REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Ulica Plemića Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: 143 P-1018/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Sonji Miljak, u pravnoj stvari tužitelja Grad Zadar, Narodni trg 1, Zadar, OIB: 09933651854, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Marinović i partneri j.t.d. u Zadru, protiv tuženika pod 1) Fresh Beton Jaska d.o.o., OIB: 13017073024, Karlovačka 31, Klinča Sela, Jastrebarsko, pod 2) ŠŽ, Š, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3) PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, pod 4) IŽ, Š, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 5) ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 6) RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 11. prosinca 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja te tuženika pod 2) osobno i odsutnosti uredno pozvanih tuženika pod 1), pod 3) do 6) te nakon objave presude dana 23. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj Grad Zadar, OIB: 09933654854, vlasnik za cijelo nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude uknjiži na predmetnoj nekretnini za cijelo, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa svojim zahtjevom za naknadom troška parničnog postupka.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za donošenjem privremene mjere koji glasi

„I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja zbog nečinjenja određuje se privremena mjera - zabranom protivnicima osiguranja ometanja ili sprječavanja tužitelja i bilo koje osobe u prolasku nekretninom oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II Protivnicima osiguranja ostavlja se rok od 48 sati, računajući od dana dostave prijepisa ovog rješenja, da ispune navedenu obvezu i uklone sve moguće prepreke prolasku na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III Ako protivnik osiguranja ne ispuni navedenu obvezu na nečinjenje, sud protivniku osiguranja na temelju članka 342. stavak 1. u vezi članka 263. stavak 2. Ovršnog zakona i članka 16. Ovršnog zakona zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 3.980,00 eura.

IV Ako se protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao suprotno svojoj navedenoj obvezi, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio (članak 342. stavak 1. u vezi članka 263. stavak 2. Ovršnog zakona).

V Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]“.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se nalazi u postupku evidentiranja nerazvrstanih cesta na području svoje nadležnosti. Između ostalog, Grad Zadar je pokrenuo postupak evidentiranja nerazvrstane ceste na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj nekretnini su kao suvlasnici u zemljišnoj knjizi upisani tuženici ad.1. – ad.6. u različitim suvlasničkim omjerima. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja put, odnosno nerazvrstanu cestu koja se koristi za promet motornim vozilima i pristupačna je većem broju osoba, a prema stanju na terenu nekretnina se nalazi u izgrađenom i gusto naseljenom području [adresa] te se koristi za pristup ostalim nekretninama na tom području i slobodno kretanje građana. Nekretnina se nedvojbeno koristi kao put, a što proizlazi iz posjedovnog lista i zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu. Grad Zadar je pokrenuo postupak evidentiranja nerazvrstanih cesta sukladno odredbama čl. 131. – 133. Zakona o cestama u kojim odredbama je propisano da se ceste koje se na dan stupanja na snagu Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu evidentirane kao javne ceste, postaju nerazvrstane ceste. Jednako tako, čl. 131. st. 4. Zakona o cestama propisano je da nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Grad Zadar je, sukladno prethodno citiranim zakonskim odredbama, izdao obavijest, klasa: 340-01/22-01/153; urbroj:

