REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 Zagreb

Posl.br. Pn-9/2020-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Borni Pešeku, u pravnoj stvari tužitelja ĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa pun. Zvonimira Bućan, odvj. u Splitu, protiv tuženika Generali osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 284, OIB: 10840749604, kojeg zastupa pun. Alan Hranilović, odvj. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. prosinca 2025. u prisutnosti zz tužitelja i pun. tužitelja, 23. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime osiguranine iznos od 1.805,03 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče počev od 10. prosinca 2019. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekuće polugodišta za tri postotna poena.

r i j e š i o  j e

I Dopušta se preinaka tužbe učinjena na ročištu 8. rujna 2020.

II Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 2.442,10 EUR zajedno sa zateznim kamatama.

III Dužan je tuženik u roku od 15 dana nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.366,92 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče počev od 23. siječnja 2026. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekuće polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je doživio nezgodu u kojoj je pretrpio teške tjelesne ozljede i to nagnječenja mozga sa posljedičnim psihoorganskim sindromom, prijelom lubanje i kosti lica, prijelom baze lubanje, poremećaj fascijalnog živca, 100% gubitak sluha na jedno uho, kao i ostale višestruke ozljede i posljedice. Predmetna ozljeda pokrivena je osiguranjem od posljedica nesretnog slučaja po polici broj: P411- 1023267426, u okviru koje je osigurani 24 sata od posljedica nesretnog slučaja ko tuženika i to kao ugovoreni rizik osiguranja od posljedica nesretnog slučaja za slučaj trajnog invaliditeta u iznosu od 80.000,00 KN. Tužitelj je 26. studenog 2019. prijavio nastanak osiguranog slučaja tuženiku. Kao posljedica ozljeđivanja kod tužitelja je nastupila invalidnost od 30%, pa stoga tužitelj potražuje na ime isplate osiguranine iznos od 24.000,00 KN kao ekvivalent novca na osiguranu svotu od 80.000,00 KN, kao i parnični trošak. Kao dokaz svojim navodima prilaže med. dokumentaciju, obrazac Prijave nezgode, dopis tuženika od 18. prosinca 2019., Tablicu za određivanje invaliditeta, Opće odredbe Tablice i uvjete predmetnog ugovora te predlaže medicinsko vještačenje.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje da je tužitelj kod tuženika imao zaključenu Policu osiguranja osoba od posljedica nesretno slučaja, broj P411- 1023264726. Navodi da su sastavni dio Police Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja (nezgode) 101-1204. Osporava da bi kod tužitelja nastupio trajni invaliditet od 30%, jer takva ocjena nije u korelaciji s priloženom med. dokumentacijom i Tablicama invaliditeta. Isto tako, iz med. dokumentacije proizlazi da liječenje tužitelja nije dovršeno. Ukazuje na to da je točkom 2. Općih odredbi Tablica invaliditeta određeno da se konačni postotak trajnog invaliditeta određuje nakon završenog liječenja i rehabilitacije na temelju cjelokupne med. dokumentacije. Tuženik je dopisom od 18. prosinca 2019. pozvao tužitelja da dostavi kompletnu med. dokumentaciju pa stoga tuženik nije pao u zakašnjenje protekom 14 dana. Na kraju navodi da prigovara visini tužbenog zahtjeva, te predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti. Kao dokaz svojim navodima prilaže Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja (nezgode) 101-1204.

3. Na ročištu od 08. rujna 2020. tužitelj je povećao tužbeni zahtjev na način da umjesto prvotnih 24.000,00 kn (3.185,35 EUR) potražuje iznos od 32.000,00 kn 4.247,13 EUR), a kojem povećanju se tuženik protivio.

3.1. Sud je sukladno odredbi čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 11720/03., 55/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022., dalje: ZPP) dopustio preinaku s obzirom je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, te je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.

