REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-47/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz OD Ljubičić- Vrdoljak&Partneri, Split, protiv tuženika Strabag d.o.o., Petra Hektorovića 2, Zagreb, OIB: 74971361430, zastupanog po prokuristu FH, te umješača na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb, Slovenska 24, Zagreb, OIB: 5284803362, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz OD Budimir i partneri u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti punomoćnika tužitelja, prokurista tuženika te punomoćnika umješača na strani tuženika, prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 23. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju na ime neimovinske štete iznos od 17.705,93 Eur-a sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 23.06.2020. godine do isplate, te koja se zakonska zatezna obračunava do 31.12.2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

II/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete za više zatraženi iznos od 23.703,59 Eur-a kao neosnovan, te dio potraživanja zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu za razdoblje od 30.08.2019. godine do 23.06.2020. godine kao neosnovan.

III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju na ime imovinske štete (tuđe pomoći i njege) iznos od 975,52 Eur-a/7.350,06 kn zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

IV/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime imovinske štete (tuđe pomoći i njege) za više zatraženi iznos u iznosu od 1.678,94 Eur-a/12.649,94 kn kao neosnovan, te za dio potraživanja zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu za razdoblje od 30.08.2019.godine do presuđenja, te se odbija kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva imovinske štete koji se odnosu na potraživanje troškova liječenja u iznosu od 663,61 Eur-a/5.000,00 Kn.

V/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju na ime parničnih troškova ukupan iznos od 3.883,40 Eur-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 23. lipnja 2020. tužitelj potražuje od tuženika novčanu naknadu u iznosu od 225.000,00 kn na ime pretrpljene ozljede na radu koju je zadobio kod tuženika sa zakonskom zateznom kamatom počev od 30. kolovoza 2019. pa do isplate, te naknadu parničnog troška počev od dana presuđenja pa do isplate. Naime, tužitelj navodi da je dana 30. kolovoza 2019. kao radnik Poduzeća za ceste d.o.o. (koje je dana 18. lipnja 2019. temeljem Ugovora o pripajanju pripojeno društvu Strabag d.o.o.) pravnog prednika tuženika, na gradilištu u Dubrovniku u Zračnoj luci u Čilipima zadobio teške tjelesne ozljede i to brojne tjelesne ozljede više organskih sustava, odnosno povrijeđeno mu je pravo osobnosti pa da je očito da težina ozljede i sve okolnosti slučaja opravdavaju priznati mu pravičnu novčanu naknadu, posebice imajući u vidu jačinu i trajanje povredom izazvanih tjelesnih bolova, duševnih bolova, naruženosti, straha, tegoba tijekom liječenja i sl., time da sveukupna novčana naknada po stavu oštećenog iznosi 200.000,00 kn koliko se i potražuje, te na ime naknade za tuđu njegu i pomoć iznos od 20.000,00 kn te trošak liječenja 5.000,00 kn. Nadalje navodi da je dana 27. svibnja 2020. Wiener osiguranje d.d. na ime dijela nespornog iznosa neimovinske i imovinske štete isplatilo iznos od 40.000,00 kn. U navedenom smislu tužitelj potražuje od tuženika na ime neimovinske štete te imovinske štete (tuđe pomoći i njege i troškova liječenja) ukupan iznos od 225.000,00 Kuna sa pripadajućom kamatom.

2. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 17.03.2021. (list 119-120 spisa) tako da na ime neimovinske štete potražuje ukupan iznos od 44.727,59 Eur-a/337.000,00 Kuna sa pripadajućom kamatom, a od čega 41.409,52 Eur- a/312.000,00 Kuna na ime neimovinske štete, te 3.318,07 Eur-a/25.000,00 Kuna na ime imovinske štete (tuđe pomoći i njege i troškova liječenja) od čega 2.654,46 Eur-a/ 20.000,00 Kuna na ime tuđe pomoći i njege i 663,61 Eur-a/5.000,00 Kuna na ime troškova liječenja.

3. U odgovoru na tužbu od 18. veljače 2021. tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanima u cijelosti, kako glede osnova tako i glede visine tužbenog zahtjeva. Ističe kako nije sporno da je tužitelj dana 30. kolovoza 2019. stradao u svojstvu radnika prilikom obavljanja poslova za tuženika, međutim spori da bi isti snosio odgovornost za možebitni nastanak štete nastale štetnim događajem, te da je za štetni događaj isključivo odgovoran tužitelj. Naime, tužitelj je navedenog dana radio na uobičajenim poslovima prilikom kojih nije primijenio dužnu pažnju u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja kod tuženika i svog rada na radnom mjestu građevinski radnik. Predmetnog dana tužitelj se nalazio u manevarskom prostoru stroja iako je znao i vidio da bager vrši radnju ukrcaja. S obzirom na činjenicu da svaki stroj ima natpis o zabranjenom zadržavanju u radnom djelokrugu stroja, te obzirom na osposobljenost tužitelja za rad na siguran način, tužitelj je postupio u potpunosti u suprotnosti sa pravilima struke, pravilima zaštite na radu te usprkos znanju da postupa protupisno doveo sebe u opasnost zadržavajući se u djelokrugu stroja dok je isti obavljao radnju ukrcaja iako je predmetnog dana tužitelj obavljao poslove koji mu nisu strani, niti se radilo o bilo kakvim izvanrednim ili hitnim radovima. U konkretnom slučaju radnik koji nije bio pripravnik niti neiskusna osoba svjesno je odlučio oglušiti se na sva općepoznata pravila zaštite na radu, te se ponašati mimo jasnih i strogih odredaba Zakona o zaštiti na radu. Iako tuženik ne osporava sam štetni događaj, ističe da isti nije uzrokovao tuženik kao niti podredno izolirano uzrokovao oštećenje zdravlja tužitelja odnosno posljedica u vidu navedenih povreda prava osobnosti. Tuženik osporava uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i zdravstvenog stanja tužitelja i to stoga jer smatra da je tužitelj svojim ponašanjem uzrokovao opisanu nezgodu ili u najmanjem značaju doprinjeo njezinom nastanku. Tuženik je u cijelosti osporio i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući da je odmjerena previsoko i paušalno, pa slijedom svega iznijetog traži da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovanog u cijelosti. Tuženik također predlaže o postojanju ove parnice obavijestiti društvo Wiener osiguranje d.d. s kojim je, u vrijeme štetnog događaja, imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti. Umješač se na ročištu od 11.svibnja 2021.godine se u cijelosti pridružio navodima tuženika u odgovoru na tužbu, te je sudu priložio dokaz o tome da je tužitelju na ime ugovorenog osiguranja povodom štetnog događaja isplatio tužitelju iznos od 40.000,00 Kuna (list 342 spisa).

