužitelju naznačenoj vrijednosti predmeta spora, ima se uzeti da vrijednost predmeta spora predstavlja onaj iznos koji je naznačen u tužbi.

7. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje ništetnim Ugovora o darovanju od 4. rujna 2023. sklopljenog između 3. tuženice u svojstvu obdarenika i 2. tuženika u svojstvu darovatelja, te Ugovora o darovanju od 25. ožujka 2021. sklopljenog između 2. tuženika kao obdarenika i 1. tuženika kao darovatelja, i uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe ugovora.

8. Uvidom u materijalnu dokumentaciju utvrđeno je:

- da je sklopljen Ugovor o kupoprodaji od 5. ožujka 2018. između IT, ovdje tužiteljice kao prodavatelja i ČT, ovdje 1. tuženika kao kupca, na kojem ugovoru je potpis prodavateljice ovjeren 5. ožujka 2018. od javnog bilježnika Nives Mirčetić pod poslovnim brojem OV-1023/2018, da je predmet kupoprodaje 4. suvlasnički dio: 1017/10000 etažno vlasništvo (E-4), posebni dio-stan oznake S1 na 1. katu sa pripadajućim spremištem S1 u prizemlju objekta, te pripadajućim parkirališnim mjestom na okućnici: PM15, neto korisne površine 80,65 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sagrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], da je kupoprodajna cijena ugovorena u iznosu od 350.000,00 kuna, da prodavatelj ovlašćuje kupca da bez bilo kakvog daljnjeg pitanja ili odobrenja može u zemljišnim knjigama ishoditi uknjižbu prava vlasništva kupljenih nekretnina, da kupac stupa odmah u posjed kupljenih nekretnina,

- da je sklopljen Darovni ugovor od 25. ožujka 2021. između FT kao obdarenika i ČT kao darovatelja, na kojem je ovjeren potpis ČT od strane javnog bilježnika Ante Brekala iz Požege, 26. ožujka 2021. pod poslovnim brojem OV-2771/2021, kojim ugovorom ČT daruje svom sinu FT cijeli svoj suvlasnički dio: 1017/10000 etažno vlasništvo (E-4), posebni dio-stan oznake S1 na 1. katu sa pripadajućim spremištem S1 u prizemlju objekta, te pripadajućim parkirališnim mjestom na okućnici: PM15, neto korisne površine 80,65 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sagrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica], da darovatelj dozvoljava obdareniku da temeljem ugovora izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine, da obdarenik stupa u posjed darovane nekretnine danom potpisa Darovnog ugovora,

- da je sklopljen Darovni ugovor od 4. rujna 2023. između ZT kao obdarenika i FT kao darovatelja, na kojem je ovjeren potpis stranaka od strane javnog bilježnika Ante Brekala iz Požege, 4. rujna 2023. pod poslovnim brojem OV-7680/2023, kojim ugovorom FT daruje ZT cijeli svoj suvlasnički dio: 1017/10000 etažno vlasništvo (E-4), posebni dio-stan oznake S1 na 1. katu sa pripadajućim spremištem S1 u prizemlju objekta, te pripadajućim parkirališnim mjestom na okućnici: PM15, neto korisne površine 80,65 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čija vrijednost iznosi 70.000,00 eura, da darovatelj dozvoljava obdareniku da temeljem ugovora izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine,

- uvidom u zemljišnoknjižni izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] utvrđeno je da uslijed postupka obnove, katastarska čestica [katastarska čestica] brisana i izvršen upis u glavnu knjigu Kurilovec Novi pod brojem kč. br. [katastarska čestica],

- uvidom u zemljišnoknjižni izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 941, [adresa], dvorište površine 884 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa], površine 249 m2, ukupne površine 1133 m2, zajedno s zemljištem na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine, i to cjelokupni (1/1) 4. suvlasnički dio: 1017/10000 etažno vlasništvo (E-4), posebni dio-stan oznake S1 na 1. katu sa pripadajućim spremištem S1 u prizemlju objekta, te pripadajućim parkirališnim mjestom na okućnici: PM15, neto korisne površine 80,65 m2, upisano pravo vlasništva ZT pod poslovnim brojem Z-6984/2023 temeljem Ugovora o darovanju od 4. rujna 2023.,

- izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ps- 1/2019, kojim je utvrđeno da je podnesena tužba od ČT (ovdje 1. tuženika) protiv IT (ovdje tužiteljice) za iseljenje iz predmetne nekretnine- stana u [adresa] te zahtjev za isplatu koristi od uporabe tuđe nekretnine. Od strane IT podnesena je protutužba sa zahtjevom da se utvrdi da je ništetan Ugovor o kupoprodaji od 5. ožujka 2018. i utvrđenja IT vlasnikom predmetne nekretnine i brisanja prava vlasništva koje je bilo uspostavljeno temeljem tog ugovora, kao i radi utvrđenja nevaljanim odnosno poništavanje sklopljenog Ugovora o kupoprodaji od 5. ožujka 2018., temeljem kojeg ugovora je ČT ishodio uknjižbu prava vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu.

9. Sud je tijekom postupka saslušao stranke. Iz iskaza tužiteljice u bitnome proizlazi da je 2008. upoznala 1. tuženika ČT u [adresa] koji joj se predstavio kao investicijski broker te joj predložio da uloži određene novce koje će on "oploditi", tako da u tom periodu novce koje je imala, a to je bilo oko 105.000,00 eura je dala 1. tuženiku, kako bi uvećao njezinu ušteđevinu. U više navrata 1. tuženik ju je nagovarao da proda predmetni stan u [adresa], međutim nije htjela prodati dok joj je majka bila živa. Dana 5. ožujka 2018. ipak se odlučila na prodaju stana u [adresa], nakon majčine smrti, pa su tako sklopili Ugovor o kupoprodaji, ona i 1. tuženik, međutim temeljem tog Ugovora nikada joj nije isplaćena u cijelosti kupoprodajna cijena, te povodom tog ugovora se vodi postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem Ps-1/19. I dalje živi u predmetnom stanu. Tuženici nisu nikada bili u posjedu predmetne nekretnine niti su ikada živjeli u predmetnoj nekretnini.

9.1. Iz iskaza tuženika ČT u bitnome proizlazi da je kupio predmetnu nekretninu 2018. od tužiteljice. Dogovor je bio između njih da nakon kupnje ona ostane živjeti u tom stanu do kraja 2018. jer je imala u planu kupiti drugu nekretninu, međutim nakon isteka tog roka tužiteljica se nije željela iseliti iz stana i tvrdila je da je prevarena prilikom sklapanja Ugovora o kupoprodaji. Tužiteljica od 2018. živi u predmetnoj nekretnini bez ikakvog osnova, dok on nije nikada živio u predmetnoj nekretnini jedino je znao povremeno doći u predmetnu nekretninu u periodu između od sklapanja Ugovora o kupoprodaji do kraja 2018., s obzirom da je tužiteljica krajem 2018. trebala napustiti predmetni stan što ista nije učinila. Nikada nije imao ključeve od predmetne nekretnine. Kada je protekao rok u kojem se tužiteljica trebala iseliti, kontaktirao je tužiteljicu telefonski međutim ona mu je rekla da neće napustiti stan. Predmetnu nekretninu je darovao sinu, 2. tuženiku.

9.2. Tuženik FT u svom iskazu je u bitnome iskazao da je nekretninu koju je dobio od oca darovao njegovoj izvanbračnoj supruzi jer mu je ona kao majka i dosta je toga učinila za njega. U predmetnoj nekretnini bio je samo jednom s ocem i to prije sklapanja ugovora o kupoprodaji. Nema ključ od predmetne nekretnine.

9.3. Tuženica ZT je u bitnome iskazala da je prihvatila dar od sina svog izvanbračnog supruga iz razloga što je imala namjeru u mirovini se preseliti u [adresa]. Nikada nije bila u tom stanu niti ima ključeve od tog stana. Nikada nije pozvala tužiteljicu na primopredaju stana, jedino su ona i njezin izvanbračni suprug znali pozvoniti na vrata stana, međutim nitko nije otvarao vrata niti se javljao na telefon.