3.2. Podneskom od 22. siječnja 2024. tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev na način da potražuje iznos od 1.805,03 EUR. Budući da se prema stavu VSRH radi o djelomičnom povlačenju tužbe, te da se tuženik u roku od 15 dana od dostave navedenog podneska, kojeg je zaprimio 29. siječnja 2024., nije očitovao o tome, sukladno čl. 193. st. 2. ZPP-a riješeno je kao u točki II izreke rješenja.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je pročitao medicinsku dokumentaciju (list 4-14), prijavu nezgode (list 15-16, 41-42), presliku Police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja broj P411-1023267426 s Tablicom za određivanje postotaka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) (list 17-24, 33-37), odštetni zahtjev (list 25-26), dopis tuženika od 18. prosinca 2019. (list 27), zdravstveni karton tužitelja (list 68), proveo medicinsko vještačenje po vještacima prim.mr.sci. dr Maju Mušura (list 82-83) i prof.dr. Borisu Božiću, dr.med. i dr.med. Srebrenki Turčin (list 84-86), te saslušao vještake prof.dr. Borisa Božića, dr.med. i dr.med. Srebrenku Turčin na ročištu od 15. prosinca 2025. (list 114-116).

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatom osigurnine zbog nastanka štetnog događaja.

6. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev osnovan.

6. Među strankama nisu sporne aktivna i pasivna legitimacija, da je osigurana svota za slučaj trajnog invaliditeta u iznosu od 80.000,00 kn (10.617,82 EUR).

6.1. Sporan je nastanak štetnog događaja te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

7. Odredbom čl. 921. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018., dalje: ZOO) propisano je da Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

8. U odnosu na prigovor tuženika da tužitelj nije dokazao nastanak nesretnog slučaja potrebno je istaknuti da s obzirom na navode iz odgovora na tužbu, tužitelj je uz tužbu te na pripremnom ročištu od 08. rujna 2020. predao popunjeni obrazac prijave ozljede koji je dostavljen uz odštetni zahtjev, te je na ročištu utvrđeno da je u prijavi navedeno: "Prilikom pomaganja ugradnje satelitske antene na kući od prijatelja došlo je do poskliznuća i pada sa krova kuće".

8.1. Isto tako, sud je na ročištu od 13. lipnja 2022. odredio medicinsko vještačenje po vještaku prim.mr.sci. dr Maji Mušura te vještacima prof.dr. Borisu Božiću, dr.med. i dr.med. Srebrenki Turčin, kojima je između ostaloga u zadatak dao da se očituju jesu li ozljede tužitelja iz medicinske dokumentacije u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Isti su u svojim nalazima i mišljenjima naveli da je tužitelj 04. svibnja 2019. nastradao na način da je pao s krova kuće pri čemu je zadobio slijedeće tjelesne ozljede: posttraumatsku subarahnoidalnu hemoragiju – krvarenje unutar paučinaste mozgovne ovojnice posttraumatske geneze, višestruke prijelome i iščašenja lijevog stopala, te prijelome I, II, III, IV i V-og rebra s manjom dislokacijom.

8.2. Temeljem gore navedenog mišljenje je ovoga suda da je došlo do osiguranog slučaja u kojem je tužitelj ozlijeđen na način kako je to naveo tužitelj. Isto proizlazi i iz medicinske dokumentacije a čiju vjerodostojnost tuženik nije osporavao. Pa tako u otpusnim pismima s lista 7 i lista 11 proizlazi da je tužitelj ozljede zadobio padom s krova kuće.

9. Kako visina tužbenog zahtjeva ovisi o stupnju invaliditeta koji je tužitelj pretrpio prema Tablici za određivanje postotaka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) koja je dio police osiguranja iz ugovora zaključenog između stranaka, radi utvrđenja stupnja invaliditeta izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prim.mr.sci. dr Maju Mušura te vještacima prof.dr. Borisu Božiću, dr.med. i dr.med. Srebrenki Turčin.