4. Sud je, obzirom za navode tuženika, dopisom od 16. ožujka 2021. obavijestio Wiener osiguranje d.d. Zagreb o postojanju ovog postupka, te je podneskom od 23. ožujka 2021. Wiener osiguranje Vienna insurance group d.d., Zagreb, prijavilo sudjelovanje umješača na strani tuženika u ovom postupku budući da ima pravni interes jer je tuženik u vrijeme predmetnog štetnog događaja kod njega imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti br. 1307-00044305, a čije sudjelovanje kao umješača na strani tuženika je sud prihvatio svojim rješenjem na pripremnom ročištu od 11. svibnja 2021.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom dopisa Wiener osiguranja Zagreb OD Ljubičić-Vrdoljak i partneri od 27. svibnja 2020.; prijave o ozljedi na radu od 16. rujna 2019.; zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 6. rujna 2019.; izvatka iz sudskog registra za tvrtku Strabag d.o.o.; rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu od 30. rujna 2019.; police osiguranja od odgovornosti br. 1307- 00044305 Wiener osiguranja od 14. veljače 2019.; zapisnika o ocjeni osposobljenosti za rad radnika na siguran način Alfa Atesta d.o.o. za ŽH; uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika ŽH od 1. kolovoza 2019.; zapisnika o ocjeni osposobljenosti za rad radnika na siguran način Alfa Atesta d.o.o. za DH; uvjerenja o osposobljavanju DH od 29. lipnja 2017.; zapisnika o osposobljenosti za obavljanje poslova ovlaštenika za zaštitu na radu za VH; zapisnika o ocjeni osposobljenosti za rad radnika na siguran način Alfa Atesta d.o.o. za VH; Plan izvođenja radova etapa 1 Alfa Atesta d.o.o. "siječanj 2018." (list 133-336 spisa); rješenja HZZO, Regionalni ured Split od 11. studenog 2022.; medicinske dokumentacije za tužitelja (list 26-77 spisa, 106-113 spisa, 338-340 spisa, 348-353 spisa, 356 spisa, 395-399 spisa 414-415, ) te zdravstvenog kartona tužitelja; izveden je dokaz saslušanjem tužitelja kao parnične stranke te svjedoka VH; izveden je dokaz vještačenjem po sudskim vještacima spec. neuropsihijatru dr. Miru Jurinoviću, spec. ortopedu dr. Danči Tripalo, psihijatru dr. Nikoli Sikirici te pregledom pisanog vještva sudskog vještaka za kirurgiju dr. OH od 24. listopada 2022. Sudu su dostavljeni i primjerci sudske prakse. Izveden je i dokaz saslušanjem tužitelja na ročištu od 13.12.2021.godine te svjedoka AH na ročištu od 22.veljače 2022.godine. Izveden je i dokaz dopunom medicinskog vještačenja po vještacima dr. Danči Tripalo, dr. Miru Jurinović, dr. Nikoli Sikirica i dr. GH.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade neimovinske i imovinske štete, a po štetnom događaju koji se dogodio dana 30.08.2019.godine kada je tužitelj kao radnik Poduzeća za ceste d.o.o. pravnog prednika tuženika na gradilištu u Dubrovniku u Zračnoj Luci u Čilipima zadobio tjelesne ozljede. Prvenstveno je potrebno istaći da je u predmetnoj pravnoj stvari već jednom vođen prvostupanjski postupak i donesena je prvostupanjska presuda Pr-729/2020-59 od 12.veljače 2024.godine (list 502-518 spisa), a koja je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-314/2024-2 od 05.studenog 2024.godine (list 550-557 spisa) te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Drugostupanjski sud smatra u navedenoj odluci da je ovaj sud pravilno utvrdio činjenice vezane za odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj te smatra da tuženik u tom smislu neosnovano osporava svoju isključivu odgovornost za predmetni štetni događaj. U drugostupanjskoj odluci se u tom smislu ističe da je tužitelj ozljeđen obavljajući redovne poslove u okviru poslova svog radnog mjesta po nalogu poslovođe i da ih je obavljao na uobičajeni način prilikom redovne radne aktivnosti pa da je tuženik i po ocjeni drugostupanjskog suda kao poslodavac isključivo odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja i štetu koju trpi tužitelj i to po principu objektivne odgovornost za štetu pa da je u tom smislu sud pravilno utvrdio sve činjenice vezano za pravni osnov u predmetnoj pravnoj stvari. Međutim, drugostupanjski sud smatra da ovaj sud nije u potpunosti utvrdio sve relevantne činjenice vezano za visinu predmetnog potraživanja jer da vještaci dr. Miro Jurinović, spec. neurokirurg, dr. Danči Tripalo, ortoped, dr. OH, kirurg, te dr. Nikola Sikirica, psihijatar nisu zajedno objedinili svoje pojedinačne nalaze i mišljenja te da nisu dali usuglašeni nalaz i mišljenje o svim posljedicama višestrukih tjelesnih ozljeda predmetnog štetnog događaja, a zbog čega da se njihovi pojedinačni nalazi i mišljenja zbog mogućih preklapanja kao osnov za odluku o visini naknade štete ne mogu prihvatiti ni ispitati kao ni prigovori tuženika i umješača na navedene nalaze i mišljenja kao i da treba otkloniti prigovor nedostatka uzročno posljedične veze između štetnog događaja i svih zaostalih trajnih posljedica kod tužitelja. U tom smislu ovaj sud je u ponovljenom postupku ponovno pozvao navedene vještake dr. Mira Jurinovića, dr. Danči Tripalo, dr. OH, te dr. Nikolu Sikiricu na ročište od 29.rujna 2025.godine radi razjašnjenja navedenih činjenica i eventualnih prigovora tuženika i umješača na njihove nalaze i mišljenja.

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio radnik prednika tuženika Poduzeća za ceste d.o.o. te nije sporno da je Poduzeće za ceste d.o.o., a čiji je tužitelj bio radnik u vrijeme ozljeđivanja pripojeno društvu Strabag d.o.o. temeljem ugovora o pripajanju, a koja činjenica i proizlazi iz pregledanih podataka iz sudskog registra (list 5-10, te 82-100 spisa) gdje je navedeno da se tuženiku temeljem ugovora o pripajanju od 28.06.2019.godine pripaja društvo Poduzeće za ceste Split pa u tom smislu nije sporna pasivna legitimacija tuženika u ovom postupku. Također nije sporna ni činjenica da se tužitelju ozljeda na radu dogodila dana 30.08.2019.godine budući navedena činjenica proizlazi iz pregledane prijave o ozljedi na radu (list 11-13 spisa), a uz koju prileže i izvješće izabranog doktora opće medicine sa skicom (list 14-16 spisa). Također među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je prednik tuženika Poduzeće za ceste Split kao ugovaratelj osiguranja zaključio sa osigurateljem društvom Wiener osiguranjem, Vienna insurance group kao umješačem u ovom predmetu policu osiguranja od odgovornosti broj 1307-00044305 sa vremenom osiguranja od 01.12.2019.godine do 01.02.2020.godine, a temeljem koje je zaključeno osiguranje od odgovornosti prema vlastitim djelatnicima (list 101 spisa), te nije sporno da je Wiener osiguranje, Vienna insurance group temeljem navedene police po osnovi navedenog osiguranja na temelju osiguranog događaja isplatio tužitelju iznos od 40.000,00 Kuna dana 28.05.2020.godine, a što nesporno proizlazi iz pregledane uplatnice koju je punomoćnik umješača priložio na ročištu glavne rasprave dana 11.svibnja 2021.godine (list 342 spisa).

9. Među strankama je sporno da li je osnovan tuženikov prigovor isključive odgovornosti tužitelja za predmetni štetni događaj te da li su se u tom smislu uvjeti propisani odredbom članka 25. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (''NN'' 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) za djelomično ili potpuno oslobađanje poslodavca-tuženika u ovom postupku od odgovornosti za štetu.

10. Iz pregledane prijave o ozljedi na radu (list 11-14 spisa) proizlazi da je tužitelj kao radnik Poduzeća za ceste (prednika tuženika) doživio ozljedu na radu dana 30.08.2019.godine i to na gradilištu zračne luke Dubrovnik radeći na poslovima čišćenja građevinskog materijala, utovara materijala na kamion. Istaknuto je da su radnici radili na poslovima čišćenja građevinskog materijala i ukrcaja istog pomoću bagera, te da se tužitelj našao u radnom djelokrugu stroja usljed čega da je došlo do kontakta sa strojem odnosno do kontakta sa bagerom kojim se vršio utovar građevinskog materijala te da je na taj način tužitelj doživio ozljedu na radu.