10. U pogledu prigovora nedostatka aktivne legitimacije, valja ukazati da je predmet ovog spora utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju nekretnina, a nesporno je da u ovom trenutku tužiteljica nije upisana kao vlasnik iste. Tužbom se može zahtijevati utvrđenje ništetnosti ugovora koji su međusobno sklopile treće osobe, s time da u toj situaciji treba ispitati pravni interes tužiteljice. Naime, odredba članka 327. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 – dalje: ZOO), propisuje da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i da se na nju može pozvati svaka zainteresirana osoba. Međutim, osoba koja nije ugovorna strana u tom odnosu, na ništetnost se može pozivati jedino ako taj ugovor na nju proizvodi pravni učinak odnosno ako taj ugovor ima posredno ili neposredno djelovanje na pravni i ekonomski položaj te osobe (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Revt-362/2018 od 10. listopada 2018.).

10.1. Dakle, u ovoj pravnoj stvari postavlja se pitanje je li tužiteljica zainteresirana osoba u smislu odredbe članka 327. ZOO odnosno je li dokazala svoj pravni interes za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.

10.2. Po shvaćanju ovoga suda tužiteljica ima pravni interes za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari jer sklopljeni ugovori o darovanju imaju posredno djelovanje na pravni položaj tužiteljice, obzirom se ugovorima o darovanju bez zakonom propisane forme, raspolagalo sa nekretninom u odnosu na koju tužiteljica vodi postupak (predmet poslovnog broja Ps-1/2019).

11. Odredbom članka 482. ZOO koja propisuje oblik ugovora o darovanju, propisano je da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku (stavak 1.), te da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave (stavak 2.).

12. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odredba članka 482. stavak 2. ZOO prisilne je naravi i ne trpi nikakve iznimke, zbog čega ugovor o darovanju bez prave predaje u posjed, a koji ugovor nije sklopljen u obliku propisanom odredbom iz članka 482. stavak 2. ZOO, je ništetan. (odluke poslovnog broja Rev-3196/2019-3 od 21. ožujka 2024., Rev-412/2017-2 od 4. ožujka 2020. i dr. kao i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-2252/2017 od 7. prosinca 2017. i dr.).

13. Prava predaja stvari nije samo formalna tradicija na osnovi očitovanja volje ugovornih strana sadržanom u ugovoru, već pojam prave predaje podrazumijeva stvarnu, faktičnu predaju stvari i neposredni posjed stjecatelja, čime nastaje vlasnički posjed koji podrazumijeva svakodobno raspolaganje stvari.

14. Prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22) postoje tri različite razine ovjera pravnih poslova: 1. ovjera potpisa – javni bilježnik potvrđuje identitet potpisnika i da je njegov potpis, takav ugovor je privatna isprava s ovjerenim potpisom, 2. solemnizacija privatne isprave- isprava dobiva snagu javnobilježničkog akta i 3. javnobilježnički akt- ugovor sastavlja javni bilježnik u propisanoj formi.

15. Na predmetnim Ugovorima o darovanju je ovjeren potpis darovatelja ovjeren kod javnog bilježnika Ante Brekala iz Požege pod poslovnim brojem OV-2771/2021 od 26. ožujka 2021. i OV-7680/2023 od 4. rujna 2023.

16. Ugovori dakle nisu sklopljeni u zakonom propisanoj formi, pa je u postupku bilo potrebno utvrditi je li po sklapanju ugovora došlo do prave predaje darovanih nekretnina u posjed obdareniku.

17. U konkretnom slučaju iz iskaza stranaka jasno proizlazi da tuženicima nikada nije predana predmetna nekretnina u neposredni posjed, stoga po zaključenju ugovora nije došlo do prave predaje darovanih nekretnina u posjed obdareniku, odnosno 2. tuženiku, a naposljetku 3. tuženici.