2198/01-2-22-2 od 21. veljače 2022.g., svim stanovnicima na području ul. IX u Petrčanima o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste, u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja. Međutim, upravo na spomenutoj nekretnini, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja čini dio ul. IX u Petrčanima, službenici tužitelja i ovlašteni geodeti nisu bili u mogućnosti pristupiti na teren niti izvršiti bilo kakva mjerenja jer su ih u navedenom spriječili pojedini od tuženika. O svemu je očitovanje poslao i tuženik ad.4. inzistirajući u dopisu kako je riječ o privatnom vlasništvu. Naglašava se da je u predmetnoj situaciji bila riječ tek o obavljanju radnje izrade geodetskog elaborata, koja između ostalog ima i za cilj evidentiranje i ucrtavanje stvarne površine predmetne ulice koja se koristi za promet. Međutim, Grad Zadar se na ovoj nekretnini očito suočava sa značajnim poteškoćama u rješavanju zemljišnoknjižnog statusa. Predmetna nekretnina se nesporno koristi dugi niz godina za pristup ostalim nekretninama na tom području i slobodno kretanje građana. Nekretnina u naravi predstavlja put, radi čega zaista nema osnove za bilo kakvo protivljenje uknjižbi prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na ime Grada Zadra sukladno važećim zakonskim odredbama. Nadalje, bilo kakvi (eventualni) obveznopravni zahtjevi koje bi tuženici mogli imati prema Gradu Zadru nemaju nikakve veze s utvrđivanjem prava vlasništva koje je stečeno na temelju samih zakonskih odredbi. Kao dodatna okolnost se mora istaknuti činjenica kako je cijela predmetna ulica u planu projekta aglomeracije u sklopu kojeg će sve susjedne nekretnine, pa tako i susjedne nekretnine koje su u vlasništvu tuženika, dobiti pristup na javnu infrastrukturu. Prethodno navedeno u ovom trenutku nije moguće zbog neriješenih vlasničkopravnih odnosa upravo na predmetnoj nekretnini koja predstavlja dio ulice IX u Petrčanima i kojom bi trebale proći cijevi za kanalizaciju. Kako isti ima pravni interes srediti zemljišnoknjižno stanje svojih nekretnina budući nema ispravu pogodnu za uknjižbu predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženici nisu dali odgovor na tužbu međutim je sud proveo dokazni postupak jer osnovanost tužbenog zahtjeva u ovom predmetu nije proizlazila iz činjenica navedenih u tužbi. Tijekom postupka tuženik pod 3) dao je izjavu kojom se usuglasio s tužbenim zahtjevom ukoliko se radi o javnom interesu, a tuženik pod 2) je na ročištu formalno osporio tužbu navevši da prema novom zk izvatku sada ima više upisanih suvlasnika nego prije.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvod iz katastarskog plana (l.s. 5), zk izvadak (l.s. 6-8, 34), javni poziv (l.s. 14-15), održan je očevid na licu mjesta dana 12. svibnja 2025. (l.s. 52), skicu sudskog očevida s fotografijama (l.s. 56-58) i saslušan je svjedok OŽ na ročištu od danas 11. prosinca 2025. (l.s. 73-74).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora zahtjev je tužitelja da se utvrdi kako je stekao pravo vlasništva nekretnine oznake 1505 k. o. [katastarska općina].

Iz činjenične osnove tužbe proizlazi da se radi o nekretnini u naravi put koja spada u kategoriju nerazvrstanih cesta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zadra.

6. Uvidom u izvod iz katastarskog plana vidljivo je da je čest. 1505 put kao takav nazivom i izgledom. Isti se u donjem dijelu spaja s čest. 1659/1 koja je također u naravi put.

7. Iz zk izvatka sa stanjem na dan 3. svibnja 2023. slijedi da je nekretnina u A posjedovnici kategorizirana kao put površine 633 m2. Upisani su tuženici kao suvlasnici s čime je utvrđena njihova pasivna legitimacija.

8. Prema javnom pozivu Grada Zadra od 21. veljače 2022. slijedi da je Grad obavijestio da je za k. o. [katastarska općina] i to Ulica IX započeo postupak evidentiranja nerazvrstanih cesta. Nesporno radi se upravo o predmetnoj nekretnini.

9. Na sudskom očevidu. godine uz sudjelovanje vještaka geodeta identificirana je predmetna nekretnina. Radi se u naravi o putu većim dijelom ograđenim betonskim zidovima i jednim dijelom žičanom ogradom. Kuće uz put imaju izlaz na njega.

10. Na okolnost da li se u naravi radi o nerazvrstanoj cesti ili o privatnom vlasništvu u svrhu dokazivanja saslušan je svjedok OŽ.

Isti je voditelj Odsjeka za ceste i promet Grada Zadra od 2012. godine. U odnosu na konkretan put misli da su firma Fresh beton i gosp. ŠŽ uputili odsjeku zahtjev za očitovanjem da li se radi o nerazvrstanoj cesti na što su oni pozitivno odgovorili. Nakon toga je najvjerojatnije od strane Fresh Betona uslijedio zahtjev za evidenciju tog puta kao nerazvrstane ceste, te da se Gard Zadar upiše u zk kao vlasnik. Potom su oni uputili Javni poziv, cijela procedura, odluka i sl. te su s geodetom izašli na teren međutim su bili spriječeni od strane brata od gosp. ŠŽ koji je rekao da je upisan kao vlasnik u zk i da ne smiju nastaviti s postupkom evidencije tog puta kao nerazvrstane ceste. Nisu htjeli dalje forsirati te su stali i predmet je završio na sudu.

11. Iako je svjedok zainteresiran za ishod postupka kao djelatnik tužitelja koji je nadležan za puteve tj. nerazvrstane ceste s kojima gospodari Grad Zadar, sud iskaz prihvaća kao životan i logičan i u skladu s priloženim i gore citiranim ispravama.