11. Iz pregledanog zapisnika o inspekcijskom nadzoru (list 18-25 spisa) proizlazi da je tužitelj kao i radnici DH i UH bili osposobljeni za rad na svojim poslovima te da su imali i pripadajuća uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za rad na svojim poslovima. Iz opisa radova koji su obavljani neposredno prije ozljeđivanja proizlazi da su dana 30.kolovoza 2019.godine tužitelj i UH i DH kao radnici Poduzeća za ceste Split d.d. dobili zadatak od poslovođe gradilišta VH da na lokaciji S-03, gradilište Zračne luke Dubrovnik u Čilipima urede, očiste, utovare višak materijala u kamion ispred buduće VIP zgrade. Ističe se da kad su te poslove završili da su radnici krenuli 30-tak metara dalje kako bi obavili iste poslove, te da teren sa kojeg su trebali ukrcati građevinski materijal u kamion je bio asfaltiran, omeđen sa dvije strane betonskim ivičnjakom pa da je kretanje stroja bilo ograničeno kako se ivičnjak ne bi oštetio, a uz treću stranu da podignut kameni zid visine cca 100 cm. Ističe se da su radnici za obavljanje naprijed navedenih poslova koristili ručni alat, građevinski stroj-bager gusjeničar te da je navedenim strojem-bagerom gusjeničarem rukovao DH strojar, a da su tužitelj i UH obavljali poslove građevinskog radnika. Navodi se da je prikupljeni građevinski materijal bagerom trebalo ukrcati na kamion koji je bio u neposrednoj blizini. Istaknuto je da je predočen zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme za građevinski stroj-gusjeničar te da je utvrđeno da su zadovoljeni svi sigurnosni zdravstveni uvjeti, te da su na bageru istaknute naljepnice upozorenja. U pogledu zaštitne opreme je istaknuto da su radnici imali na sebi radno odjelo-kombinezon, radne cipele sa čeličnom kapicom, zaštitni šljem i rukavice, a što da je u skladu sa procjenom rizika. U odnosu na način ozljeđivanja je istaknuto da su navedene prigode tužitelj i UH i DH kao radnici obavljali poslove čišćenja građevinskog materijala i ukrcaja istog pomoću bagera na kamion. Ističe se da je prema dobivenim informacijama i iz izjava strojar, rukovatelj bagerom DH utovar materijala na kamion vršio sa lijeve strane, a potom da se okrenuo na desnu stranu kako bi vidio gdje je kamion, te da je ispruženom granom bagera, žlicom zahvatio tužitelja koji da je u tom trenutku stajao uz zid. Navodi se da je tužitelj te prigode zadobio ozljede desne nadlaktice, kontuziju bubrega i prsišta. Također je navedeno da su navedenu radnju ukrcaja građevinskog materijala radnici obavljali u ograničenom malom prostoru gdje da su se u trenutku ozljeđivanja nalazili i bager u pogonu i radnik koji je stajao uza zid i kamion. Istaknuto je da je strojar obavljao poslove kretanja, ukrcaja materijala bagerom iako da su se radnici nalazili u djelokrugu rada stroja-bagera, a da je građevinski radnik stajao uza zid iako da je znao i vidio da da bager vrši radnju ukrcaja. Iz navedenog zapisnika o inspekcijom nadzoru u konačnici proizlazi da je poslodavcu, tuženiku u ovom postupku izdano usmeno rješenje zabrane obavljanja rada sa bagerom dok su radnici u radnom okruženju stroja protivno odredbama Zakona o zaštiti na radu i drugim propisima kao i pravilima zaštite na radu. U odnosu na utvrđene propuste u primjeni mjera zaštite na radu u odnosu na poslodavca je utvrđen propust koji se sastoji u postupanju protivno odredbi članka 44.stavka 3. Zakona o zaštiti na radu budući je poslodavac obavezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke i razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi sa radom u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima. U odnosu na propuste radnika ukazano je na propust radnika koji je upravljao bagerom (ČH) budući je isti rukovao bagerom dok se u manevarskom prostoru stroja nalazio radnik-tužitelj, a čime je navedeni radnik postupio protivno odredbi članka 68. Zakona o zaštiti na radu jer nije postupao s dužnom pažnjom.

12. Iz iskaza saslušanog tužitelja proizlazi da se na radnom mjestu kod tuženika dana 30. kolovoza 2019. tijekom jutra dogodio štetni događaj u kojem je bio ozlijeđen. Kod tuženika da radi i u vrijeme nezgode je radio kao pomoćni radnik i svako jutro dobivao radni raspored poslodavca radi obavljanja poslova svog radnog mjesta. Navedenog jutra da je upućen da mora čistiti materijal koji je preostao zajedno s ĆH i to građevinski materijal koji je ostao na nekoliko mjesta. On i UH su išli pješke, a za njima na mjesto gdje je trebalo čistiti građevinski materijal išao kamion i bager. Što nije uspio pokupiti bager s kašikom i staviti u kamion on i kolega UH bi pomeli da bi se lakše pokupilo kamionom i bagerom. U kamion se kašikom utovar vršio s lijeve strane, a on osobno da se te prigode nalazio s desne strane bagera, ali da se bager odjednom okrenuo s kranom udesno i pritisnuo njega uza zid. Te prigode se teško ozlijedio i zadobio više teških tjelesnih ozljeda: puknuće lijevog bubrega, slomljena 3-4 rebra i probijeno lijevo plućno krilo i slomljena desna nadlaktična ramena kost te su mu iskočila 3 diska kralježnice. UH da je pozvao hitnu pomoći i odmah upozorio bageristu na ozljeđivanje tužitelja. Navedene prigode kad se dogodila nezgoda on je bio osposobljen za rad na siguran način na tom radnom mjestu i imao sva pripadajuća uvjerenja i zdravstveno uvjerenje. Imao je zaštitna sredstva za rad i to zaštitnu kacigu i florescentni zaštitni prsluk. Nakon navedenog štetnog događaja da je izišla inspekcija zaštite na radu te je utvrdila da je imao zaštitnu opremu i bio na radnom mjestu na kojeg ga je uputio poslodavac. Dobio je cca. 40.000,00 kn od osiguravajućeg društva otprilike 2020. godine. Nadalje, tužitelj je naveo da je počeo raditi u 7:00 sati ujutro i bila je marenda koja počinje oko 11:00 ili 12:00 sati, a njemu da se nezgoda dogodila iza marende oko 14,00 sati. Isti je naveo da poslovođa određuje na koji će se način raditi određenog dana, te da je postupao po nalogu poslovođe te je opisani način rada bio uobičajeni način rada jer nisi mogao drugačije obavljati posao i da posao nisi niti mogao obavljati ako ga nisi obavljao na spomenuti način. Nadalje da je prije štetnog događaja na radnom mjestu građevinskog radnika radio od 16. studenog 2016. te mu je ovo radno mjesto bilo prvo radno mjesto na koje je bio prijavljen od poslodavca, a ranije je radio tu i tamo kod nekog poslodavca za dnevnicu na način da ga prijavi kad mu je potreban, a kasnije kad ga ne treba da ga odjavi. Navodi da je na dan štetnog događaja imao zadatak od poslodavca čišćenja građevinskog materijala na više lokacija te se radilo o uobičajenom poslu kojeg je radio i ranije. Navodi da je na mjestu gdje se on nalazio da je ispred njega bio razasut građevinski materijal te se taj materijal nije nalazio ni lijevo ni desno nego ispred njega. Navodi da kad bi pokupio materijal i napunila se kašika da bi onda osoba koja upravlja bagerom navedeni materijal digla i položila u kamionu i to se odvijalo lijevom stranom. Tužitelj prikazujući skicu na listu 16 spisa pokazuje mjesto gdje ga je kašika bagera pribila uz zid i vidljivo je da se on nalazio desno uz samu kašiku bagera, a licem je gledao prema kašiki. Nadalje isti navodi da je bio upoznat s tim da je na rovokopaču obavijest da kad se obavlja posao da se ne smije biti u djelokrugu rovokopača ali da je taj rad nemoguće obaviti ako niste uz rovokopač te da je navedenog dana imao zaštitne cipele i rukavice. Također da se zbog proteka vremena ne sjeća gdje je bila kašika u trenutku kad ju je napunio, a prije nego ga je zahvatila. Navodi da rukovatelj bagera sam vidi kad je kašika napunjena jer se radi o manjem bageru te da se s obzirom na uobičajeni način rada nije moguće uvijek udaljiti od kašike kada je ista napunjena na sigurnu udaljenost, a nakon svega što mu se dogodilo i što je pritisnut kašikom bagera da se nakon ozljede i ne sjeća detalja za udaljavanje od kašike bagera. Nadalje ističe da nije nigdje propisano da se kašika bagera mora puniti s lijeve ili desne strane, već je spomenuti način rada kako ga je on opisao bio uobičajan jer su oni tako radili. Navodi nadalje da ne zna sigurno gdje se nalazio UH kad se njemu dogodila nezgoda, da je moguće da se nalazio s lijeve strane ili ispred bagera.

13. Iz iskaza saslušanog svjedoka VH proizlazi da su istom poznate činjenice o kojima svjedoči budući je on u vrijeme štetnog događaja 30. kolovoza 2019. također bio radnik tuženika te da je on bio poslovođa građevinskih radova na spornom gradilištu i prva nadređena osoba tužitelju. Navodi da nije bio neposredni očevidac samog događaja jer da se u tome trenutku nalazio na drugom dijelu gradilišta. Isti ističe da saznanja o štetnom događaju ima od radnika ČH i UH te da je za 5-6 minuta stigao na lice mjesta i vidio tek završetak samog štetnog događaja i ozljede koje je zadobio tužitelj. Isti navodi da su mu radnici prenijeli da se bager okrenuo i zakačio tužitelja i to da se okrenuo na desnu stranu, a da je tužitelj ostao priklješten uz zidić u trenutku kada se bager okrenuo desno. Navodi kako je navedene prigode kod tužitelja došlo do ozljede prsnog koša, ozljede ramena i oštećenja bubrega, za koje je kasnije saznao. Isti navodi da je kritične prigode, 30. kolovoza 2019., on osobno dao tužitelju nalog što će raditi, njemu i UH i to da kamionom i bagerom obave čišćenje gradilišta. Isti navodi da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način za rad za navedene poslove za koje mu je dao nalog, te da je imao na sebi zaštitne rukavice, cipele te fluorescentni prsluk te kacigu, koju mu je osigurao poslodavac. Isto tako da je navedene prigode, a nakon štetnog događaja na lice mjesta izašla inspekcija na radu, a on da ne zna što su utvrdili i on da im je dao svoju izjavu u pisanom obliku. Svjedok navodi da se zbog proteka vremena od tri godine ne sjeća što je točno rekao i što je sadržano u spomenutoj pisanoj izjavi. Nadalje da su radnici kojima je on dao nalog da vrše poslove čišćenja, uređivanja i utovara postupali na uobičajen način kod obavljanja tih poslova te da se zbog proteka vremena ne sjeća je li na strani zidića gdje je tužitelj ozlijeđen zaostao ikakvi građevinski materijal i je li tužitelj taj dan ili dan ranije, radio te iste poslove čišćenja. Nadalje, isti navodi da postoje sigurnosne oznake na bageru i da sadržavaju zabranu zadržavanja u djelokrugu rada stroja.