10. U svom nalazu i mišljenju vještak prim.mr.sci. dr Maja Mušura (list 82-83) navodi da je tužitelj ozlijeđen padom s krova 04. svibnja 2019. Jedina ozljeda na licu je opisana kao hematom infraorbitalno desno te ušivena koža brade i bukalne sluznice. Hitna MSCT obrada niej utvrdila prileom u području lica. Zaključak je vještaka da tužitelju predmetnom štetnom događaju nije zadobio ozljede u ORL-MFK području koje bi ostavile invalidnost prema Tablicama osiguravatelja. Isto tako, prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, tužitelj nema oštećenje facijalnog živca niti gubitka sluha.

10.1. Stranke nisu imale prigovora na navedeni nalaz i mišljenje.

11. Vještaci prof.dr. Boris Božić, dr.med. i dr.med. Srebrenka Turčin u svom nalazu i mišljenju (list 84-86) navode da je tužitelj 04. svibnja 2019. stradao na način da je pao s krova kuće pri čemu je zadobio slijedeće tjelesne ozljede: postraumatsku subarahnoidalnu hemoragiju – krvarenje unutar paučinaste mozgovne ovojnice posttraumatske geneze, višestruke prijelome i iščašenja lijevog stopala, prijelome I, II, IV i V-og rebra desno s manjom dislokacijom uz spirometrijom potvrđen razvoj srednje teške ventilatorne insuficijencije restriktivnog tipa. Glede tablica tuženika koje se nalaze u spisu za tužitelja zastaju trajne tjelesne posljedice: glede točke 49, alineja a invalidnost iznosi 10% (oštećenje plućne funkcije restriktivnog tipa zbog prijeloma rebara, vitalni kapacitet umanjen za 20-30%), glede točke 167 invalidnost iznosi 2% (deformacija petne kosti nakon kompresijskog prijeloma(, glede točke 168 invaliditet također iznosi 2% (deformacija talusa nakon prijeloma), glede točke 169 invalidnost iznosi 3% (deformacija metatarzusa nakon prijeloma metatarzalnih kostiju) dok glede ozljede središnjeg živčanog sustava ne zaostaje invaliditet. Sveukupno zaostali invaliditet kod tužitelja iznosi 17% glede tablica tuženika. Iste se vežu za posljedice štetnog događaja od 04. svibnja 2019.

11.1. Na nalaz i mišljenje tužitelj nije imao prigovora dok je tuženik prigovorio. Prije svega, napominje se da iz njihova vještva ne proizlazi utvrđenje kako potrebnog vremenskog tijeka i završetka liječenja (vremenski odmak od ozljeđivanja) tako i potrebne dokumentacije u spisu (RTG snimke i ostalo), a da bi bili zadovoljeni uvjeti iz primjenjivih Tablica invaliditeta za ocjenu stupnja invaliditeta kakva je dana njihovim nalazom i mišljenjem. Dalje, nije moguće odrediti invaliditet po toč. 167., 168. i 169. Tablica invaliditeta na način da se isti u konačnici zbrajaju, jer se radi o istom udu pa je tako navedena ocjena i mišljenje vještaka protivno toč. 3. Općih odredbi Tablica invaliditeta. Zaključno, u odnosu na ocjenu invaliditeta po toč. 49. Tablica invaliditeta, tuženik smatra da je potrebno da se dodatno pojasni ispunjenje uvjeta iz Tablica invaliditeta za primjenu predmetne točke i ocjenu invaliditeta u opsegu od 10%.