12. Po ocjeni ovog suda za predmet sporu mjerodavne su slijedeće odredbe Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13. i 148/13. - dalje Zakon o cestama) te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestama („Narodne novine“ broj:92/14 - dalje: ZIDZC) i ZIDZC-a:

- čl.2. toč.6. i čl.98. st.1. Zakona o cestama koji definira nerazvrstane ceste kao ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određen Zakonom o cestama i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona,

- čl.101. st.1. Zakona o cestama koji određuje da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi;

- čl.131. st.1. Zakona o cestama koji određuje da ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog Zakona, postaju nerazvrstane ceste;

- čl.131. st.6. Zakona o cestama koji određuje da su nekretnine koje su prema tom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ceste ili javne ceste prije 1. siječnja 1997.g., javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze;

- čl.133. st.1. Zakona o cestama prema kojem nerazvrstane ceste iz čl.131. st.1. (i čl.132. st.1.) ovog Zakona evidentiraju se u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe;

- čl.3. ZIDZC-a kojim je čl.131. Zakona o cestama dodan novi stavak 6. koji određuje da će se nerazvrstane ceste iz st.1. upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi;

12.1. Imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe te da je predmetna nekretnina upisana kao suvlasništvo tuženika, to je tužitelj kao jedinica lokalne samouprave vlasništvo cijele predmetne nekretnine stekao na temelju samog Zakona o cestama. Kako je čl.133. st.1. Zakona o cestama određeno da će se nerazvrstane ceste upisati u zemljišnu knjigu kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe, te da je novim stavkom 6. čl.131. Zakona o cestama dodanim čl.3. ZIDZS-a određeno da će se nerazvrstane ceste iz st.1. (Ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona - što je 28. srpnja 2011.g.- koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste), upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, ovaj sud ocjenjuje da su tuženici dužni trpjeti i brisanje svog prava suvlasništva u upisanom suvlasničkom omjeru.

13. Sud je stava kako je tužitelj predloženim i izvedenim dokazima dokazao izvan svake sumnje da je prijeporna nekretnina nerazvrstana cesta.

Izvedenim dokazima, očevidom na licu mjesta, zk izvatkom, izvodom iz katastarskog plana i iskazom svjedoka OŽ sud zaključuje da se radi o nerazvrstanoj cesti koja je dostupna i korištena od strane većeg broja ljudi za prolaz do drugog javnog puta. Primijećeno je na očevidu i uvidom u izvod iz katastarskog plana da neke nekretnine nemaju drugu vezu s javnim putem (čest. 1659/1) npr. 1506/2. Prigovor tuženika pod 2) da ima više suvlasnika sada nego u vrijeme podnošenja tužbe nije od značaja za pravilno rješenje spora s obzirom na utvrđenu činjenicu da se radi o nerazvrstanoj cesti – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave odnosno u konkretnom slučaju Grada Zadra.

14. Sud nije dosudio tužitelju zatraženi parnični trošak jer su se svi tuženici oglušili i sud je stava da nisu dali povoda tužbi. Također je trebalo provesti predložene dokaze posebno očevid na licu mjesta kako bi se utvrdilo stanje na terenu jer osnovanost tužbenog zahtjeva u ovom predmetu nije nedvojbeno proizlazila iz činjenica navedenih u tužbi. Iako je tuženik pod 2) tijekom postupka iznosio određeno protivljenje zahtjevu tužitelja obvezati ga na snašanje parničnog troška odnosno primijeniti strogo načelo uspjeha ovom sudu se čini da bi dovelo do pretjeranog formalizma pa je primijenio načelo pravičnosti i odlučio kao u izreci pod toč. II.

Slijedom svega iznijetoga odlučeno je kao u izreci presude.

15. U odnosu na rješenje:

Odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017. i 131/2020. u nastavku - OZ) propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, pa je određeno da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

15.1. tužitelj je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine međutim ne i pretpostavke iz gore citirane odredbe OZ pod točkama 1. i 2. jer osim paušalnih navoda u tom pravcu nije na te okolnosti predložio dokaze niti isto proizlazi iz spisa.

U Zadru, 23. siječnja 2026.

S U D A C

Sonja Miljak

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se izjavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka odluke u 3 (tri) primjerka putem ovog suda.

Dostavna naredba:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku pod 2) osobno

3. Tuženiku pod 3) po punomoćniku

4. Tuženicima pod 1), 4), 5) i 6) putem e oglasne ploče suda