14. Temeljem odredbe članka 111. stavka 1. Zakona o radu (''NN'' 93/14-u daljnjem tekstu ZR-a) proizlazi da ako radnik pretrpi štetu na radu i u vezi sa radom da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Temeljem članka 25.stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (''NN'' 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove se smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a sukladno članku 25.stavku 2. istog Zakona poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Temeljem odredbe članka 44.stavka 1. citiranog Zakona o zaštiti na radu je propisano da je poslodavac obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, a u skladu sa pravilima zaštite na radu i drugim propisima, te sukladno odredbi članka 44.stavka 2. istog Zakona je propisano da je poslodavac obvezan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost. Temeljem odredbe članka 68.stavka 1. istog Zakona radnik je obvezan i odgovaran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika koje mogu ugroziti postupci ili propusti na radu.

15. Iz svih pregledanih i provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužitelj kao građevinski radnik na mjestu štetnog događaja, a po nalogu poslovođe VH obavljao posao čišćenja građevinskog materijala. Tužitelj je prema mišljenju ovog suda navedeni posao obavljao po nalogu poslodavca i na uobičajen način, te je isti u svemu posao obavljao odgovorno, na uobičajen način i sa dužnom pažnjom ne ugrožavajući druga dva radnika koja su s njim radili UH i ČH koji je upravljao bagerom. Da je tužitelj kritične prigode obavljajući navedene radove po nalogu poslodavca u svemu obavljao s dužnom pažnjom upućuje i iskaz saslušanog svjedoka VH koji je istakao da nije bio neposredni očevidac događaja, ali da su mu saznanja o štetnom događaju prenijeli radnici ČH i UH. Upravo iz iskaza svjedoka VH proizlazi da je on u sporno vrijeme bio poslovođa građevinskih radova na spornom gradilištu i prva nadređena osoba tužitelju, te da se dogodilo to da je bager kojim upravljao radnik ČH okrenuo se na desnu stranu i zakačio tužitelja koji da se u tom trenutku nalazio priklješten uz zidić, te da je usljed navedenog događaja tužitelj imao ozljedu prsnog koša, ramena i oštećenja bubrega. Upravo je svjedok VH potvrdio činjenicu da on na dan štetnog događaja 30.kolovoza 2019.godine dao osobno nalog tužitelju što će raditi kao i radniku ĆH i to da kamionom i bagerom obave čišćenje gradilišta. Iz iskaza ovog svjedoka jasno proizlazi da su svi radnici bili osposobljeni za rad na siguran način te da su imali svu zaštitnu opremu koju im je osigurao poslodavac. Također iz iskaza svjedoka VH proizlazi da su tužitelj i ostala dva radnika ĆH i ČH kojim je dao nalog da vrše poslove čišćenja, uređivanja i utovara postupali na uobičajen način kod obavljanja tih poslova. Također iz iskaza istog proizlazi da postoje sigurnosne oznake na bageru i da sadržavaju zabranu zadržavanja u djelokrugu rada stroja. Iz iskaza saslušanog tužitelj proizlazi da je isti navedene prigode kao pomoćni radnik bio upućen od strane poslodavca da obavi čišćenje materijala koji je preostao zajedno s ĆH i to građevinskog materijala. Isti je naveo da su on i UH trebali ići pješke, a za njima kamion i bager, te da što nije uspio pokupiti bager s kašikom i staviti u kamion da bi on i kolega UH pomeli da bi se lakše pokupilo bagerom i stavilo u kamion. Tužitelj je pojasnio radni postupak na način da je istakao da se u kamion kašikom bagera utovar građevinskog materijala vršio sa lijeve strane, a da se tužitelj nalazio sa desne strane bagera, ali da se bager naglo okrenuo s kranom udesno i pritisnuo njega uza zid, te da se te prigode teško ozljedio i zadobio više teških tjelesnih ozljeda, puknuće lijevog bubrega, slomljena 3-4 rebra i lijevo plućno krilo i slomljenu desnu nadlaktičnu ramenu kost te da su mu iskočila tri diska kralježnice. Istaknuto je da je UH pozvao hitnu pomoć i upozorio bageristu da je tužitelj ozljeđen. Također je i iz iskaza tužitelja razvidno da je bio osposobljen za rad na siguran način na radnom mjestu te da je imao sva pripadajuća uvjerenja i zdravstveno uvjerenje kao i svu odgovarajuću zaštitnu opremu. Također iz iskaza tužitelja, a što je potvrdio i svjedok VH (poslovođa) proizlazi da je tužitelj postupao po nalogu poslovođe, te da je opisani način rada bio uobičajeni način rada te da se navedeni posao na navedenom mjestu mogao obavljati samo na spomenuti način. Tužitelj je istakao da je ispred njega bio razasut građevinski materijal, da bi on pokupio materijal i napunio kašikom, a da je osoba koja upravlja bagerom dizala materijal i polagala ga u kamion sa lijeve strane. Također tužitelj je na ročištu pokazao na skici (list 16) da se navedene prigode gdje ga je kašika bagera pribila uz zid se nalazio desno uz samu kašiku bagera. Iz navedenog iskaza tužitelja jasno proizlazi da se isti za vrijeme spornog događaja nalazio desno, a da se radnik koji je upravljao bagerom s lijeve strane naglo okrenuo s kašikom bagera udesno i priklještio tužitelja uz zid. Iskaz tužitelja je u svemu logičan i vjerodostojan budući i prema opisu štetnog događaja iz pregledanog zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 06.rujna 2019.godine (list 18-24 spisa) jasno proizlazi da je radnik strojar, upravitelj bagerom DH utovar građevinskog materijala vršio sa lijeve strane, a onda da se okrenuo iznenada desno i žlicom zahvatio tužitelja koji je stajao uz zid. Iz navedenog opisanog štetnog događaja prema načinu kako ga je u iskazu opisao tužitelj i svjedok VH, te kako proizlazi iz navedenog zapisnika o inspekcijskom nadzoru jasno proizlazi da upravo strojar - upravitelj bagerom radnik DH nije postupao s dužnom pažnjom budući prilikom upravljanja bagerom nije vodio računa o tome da se u manevarskom prostoru stroja nalazi drugi radnik, u konkretnom slučaju tužitelj pa se u navedenom smislu ne može smatrati da tužitelj nije navedene prigode postupao s dužnom pažnjom budući je radnik DH koji je inače kupio materijal s lijeve strane naglo promjenio stranu s lijeva na desno prilikom upravljanja bagerom te je zbog toga na desnoj strani priklještio tužitelja. Tužitelj je postupao na uobičajeni način te je skupljao građevinski materijal koji se nalazio ispred njega i stavljao ga na bager, te nije ničim mogao predvidjeti da će radnik koji je upravljao bagerom odjednom promjeniti stranu sa koje vrši utovar građevinskog materijala. Upravo navedeno postupanje radnika DH je i inspektor zaštite na radu u navedenom zapisniku o inspekcijskom nadzoru okarakterizirao kao postupanje protivno citiranoj odredbi članka 68. Zakona o zaštiti na radu budući je navedeno da je strojar DH obavljao poslove rukovanja bagerom, a da se u manevarskom prostoru stroja nalazio radnik – tužitelj. Iz iskaza svjedoka VH proizlazi da su postojale sigurnosne oznake na bageru i da su iste sadržavale zabranu zadržavanja u djelokrugu rada stroja. Međutim, iz iskaza saslušanog tužitelja i onog što je i navedeno u zapisniku o inspekcijskom nadzoru je razvidno da upravitelj bagera radnik DH nije izveo bez posebnog razloga manevar bagerom sa lijeva na desno tužitelj se uopće ne bi ni zatekao u djelokrugu rada stroja pa se u navedenom smislu nezgoda dogodila dijelom iz razloga što radnik DH nije postupio s dužnom pažnjom prilikom rukovanja bagerom. Unatoč, navedenom prema mišljenju ovog suda osim radnika ČH koji je prilikom manevra bagerom postupio protivno citiranoj odredbi članka 68.stavka 1. Zakona o zaštiti na radu jer nije upotrijebio dužnu pažnju i nije vodio računa o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika koji je s njime radio – u konkretnom slučaju tužitelja također je i poslodavac, a kako to i proizlazi iz sadržaja pregledanog zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 06.rujna 2019.godine postupio protivno odredbi članka 44.stavka 3. Zakona o zaštiti na radu budući nije planirao, pripremio ni proveo navedeni radni postupak čišćenja građevinskog materijala od strane tužitelja i radnika UH i ČH niti je razradio tehnologiju rada na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. Iz iskaza svjedoka VH koji je u to vrijeme bio kod tuženika poslovođa jasno proizlazi da se opisani način rada kod tuženika od strane tužitelja i druga dva radnika kod tuženika kao poslodavca smatrao uobičajenim. Međutim, iz opisa mjesta rada radnika sadržanog u zapisniku o inspekcijskom nadzoru proizlazi da su radnici, a među kojima i tužitelj ukrcaj navedenog građevinskog materijala obavljali u ograničenom, malom prostoru gdje su se u trenutku ozljeđivanja tužitelja nalazili i bager u pogonu i tužitelj – radnik koji je stajao uz zid i kamion pa u tom smislu poslodavac prema mišljenju ovog suda snosi isključivu odgovornost što je došlo do predmetnog štetnog događaja jer je putem poslovođe uputio tužitelja na mjesto rada na kojem je ugrožena sigurnost radnika i na kojem nije bilo mogućnosti sigurnog upravljanja strojem budući je manevarski prostor za navedeno bio premalen pa u tom smislu ili poslodavac nije smio uopće uputiti radnike na to mjesto ili je trebao dati jasne upute o načinu rada, a što zasigurno nije uradio budući je u tijesnom prostoru došlo do ozljeđivanja tužitelja kao radnika. Naime, iz opisa mjesta rada, a što proizlazi iz sadržaja zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi da je teren sa kojeg su radnici trebali ukrcati građevinski materijal u kamion bio asfaltiran, omeđen sa dvije strane betonskim ivičnjakom pa da je kretanje stroja zbog toga bilo ograničeno, a da je uz treću stranu bio podignut kameni zid visine cca 100 cm. Poslodavcu, prema mišljenju ovog suda nije mogla ostati nepoznata činjenica da zbog skučenog prostora za kretanje bagera može doći do nesreće prilikom upravljanja bagerom pa je unatoč tome putem poslodavca VH dao nalog radnicima za čišćenje građevinskog materijala na navedenom prostoru na kojem je ugrožena sigurnost i zdravlje radnika zbog ograničenosti mjesta rada. U navedenom smislu neosnovan je prigovor tuženika da bi tužitelj bio isključivo odgovoran za štetni događaj jer da nije postupao s dužnom pažnjom budući da iz svega navedenog, a posebice iskaza tužitelja i svjedoka VH te sadržaja zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru od 06.rujna 2019.godine u pogledu mjesta i načina ozljeđivanja tužitelja proizlazi upravo suprotno. U navedenom smislu premda je ozljeda tužitelja na radu direktno nastala usljed postupanja radnika ČH prilikom rukovanja strojem-bagerom bez upotrebe dužne pažnje u predmetnoj pravnoj stvari se prvenstveno radi o odgovornosti poslodavca- tuženika za štetu radniku jer je poslodavac mogao predvidjeti i izbjeći upravljanje radnika bagerom pa samim time i štetne posljedice ozljeđivanja tužitelja na radnom mjestu da je izbjegao uputiti radnike na neadekvatno mjesto rada ili da je bolje razradio sam tehnološki postupak rada na način da ne bude ugrožena sigurnost i zdravlje radnika. Što se tiče spornog pitanja utvrđenja uzročno posljedične veze između štetnog događaja i svih zaostalih trajnih posljedica kod tužitelja nije dvojbeno, a budući navedena činjenica proizlazi i iz iskaza saslušanog svjedoka VH kao i samog tužitelja, te pregledanog zapisnika o inspekcijskom nadzoru (list 18-24 spisa) utvrđeno da je tužitelj u opisanom predmetnom štetnom događaju od 30.08.2019.godine zadobio teške tjelesne ozljede, a o čijim su se zaostalim trajnim posljedicama izjasnili u ovom postupku saslušani vještaci dr. Miro Jurinović, dr. Danči Tripalo, dr. OH i dr. Miro Jurinović, te u tom smislu iz navedenih dokaza nesporno proizlazi postojanje uzročno posljedične veze između spomenutog štetnog događaja i zdravstvenih posljedica o kojima su se izjasnili navedeni vještaci. Sve vezano za nastanak i posljedice spomenutog štetnog događaja nedvojbeno proizlazi iz pregledanog zapisnika o inspekcijskom nadzoru sastavljenog od 06. rujna 2019.godine pa u tom smislu je bilo suvišno izvoditi dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu, a slijedom čega je ovaj sud navedeni prijedlog odbio kao suvišan.