12. Na ročištu od 15. prosinca 2025. izveden je dokaz saslušanjem vještaka prof.dr. Borisa Božića, dr.med. i dr.med. Srebrenke Turčin. Isti navode da su tužitelja pregledali, napisali nalaz i vještva po priloženoj dokumentaciji koja se nalazi u spisu. Radi se o ugovornom osiguranju i glede istoga primijenili su tablice koje se nalaze u spisu. Glede prijeloma višestrukog prijeloma rebara s manjim pomakom opisali su invaliditet od 5%, a glede prijeloma više kostiju lijevog stopala opisali su invaliditet od 7%. Naime, radi se o prijelomu više različitih kostiju, petna kost, talus, metatarzalne kosti, tako da se radi o svakoj zasebnoj kosti, a s obzirom da se radi o ugovornom osiguranju ne radi se o zbrajanju nego opisivanju invaliditeta za svaku posebnu kost. Ukoliko se ne bi radilo o ugovornom osiguranju u tom slučaju bi se mogao primijeniti opis invaliditeta u korist tzv. Baltazarove formule, te bi tada invaliditet za ozljedu lijevog stopala iznosi 5%. S obzirom da se radi o ugovornom osiguranju pravilno su primijenili tablice. Sa pulmološle strane prema tablici tuženice uzeta je u obzir točka 49 koja glasi: oštećenje plućne funkcije restriktivnog tipa zbog prijeloma rebara otvorenih ozljeda prsnog koša itd. S obzirom na spirometriju koja ukazuje na protok volumena pluća opisan je kao smetnje srednje teške kategorije po tipu restrikcije. Dakle, uzevši u obzir prijelom rebara i navedenu restrikciju na plućima ova se ozljeda prema točki 49 može ocijeniti sa 10% invaliditeta. Vještak Boris Božić navodi da nakon više puta zvanja tužitelja do istoga nije mogao doći, te je nakon zvanja suda nalaz napisao po priloženoj medicinskoj dokumentaciji s obzirom da se tužitelj nije javljao i nije se moglo doći do njega. Isto tako navodi da ostaje u cijelosti kod svoga nalaza s obzirom na prijelome više kostiju kod stopala gdje se radi o prijelomu tri različite kosti (petna kost, talus, metatarzalne kosti) te stoga smatra da je invaliditet pravilno ocijenio. Navodi i da noga nije organ nego je to dio sustava za kretanje, organ je npr. srce ili pluća. Vještak Srebrenki Turčin da je u spisu na strani 14 priložen opis spirometrije koji ukazuje na srednje teške smetnje restrikcije. Spisu nije priložen sam nalaz kako je učinjeno u laboratoriju. S obzirom na to da je liječnik pulmolog opisao i očitao nalaz spirometrije sa povjerenjem je uzela isti u obzir. Iz istih razloga ocjena prema točki 49 iznosi 10% zato što je tu uzeto u obzir serijski prijelom rebara sa pomakom i restriktivne smetnje ventilacije na plućima.

13. Iako je nakon usmenog saslušanja vještaka tuženik i dalje ostao kod prigovora, vještaci su na jasan i logičan način otklonili prigovore tuženika, te posebno prigovore da nalaz i mišljenje nije izrađeno u skladu s Tablicom, jer su vještaci kako u nalazu i mišljenju tako i u usmenom izlaganju naveli da su prilikom određivanja postotka invalidnosti koristili tablice tuženika, kao i prigovor glede pregleda tužitelja, s obzirom je u nalazu i mišljenju navedeno da tužitelj nije pregledan jer se nije odazivao na pozive, te je na usmenom saslušanju na posebno pitanje tuženika vještak Boris Božić naveo da nije pregledao tužitelja jer nije mogao stupiti u kontakt s tužiteljem.

14. Nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja, sačinjen na temelju pravila struke i pregleda tužitelja, te dodatnog saslušanja vještaka kojim je otklonio prigovore tuženika.

15. Kako se u konkretnom slučaju radi o polici ugovornog osiguranja temeljem kojeg se ima potraživati isplata ugovorene svote sukladno eventualno utvrđenom postotku trajnog invaliditeta tužitelja, a sukladno pripadajućim ugovorenim tablicama invaliditeta, te kako je sud utvrdio kako je kod tužitelja zaostao trajni invaliditet od 17%, to je ocjena ovog suda kako u konkretnom slučaju tužitelj ima valjan osnov potraživanja.