18. Ugovor o darovanju u smislu odredbi članka 479. - 498. ZOO, a time i temeljna obveza darovatelja da preda odnosno prenese dar obdareniku, nastaje kada se (kumulativno) darovatelj obveže prenijeti predmet darovanja obdareniku, bez protučinidbe, a obdarenik prihvati to darovateljevo obvezivanje. Upravo okolnost što obveza darovatelja nastaje tek u tom trenutku afirmira darovanje kao ugovor, a ne jednostrani pravni posao. Riječ je o darovanju s predajom (realno darovanje) tj. u kojem je akt ispunjenja (predaje darovane stvari daroprimatelju) trebao uslijediti neposredno iza sklapanja ugovora.

19. Dakle, odlučno je utvrđenje da je po sklapanju ugovora obdarenik stupio u samostalan posjed, uz volju ugovornih strana da on od tada izvršava vlasnički posjed nekretnina. To je u konkretnom slučaju izostalo.

20. Obzirom da je riječ o darovanju bez prave predaje stvari, a ugovor nije zaključen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave, ugovor je zbog nedostatka oblika ništetan u smislu odredbe članka 482. stavak 2. ZOO. Budući su sporni ugovori ništetni, temeljem članka 323. stavak 1. ZOO, osnovan je i zahtjev za uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe ugovora.

21. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki I., II. i III. izreke presude.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP budući je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu. Trošak tužiteljice odnosi se na zastupanje po punomoćniku odvjetniku koji je određen Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje: Tarifa), a sukladno vrijednosti predmeta spora, te prema priloženom troškovniku. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe od 25. lipnja 2024. prema Tbr. 7.1 Tarife u iznosu od 1.000,00 eura, trošak sastava podneska od 16. rujna 2024. i 24. rujna 2024. prema Tbr. 8.1 Tarife u iznosu od 1.000,00 eura za svaki, trošak pristupa na ročište od 14. siječnja 2025., 2. srpnja 2025. i 11. prosinca 2025. prema Tbr. 9.1. Tarife u iznosu od 1.000,00 eura za svako ročište, trošak pristupa na ročište 7. travnja 2025. prema Tbr.9.5. Tarife u iznosu od 100,00 eura budući je isto odgođeno prije početka raspravljanja, trošak pribave zk izvatka, povijesnog zk izvatka i trošak pribave ovjerenih ugovora u ukupnom iznosu od 150,00 eura prema Tbr. 36.3. Tarife, odnosno tužiteljici je valjalo priznati troškove postupka u iznosu od 6.250,00 eura, uvećan za 25% pdv, iznosi 7.812,50 eura. Sud nije tužiteljici priznao trošak pristupa na ročište od 22. listopada 2025. obzirom ista nije opravdala svoj izostanak, a koje je ročište bilo zakazano radi saslušanja tužiteljice. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,81 eura (jer je toliko i platila sudsku pristojbu). Tužiteljici je dosuđen i potraživani trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 331,81 eura (obzirom na činjenicu da je odredbom članka 7. stavak 2. Zakona o sudskim pristojbama "Narodne novine" broj 118/18 i 51/23 - dalje: ZSP) ostavljena mogućnost plaćanja sudske pristojbe u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom ukoliko je ista uplaćena u roku tri dana od dana elektroničke dostave odluke, a po stavu ovog suda ne može na teret tuženika ići činjenica da tužiteljica nije platila pristojbu na presudu u roku od tri dana od dana elektroničke dostave ove odluke, odnosno ukoliko tužiteljica iskoristi ostavljenu mogućnost to će sud dosuditi više od osnovanog, odnosno nastalog troška.

23. Slijedom navedenoga, naloženo je tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 8.476,12 eura. U preostalom zatraženom iznosu naknade troškova postupka zahtjev tužiteljice se odbija kao neosnovan temeljem odredbe članka 155. ZPP. Tužiteljici su na navedeni iznos dosuđene i zatezne kamate sukladno odredbi članka 151. stavak 3. ZPP, a u visini određenim člankom 29. stavak 2. ZOO, a teku od 23. siječnja 2026. kao dana presuđenja pa do isplate (točka IV. izreke presude).

Velika Gorica, 23. siječnja 2026.

Sutkinja:

Ileana Bebek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (članak 335. ZPP).