16. Imajući u vidu sve navedeno, a obzirom da iz provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je radnik-tužitelj pretrpio povredu prava osobnosti u predmetnom štetnom događaju pa mu je tuženik sukladno citiranim odredbama članka 111.stavka 1. ZR-a i članka 25.stavka 1. ZR-a dužan naknaditi štetu budući za istu odgovara po objektivnoj odgovornosti za štetu. Tuženik sukladno svemu navedenom nije u ovom postupku dokazao da postoje razlozi iz članka 25.stavka 2. Zakona o zaštiti na radu, a koji bi ga oslobodili odgovornosti za štetu jer nije dokazao da je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

17. U odnosu na utvrđivanje visine potraživanja ovaj sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Miru Jurinoviću, , dr. Danči Tripalo, dr. OH, te dr. Nikoli Sikirica.

18. Temeljem odredbe članka 1100.stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (‘’NN’’ 35/05,41/08, 126/21, 78/15) je propisano u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, te sukladno odredbi st. 2. istog članka je propisano da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome pogoduje težnjama koji nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

19. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka spec. neurokirurga dr. Mira Jurinovića danog na ročištu od 23. svibnja 2022. proizlazi da je tužitelj ŽH dana 30. kolovoza 2019. na radnom mjestu prema podacima iz spisa pritješnjen uz zid bagerom te zadobio ozljede. Bio je politraumatiziran. Izvana nije bilo znakova ozljeđivanja glave. Nije bio u nesvjesti, sjećao se događaja. Navodi da je s neurokirurškog gledišta za kazati vještačko mišljenje glede četverostrukog prijeloma poprečnih nastavaka od 1. do 4. slabinskog kralješka. Nije navedena strana, ali s obzirom da je imao pritješnjenje prsnog koša s lijeve strane, frakturu 2 rebra s lijeve strane i blažu rupturu lijevog bubrega, te je za pretpostaviti da je prijelom ovih poprečnih nastavaka s lijeve strane. U pogledu bolova i potrebne pomoći i njege neka se uzme u obzir mišljenje o tome kako će vještačiti vještakinja za ortopediju i traumatologiju te vještak područja kirurgije i prsne kirurgije. Sa svoje strane vještak iskazuje mišljenje da je poradi ovih prijeloma kod tužitelja trajno preostalo oštećeno tjelesno zdravlje za 5% te da će tužitelj imati blage poteškoće pri svim tjelesnim opterećenjima i radnjama, posebice fizičkim opterećenjima povezanim sa sagibanjem i podizanjem tereta. Vještak ističe da mu je za davanje vještačkog mišljenja isključivo bilo potrebno da pomno pregleda posve svježu dokumentaciju iz koje je razvidno da je imao pri pritješnjenju bagerom i ozljedu četiri poprečna slabinska nastavka te da je on samo to vještačio. Ističe da što se tiče prijeloma 4 slabinska kralješka, liječenje tužitelja više ne traje. Ono je moglo potrajati 3-4 mjeseca u smislu kontrolnih specijalističkih pregleda te da e da li liječenje po osnovama ozljeda drugih organskih sustava traje još uvijek na to pitanje odgovoriti vještaci s područja kirurgije i ortopedije.

20. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje spec. ortopeda dr. Danči Tripalo danog na ročištu od 23. svibnja 2022. proizlazi da je poslušala vještačenje neurokirurga te sa ortopedske traumatološke strane može dodati da je tužitelj još imao prijelom desne nadlaktice sa dislokacijom ulomaka te prijelom dva lijeva rebra 11. i 12.-og. Operiran je 3. rujna 2019. kada je stavljen dugi čavao u desnu nadlakticu. Otpušten je na kućnu njegu uz ortozu 13. rujna 2019. uz preporuku da uzima analgetike i radi vježbe disanja, a sve zbog prijeloma rebara i posljedica na plućima te da će se o tim posljedicama izjasniti torakalni kirurg. Prije su u spisu priloženi nalazi spirometrije i pulmologa. Što se tiče prijeloma navedena dva rebra da je mišljenja da će tužitelj imati umanjenje životnih aktivnosti u iznosu od 5% jer će osjećati tegobe prilikom podizanja tereta te vršenja rotacija u području kralježnice. Što se tiče umanjenja životnih aktivnosti za kralježnicu, da se slaže sa vještakom neurokirurgom da navedeno umanjenje iznosi 5%, a odnosi se na sve što je vještak prethodno i naveo, i nema što dodati. Što se tiče prijeloma desne nadlaktice da je mišljenja da je navedeni prijelom kako je opisano u kontrolnim nalazima, ostavio umanjenje životnih aktivnosti u iznosu od 10% jer je u nalazima opisana kontraktura desnog ramena, što se najviše očituje u ograničenju abdukcije i u ograničenju rotacija. Nadalje, što se tiče bolova, da su oni trajali u jakom intenzitetu 4 dana, srednjem intenziteta 3 tjedna te slabom intenzitetu 2 mjeseca. Tuđa njega i pomoć da je tužitelju bila potrebna nakon izlaska iz bolnice dok je tužitelj bio kući i to nemedicinska pomoć kod obavljanja osobne higijene, zatim kod hranjenja, nabavke i pripremu hrane, a trajala je prvi mjesec 2 sata dnevno, a nakon toga 2 mjeseca po 1 sat dnevno. Naruženost zbog postoperacijskog ožiljka u području desne nadlaktice da spada u naruženje lakog stupnja. Ista nadalje navodi da je liječenje tužitelja završeno nakon 6 mjeseci od ozljede. Nadalje ističe da je dala svoju procjenu i na temelju zdravstvenog kartona i na temelju medicinske dokumentacije u spisu.

21. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka psihijatra dr. Nikole Sikirice danog na ročištu od 23. svibnja 2022. proizlazi da je tužitelj dana 30. kolovoza 2019. doživio nezgodu na radu te je tom prilikom zadobio tjelesne ozljede zbog kojih je hospitaliziran na Klinici za kirurgiju od 30. kolovoza do 13. rujna 2019., a ozljede da su detaljno opisane u vještačenjima spec.neurokirurga i spec.ortopeda. Po izlasku iz bolnice tužitelja je nastavio ambulantno liječenje kod liječnika različitih specijalnosti, a također je prvi put pregledan od spec. psihijatra 17. listopada 2019. gdje mu se postavlja dijagnoza akutne reakcije na stres i opisuju simptomi tjeskobe, bezvoljnosti, zabrinutosti, nesanice te mu se u terapiju uvode lijekovi iz klase antidepresiva i anksiolitika. U daljnjem nastavku psihijatrijskog liječenja tužitelja da je u više navrata ambulantno pregledan, te se u nalazima od lipnja 2021.g. navode dijagnoze: posttraumatskog poremećaja i depresivnog poremećaja. S obzirom na to da je očigledno kao posljedica traumatskog događaja i samog ozljeđivanja došlo do razvoja simptoma iz kruga anksiozno depresivne simptomatologije koje evidentno remete adekvatno svakodnevno funkcioniranje tužitelja, te imajući u obzir mišljenje vještaka somatske medicine da može dati mišljenje da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja doživio primarni strah u trajanju oko 1 minute, nastavlja se sekundarni strah jakog intenziteta slijedećih 4-5 dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta slijedeća 4 tjedna, sekundarni strah blažeg intenziteta slijedećih 4-5 mjeseci. S obzirom da tužitelj redovito posjećuje psihijatra i propisana mu je terapija psihijatrijskim lijekovima, smatram da je kod tužitelja došlo do blaže povrede duševnog integriteta kao posljedica traumatskog događaja i ozljeđivanja te da je sagledavajući sve dostupne psihijatrijske nalaze mišljenja da bi postotno to iznosilo do 3%.

22. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za kirurgiju dr. OH od 24. listopada 2022. proizlazi da je tužitelj dana 30. kolovoza 2019. doživio radnu nezgodu kada ga je bager prikliještio uz zid te je zadobio teže i po život opasne ozljede. Liječen je u Općoj bolnici Dubrovnik u trajanju 15 dana. Nagnječenje i prsnuće srednjeg dijela lijevog bubrega da je liječeno konzervativno. Boravio je u Jedinici intenzivnog liječenja pet dana, a kasnije u Odjelu za kirurgiju OB Dubrovnik. Naknadno je ambulantno liječen uz previjanja u KBC Split u trajanju od mjesec dana. Kasnije je liječen ambulantno i kod kuće uz stalne kontrole liječnika te se tijekom liječenja pridržavao uputa liječnika. Tužitelj da je s opće i torakokirurške strane zadobio serijske prijelome 11. i 12. rebra lijeve strane sa posljedičnim krvarenjem u lijevo prsište koje je zbrinuto drenažom istog. Liječen je u Jedinici intenzivnog liječenja operativno i konzervativno, drenažom prsišta, te kasnije rehabilitacijskim vježbama. Zbog gore navedenih teških ozljeda s posljedičnim blažim smetnjama ventilacije, a bez verificiranih trajnih posljedica sa strane bubrega, umanjenje životne aktivnosti da iznosi 5%. Ako se tome priključi ortopedsko-traumatološko vještvo i neurokirurško vještvo da smatra da zbirno umanjenje životnih aktivnosti iznosi 20%. Tužitelj da će trajno morati izbjegavati fizičke napore i imati će povećanu mogućnost nastanka različitih infekcija lijevog prsišta i trbuha, što će osobito biti izraženo tijekom promjene atmosferskih prilika te da će morati ulagati dodatne napore kod dužeg hodanja, kod penjanja i spuštanja niz stepenice, kod potrebe čučnja i podizanja iz tog položaja te kod nošenja tereta. Nadalje da smatra da je liječenje završeno 6 mjeseci nakon ozljeda. Tužitelj da je imao bolove jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 4 tjedna, slabog intenziteta 8 tjedana. Bolovi manjeg intenziteta u trajanju do dva sata dnevno mogući su bili u trajanju od 3 mjeseca, osobito kod promjene atmosferskih prilika, pojačanih napora i sl. Ovi gore navedeni bolovi da su zbirni za sva vještva. Tužitelju je tuđa njega i pomoć i to nemedicinska kod obavljanja osobne higijene, pokretanja u kući, prehrane i sl. bila potrebna mjesec dana nakon izlaska iz bolnice u trajanju od dva sata dnevno te mjesec dana u trajanju od sat vremena dnevno. Što se tiče naruženosti, zbog postoperacijskog ožiljka u predjelu desne nadlaktice i drenaže lijevog prsišta, naruženost da se ocjenjuje kao naruženost manjeg stupnja.

23. Punomoćnik umješača na strani tuženika u podnesku od 3. lipnja 2022. navodi da nema primjedbi na nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka dana na ročištu od 23. svibnja 2022. u pogledu pretrpljenih fizičkih bolova, straha, naruženosti i tuđe njege i pomoći. Međutim navodi da s obzirom na sudsku praksu nije dopušteno zbrajati postotke smanjenja životne aktivnosti kako ih je odvojeno i pojedinačno označio svaki od vještaka te da ukupni postotak smanjenja životne aktivnosti ne smije biti mehanički zbroj postotaka smanjenja životne aktivnosti pojedinačno utvrđen od sudskih vještaka različitih specijalnosti. Nadalje, u podnesku od 4. travnja 2023. ističe da nema primjedbi na pisano vještvo sudskog vještaka dr. OH nema primjedbi na pisano sudsko medicinsko vještačenje stalnog sudskog vještaka za kirurgiju dr. OH u pogledu pretrpljenih fizičkih bolova, naruženosti i tuđe njege i pomoći jer su u tom dijelu isti u cijelosti utemeljeni na priloženoj medicinskoj dokumentaciji i pravilima struke. Umješač na strani tuženika ne bi imao primjedbi ni na pisano sudsko medicinsko vještačenje stalnog sudskog vještaka za kirurgiju dr. OH u pogledu umanjenja životne aktivnosti da tuženik u svom podnesku od12.01.2023. nije u spis dostavio rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Regionalnog ureda Split od 11.11.2022. kojim se tužitelju dijagnoza Kontraktura desnog ramena ne priznaje posljedicom ozljede na radu od 30.08.2019. Naime, zbirno umanjenje životnih aktivnosti od 20% u sebi sadrži i umanjenje životne aktivnosti od 10% zbog kontrakture desnog ramena utvrđeno od strane sudskog vještaka za ortopediju dr. Danči Tripalo. Očito je kako iz pravomoćne odluke u upravnom postupku (prethodno pitanje) proizlazi da kontraktura desnog ramena nije priznata kao posljedica predmetne nezgode (ozljede na radu od 30.08.3019.).