16. Pri utvrđenju kako je, kao posljedica predmetnog štetnog događaja, kod tužitelja sukladno Tablicama invaliditeta zaostao trajni invaliditet od 17 %, pri nespornom iznosu osigurane svote od 80.000,00 kn (10.617,82 EUR), zaključak je ovog suda kako tužitelju, sukladno odredbi čl. 921. st. 1. ZOO-a, pripada pravo na osigurninu u iznosu od 13.600,00 kn, odnosno 1.805,03 EUR, a koji iznos je tužitelju u dosuđen, te je odlučeno kao u izreci.

17. Nadalje, čitanjem Odštetnog zahtjeva utvrđeno je da ja tužitelj obavijestio tuženika o nastupanju osiguranog slučaja dana 26. studenog 2019., a što tuženik nije osporavao, već osporava da bi pao u zakašnjenje protekom 14 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva s obzirom je dopisom od 18. prosinca 2019. pozvao tužitelja da dostavi kompletnu medicinsku dokumentaciju.

17.1. Čitanjem dopisa tuženika od 18. prosinca 2019. utvrđeno je da je tuženik obavijestio tužitelja da dostavi dodatnu medicinsku dokumentaciju a sve kako bi mogao utvrditi pravnu osnovanost odštetnog zahtjeva.

18. Odredbom čl. 943. st.1. ZOO propisano je da ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u roku od 14, odnosno 30 dana, da je osiguratelj dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma (st. 3.) te nadalje da ako osiguratelj tako ne postupi, da duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju (st. 4).

19. Slijedom navedenog, kako tuženik nije postupio u skladu sa odredbom čl. 943. st. 3. ZOO, dužan je na temelju odredbe čl. 943. st. 4. ZOO isplatiti tužitelju zakonsku zateznu kamatu počevši od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, tj od 26. studenog 2019. pa do konačne isplate, međutim, tužitelju je zatezna kamata određena od 10. prosinca 2019. s obzirom od tog datum istu i potražuje.

20. Odluka o kamati se temelji na čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 78/2015., dalje: ZIDZOO) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dan nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

21. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/23, dalje u tekstu: OT).

22. S obzirom na vrijednost predmeta spora (1.805,03 EUR) tužitelju je priznat trošak sastava tužbe (Tbr. 7.1. Tarife) 100 bodova, trošak zastupanja na ročištu od 08. rujna 2020., 18. svibnja 2021., 13. lipnja 2022., 01. srpnja 2025., 15. prosinca 2025. (Tbr. 9.1. Tarife) po 100 bodova, ukupno 500 bodova, trošak zastupanja na ročištu od 26. studenog 2024. i 20. listopada 2025. (Tbr. 9.5. Tarife) po 25 bodova, ukupno 50 bodova, trošak sastava podneska od 09. rujna 2020., 19. svibnja 2021., 22. siječnja 2024. (Tbr. 8.1. Tarife) 100 bodova, ukupno 300 bodova, trošak odštetnog zahtjeva (Tbr. 32.1. Tarife) 100 bodova, sveukupno 1050 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR iznosi 2.100,00 EUR, a uvećano za PDV od 25% ukupno iznosi 2.625,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe presudu u iznosu od 78,31 EUR, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 66,36 EUR, trošak predujma za vještačenje u iznosu od 597,25 EUR, pa je tužitelju valjalo odrediti trošak u ukupnom iznosu od 3.366,92 EUR zajedno sa zatraženom zateznom kamatom tekućom od donošenja odluke do isplate po stopi iz članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 126/2021., 114/2021., 156/2022. i 155/2023.), a sve sukladno odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024.).

23. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 23. siječnja 2026.

Sudac:

Borna Pešek

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave presude, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. tužitelj po pun.

2. tuženik po pun.