24. U podnesku od 27. siječnja 2023., očitujući se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. OH, tuženik ističe da je jasno kako se predmetni nalaz i mišljenje od 24. listopada 2022., u dijelu zbirnog trajnog smanjenja životnih aktivnosti za 20%, odnosno zbirne ocjene bolova, ne može uzeti u obzir prilikom donošenja odluke budući da nije dopušteno jednostavno matematički zbrajati stupnjeve smanjenja životnih aktivnosti i bolova sa različitih medicinskih aspekata. Tim više što je dostavom rješenja HZMO-a od 11. studenog 2022. postala upitna ocjena vještakinje dr. Tripalo o trajnom umanjenju životnih aktivnost za 10% zbog kontrakture desnog ramena jer je evidentno da kontraktura desnog ramena nema uzročno-posljedične veze sa ozljedom na radu od 30. kolovoza 2019.

25. Navedeni prigovori tuženika i umješača na nalaze i mišljenja vještakinje dr. Tripalo i dr. OH su isključivo paušalne naravi budući da ni tuženik ni umješač nisu predlagali da se navedeni vještaci ponovno očituju na njihove prigovore , a ovaj sud nije dužan provoditi dokaze koje stranke ne predlažu. Ovo je posebice razvidno iz očitovanja punomoćnika tuženika na ročištu od 06.studenog 2023.godine u kojem isti ističe da unatoč iznesenim prigovorima ne traži da se vještaci ponovno izjašnjavaju pa da ne predlaže dopunu nalaza i mišljenja.

26. U ponovljenom postupku sud je po naputku drugostupanjskog suda, a po prijedlogu stranaka pozvao vještake dr. Mira Jurinović, dr. Danči Tripalo, dr. GH i dr. Nikolu Sikirica da objedine svoje pojedinačne nalaze i mišljenja odnosno daju usuglašeni nalaz i mišljenje o svim posljedicama višestrukih tjelesnih ozljeda tužitelja zbog predmetnog štetnog događaja, te da se ujedno izjasne u tom smislu vezano za prigovore tuženika i umješača na njihov nalaz i mišljenje. U tom smislu na ročištu od 29.rujna 2025.godine (list 584-586 spisa) navedeni vještaci su istakli da nakon što su zajedno pregledali svoja prethodna vještva i uzeli u obzir umanjenje životnih aktivnosti koje su pojedinačno davali, a koje da se odnose sa ortopedske strane na prijelom u području nadlaktice sa posljedicama umanjene pokretljivosti ramena koje je procijenjeno na 10%, zatim od strane neurokirurga zbog navedene ozljede te prijeloma nastavaka poprečnih od 1. do 4. slabinskog kralješka, da je sa te strane procijenjeno umanjenje životnih aktivnosti od 5% te od strane torakalnog kirurga zbog prijeloma dva rebra te posljedično izljevom krvi u prsište i posljedičnom drenažom prsišta da je procijenjeno umanjenje od 5%. Navodi se da je isto tako je vještak psihijatar procijenio umanjenje sa strane psihičke strane u iznosu od 3% te sva ta umanjenja da su vještaci aritmetički zbrojili te da navedeno iznosi 23%, koje da zbog pojedinih preklapanja umanjujemo za 1/10 te da bi zajedno to iznosilo 20,7%. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaze i mišljenja vještaka podjednako kao ni umješač, a koja činjenica je i razvidna iz podneska umješača od 06.10.2025.godine (list 601-602 spisa). Tuženik je putem prokurista na navedenom ročištu iznio primjedbu da u spisu postoji rješenje HZZO-a od 11.studenog 2022.godine u kojem da stoji da se dijagnoza kontrakture ramena ne priznaje kao posljedica ozljede na radu. Međutim, očitovanje na ovaj prigovor tuženika je na navedenom ročištu od 29.rujna 2025.godine u cijelosti istakla vještakinja dr. Danči Tripalo koja je navela da bez obzira na postojeću kontrakturu ramena, da je intervencija u samoj nadlaktici sa trajno postavljenom fiksacijom tj. dugim čavlom, a što da dovodi do umanjenja životnih aktivnosti, te da se to umanjenje sastoji u tome da će tužitelj ulagati pojačane napore kod težih tjelesnih radova , kod nošenja tereta u toj ruci jer da ipak tužitelj ima u sebi metal koji uzrokuje takve tegobe pa da će zbog toga povremeno imati ograničene kretnje u ramenu što da ne mora značiti da je kontraktura ramena stalno prisutna nego kod tih radnji koje da je vještakinja navela, a također vještakinja dr. Tripalo istakla u odnosu na činjenicu da li je iz medicinske dokumentacije moguće zaključiti da će osteosintetski materijal biti trajno u toj nadlaktici, da se pretpostavlja da će biti trajno, jedino ako bude poteškoća nekih većih, da će se materijal vaditi. Također premda je iz rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split od 11.11.2022.godine (list 471-474 spisa). razvidno da kontraktura desnog ramena tužitelju nije priznata kao posljedica predmetne ozljede na radu potrebno je istaći da je dr. Danči Tripalo u svom nalazu i mišljenju dala ocjenu umanjenja životne aktivnosti od 10% kao posljedicu prijeloma desne nadlaktice, a koji prijelom je prema medicinskoj dokumentaciji nedvojbeno u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnom nezgodom na radu, a na ročištu od 29.rujna 2025.godine je dr. Danči Tripalo dala dodatno objašnjenje ističući da bez obzira na postojeću kontrakturu ramena, da je intervencija u samoj nadlaktici sa trajno postavljenom fiksacijom tj. dugim čavlom, a što da dovodi do umanjenja životnih aktivnosti, te da se to umanjenje sastoji u tome da će tužitelj ulagati pojačane napore kod težih tjelesnih radova , kod nošenja tereta u toj ruci jer da ipak tužitelj ima u sebi metal koji uzrokuje takve tegobe pa da će zbog toga povremeno imati ograničene kretnje u ramenu. U navedenom smislu sve istaknuti prigovori tuženika na nalaz i mišljenje vještakinje dr. Danči Tripalo su neosnovani, te očitovanjem vještakinje dr. Danči Tripalo na prigovor tuženika na njen nalaz i mišljenje u cijelosti razjašnjeni.

27. U navedenom smislu ovaj sud nalaze i mišljenja dr. Danči Tripalo, dr. , dr. Jurinović, dr. GH i dr. Nikole Sikirice smatra u cijelosti vjerodostojnim i logičnim budući su doneseni u skladu sa medicinskom dokumentacijom u spisu i nalogom ovog suda, a iz iskaza saslušanih vještaka i očitovanja na prigovore te njihovog objedinjenog nalaza i mišljenja danog na ročištu od 29.rujna 2025.godine nedvojbeno proizlazi da sve zdravstvene posljedice kod tužitelja vezano za predmetni štetni događaj, a koje su zdravstvene posljedice u svojim nalazima i mišljenjima detaljno opisali navedeni vještaci su nedvojbeno u uzročno posljedičnoj vezi sa samim štetnim događajem. Također ovaj sud navedene nalaze i mišljenja navedenih vještaka prihvaća kao stručne, logične i međusobno usklađene budući je iz nalaza i mišljenja istih razvidno da su vještaci pojedinačno ocijenili utjecaj svake posljedice na životne aktivnosti tužitelja, te da su ih potom objedinjeno vrednovali, a pri čemu da su radi djelomičnog preklapanja posljedica izvršili korekciju ukupnog postotka tako da ukupno umanjenje životne aktivnosti iznosi 20,7 %. Sve navedeno je razvidno iz očitovanja navedenih vještaka na ročištu od 29.svibnja 2025.godine.

28. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud je mišljenja da je tužitelj kao posljedicu predmetne nezgode doživio povredu prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, a o kojoj su se povredi prava osobnosti detaljno u svojim nalazima i mišljenjima očitovali vještak dr. Miro Jurinović (spec. neurokirurg), vještakinja dr. Danči Tripalo (spec. ortoped), vještak dr. Nikola Ilić (torakalni kirurg), te vještak dr. Nikola Sikirica (spec. psihijatar). Uzimajući u obzir sve što su iskazali navedeni vještaci u pogledu trajanja i intenziteta fizičkih boli sa neurokirurškog, ortopedsko- traumatološkog, torakalnog i psihijatrijskog gledišta, te u pogledu straha i umanjenja životne aktivnosti i duševnog integriteta tužitelja te uzimajući u obzir da je tužitelj imao brojne neugodnosti vezano za liječenje budući je bio izložen liječenju najprije u jedinici intenzivnog liječenja 5 dana, te na odjelu za kirurgiju u KB Dubrovnik u trajanju od 15 dana te da je bio liječen ambulantno uz redovna previjanja u KBC Split u trajanju od mjesec dana te da je liječen i dugotrajnom rehabilitacijom, te da je imao i više operativnih zahvata te drenažu te posebno uzimajući u obzir da je isti zbog zadobivenih teških tjelesnih ozljeda i to četverostrukog prijeloma poprečnih nastavaka od 1. do 4. slabinskog kralješka, prijelom desne nadlaktice sa dislokacijom ulomaka te prijelom jedanaestog i dvanaestog lijevog rebra, te da je uslijed navedenih serijskih prijeloma rebara s lijeve strane imao i krvarenje u lijevo prsište, te da je imao i nagnječenje i prsnuće srednjeg dijela lijevog bubrega, te da je uslijed svega navedenog razvio zbog akutne reakcije na stres i postraumatski poremećaj i depresivni poremećaj te je morao redovno uzimati lijekove antidepresive i anksiolitike, te uzimajući u obzir i sve što su navedeni vještaci istakli u pogledu činjenice na koji način se tužitelju zbog navedenih dijagnoza manifestira umanjenje životnih aktivnosti ovaj sud je mišljenja da tužitelja sukladno odredbi članka 1.100 stavka 1. ZOO-a na ime pravične novčane naknade zbog duševnih boli zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje pripada ukupan iznos od 23.014,84 Eur-a a od čega (14.014,84 Eur-a ime fizičkih boli, 5.000,00 Eur-a ime straha, , te 4.000,00 Eur-a na ime umanjenja životne aktivnosti), a koji iznos je tužitelju priznat na ime neimovinske štete. Od navedenog priznatog iznosa na ime neimovinske štete u iznosu d 23.014,84 Eur-a potrebno je odbiti nesporno plaćeni iznos na ime naknade neimovinske štete od 5.308,91 Eur- a/40.000,00 Kuna, a koji iznos je nesporno plaćen tužitelju od strane umješača u iznosu od 5.308,91 Eur-a dana 27.svibnja 2020.godine, a koja činjenica proizlazi iz pregledane uplatnice koju je punomoćnik umješača priložio na ročištu glavne rasprave dana 11.05.2021. (list 342 spisa), te što su stranke u ovom sporu učinile nespornim, te u tom smislu tužitelja kao pravična novčana naknada na ime neimovinske štete pripada u konačnici ukupan iznos od 17.705,93 Eur-a, dok je tužbeni zahtjev tužitelja trebalo odbiti za više zatraženi iznos neimovinske štete, a u iznosu od 23.703,59 Eur-a, a budući je tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom na ime neimovinske štete potraživao iznos od 41.409,52 Eur-a/312.000,00 Kuna, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude. Na priznati iznos na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 17.705,93 Eur-a na ime neimovinske štete tužitelja pripada zakonska zatezna kamata sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a budući obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. U navedenom smislu zakonska zatezna kamata na priznati dio neimovinske štete u iznosu od 17.705,93 Eur-a teče od podnošenja tužbe u predmetnoj pravnoj stvari i to od 23.06.2020.godine pa do isplate, te se navedena zakonska zatezna kamata do 31.12.2022.godine obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 126/21, 78/15), a od 01.01.2023.godine do isplate sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN''114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), dok je tužiteljevo potraživanje više zatražene kamate za razdoblje od 30.08.2019.godine do 23.06.2020.godine trebalo odbiti kao neosnovano, a kako je i odlučeno u točki I/ i II/ izreke ove presude.

29. Također tužitelja pripada i naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu sukladno odredbi članka 1095.stavka 1. ZOO-a a kojom odredbom je propisano da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Cijena sata tuđe pomoći i njege je prema opće prihvaćenoj sudskoj praksi 35,00 Kuna za sat tuđe pomoći njega. U tom smislu uvažavajući ono što su u pogledu potrebe i trajanja tuđe pomoći i njege istakli vještaci dr. Tripalo i dr. Ilić i to da je tužitelju trebao nemedicinski tip tuđe pomoći i njege (30 dana 2 sata dnevno, 2 mjeseca 1 sat dnevno-dr. Tripalo, te 30 dana 2 sata dnevno i 30 dana 1 sat dnevno-dr. Ilić), a koja se tuđa pomoć i njega sastojala u pomoći kod obavljanja osobne higijene, zatim kod hranjenja, nabavke i pripreme hrane po tom osnovu tužitelja pripada iznos od 975,52 Eur-a/7.350,06 Kuna, te je u tom smislu tužitelju na ime tuđe pomoći i njege dosuđen iznos od 975,52 Eur-a/7.350,06 Kuna, dok je tužitelja trebalo odbiti za više zatraženi iznos na ime imovinske štete u iznosu od 1.678,94 Eur-a/12.649,94 Kuna kao neosnovan budući je tužitelj na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potraživao iznos od 2.654,46 Eur-a/20.000,00 Kuna, a kako je i odlučeno u točki III/ i IV/izreke ove presude. Tužitelj je odbijen za potraživanje troškova liječenja u zatraženom iznosu od 663,61 Eur-a/5.000,00 Kuna budući isti nije sudu pružio dokaze u vidu priloženih računa iz kojih bi se nedvojbeno mogao izvesti zaključak da su istome nastali troškovi liječenja u zatraženom iznosu od 663,61 Eur-a/5.000,00 Kuna, a slijedom čega je ovaj dio tužbenog zahtjeva odbijen u cijelosti kao neosnovan, te je u tom smislu odlučeno kao u točki IV/ izreke ove presude. Na dosuđeni iznos na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 975,52 Eur-a/7.350,06 Kuna tužitelja pripada zakonska zatezna kamata koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate budući se sukladno odredbi članka 1089.stavka 2. ZOO-a visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, dok je trebalo odbiti dio tužbenog zahtjeva tužitelja za potraživanje zakonske zatezne kamate na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu kao neosnovan za razdoblje od 30.08.2019.godine do presuđenja. Navedena zakonska zatezna kamata se obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN''114/22), te sukladno Uredbi o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

30. Radi svega navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupku sukladno odredbi članka 8. ZPP-a te primjenom pravila o teretu dokazivanja djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja te je odlučeno kao u točki I/,II/,III/, IV/ izreke ove presude.

31. Što se tiče troškova ovog postupka, budući je tužitelj djelomično uspio u ovoj parnici tuženik mu je dužan naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka 154.stavka 2. ZPP-a razmjerno uspjehu u ovoj parnici. Tužitelj je u predmetnoj pravnoj stvari uspio 100% u pogledu pravnog osnova te 38,88% u pogledu visine potraživanja, a koji se postotak dobije kad se u relaciju stavi ukupan ostvareni iznos na ime naknade štete (neimovinske i imovinske) u iznosu od 18.681,85 Eur-a prema zatraženom iznosu od 48.045,66 Eur-a, te je u tom smislu tužitelj uspio u iznosu od 69,44 %(138,88:2), a tuženik je u tom smislu uspio u iznosu od 30,56% te kad se od postotka uspjeha tužitelja 69,44 %oduzme postotak uspjeha tuženika od 30,56% tad se dobije postotak od 38,88%, a koji postotak predstavlja uspjeh tužitelja u ovoj parnici. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) te uvažavajući vrijednost boda od 2,00 Eur-a pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 16.03.2021.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 16.03.2021.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 11.svibnja 2021.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 21.lipnja 2021.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 13.prosinca 2021.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 02.veljače 2022.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 22.veljače 2022.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 23.svibnja 2022.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 05.listopada 2022.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 06.studenog 2022.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava žalbe u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 11.travnja 2025.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 29.09.2025.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 24.studenog 2025.godine u iznosu od 250 bodova, a što ukupno iznosi 3750 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 7.500,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 1.875,00 Eur-a ukupno iznosi 9.375,00 Eur-a, te što uz dodatak troškova vještačenja u iznosu od 613,18 Eur-a ukupno iznosi 9.988,18 Eur-a, te kad se navedeni iznos dovede u relaciju sa postotkom uspjeha tužitelja u ovoj parnici od 38,88% tad se dobije iznos od 3.883,40 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od presuđenja pa do isplate, te koje se zakonske zatezne kamate obračunavaju sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZR-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki V/ izreke ove presude.

U Splitu, 23. siječnja 2026.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku

- punomoćniku umješača na strani tuženika

- u spis