Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Zk-136/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek, u zemljišnoknjižnom predmetu povodom provedbe prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka, Odjel za katastar Crikvenica, Ispostava za katastar nekretnina Rab, odlučujući o žalbi NM, iz [adresa],OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tihomiru Zebec, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d. iz Zagreba, protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu poslovni broj Z-18052/2023 od 20.ožujka 2025., 23. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba NM kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu poslovni broj Z-18052/2023 od 20.ožujka 2025.

II Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z- 8036/2025 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III Zahtjev žalitelja za naknadu troškova žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor žalitelja i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici ,Stalna služba u Rabu poslovni broj Z-7945/2023 od 6.studenog 2023., u točki 8. izreke u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] pašnjak sa 136 m2 .

2. Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija žalitelj zbog svih žalbenih razloga dakle razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. , 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu ZPP). Predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog predlagatelja kao neosnovan, naložiti brisanje provedenog upisa i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja a podredno ukinuti odluku u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje .Traži trošak žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu Općina Lopar osporava žalbene navode, predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba NM (u daljnjem tekstu: žalitelj) nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio i žalbene navode žalitelja, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 381. ZPP-a i čl. 99. st. 2. ZZK-a.

6. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je rješenjem broj Z- 7945/2023 od 6.studenog 2023. u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju prijavnog lista katastra nekretnina, odluke o nerazvrstanim cestama i javno-prometnim površinama na području [adresa] dopušteno poništavanje navedene čestice, spajanja, otpis čestice u novi zk.ul. promjene površine i cijepanja čestice u svrhu u spajanja u novonastalu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Lopar .

6.1. Prigovor u kojem žalitelj navodi da je rješenje nezakonito i neosnovano prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim pozivajući se na odredbe čl. 11. st. 4. i čl. 12. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13., 108/1., 63/19. i 128/22. u daljnjem tekstu: ZZK) koji propisuju da promjene katastarskih podataka tj. promjene katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta u zemljišnoj knjizi provodi zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista kojeg je u okviru svoje nadležnosti donio i po službenoj dužnosti dostavilo zemljišnoknjižnom sudu upravno tijelo nadležno za promjenu tih podataka u katastru zemljišta, ukazuje da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe čl. 131. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14. i 110/19. u daljnjem tekstu: ZC) i da zemljišnoknjižni sud prema tom specijalnom propisu nije ovlašten ulaziti u valjanost prijavnog lista, ispitivati pravilnost podataka sadržanih u prijavnom listu osim u dijelu slažu li se ulazni podaci u prijavnom listu s podacima u zemljišnoj knjizi u trenutku zaprimanja prijavnog lista. Utvrdivši zaključno da je u konkretnom slučaju nerazvrstana cesta koja je predmet upisa izgrađena prije stupanja na snagu Zakona o cestama te da su za provedbu prijavnog lista i predloženog upisa ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 131. ZC-a , prigovor je odbijen kao neosnovan i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.

7. U žalbi žalitelj sadržajno ponavlja navode iz prigovora, uz naglasak da je istim izvršeno prikriveno izvlaštenje bez ikakvog prethodnog postupka izvlaštenja i bez isplaćene naknade za oduzeto im zemljište, da se u konkretnom slučaju ne radi o promjeni koja bi bila isključivo i samo pravno tehničkog karaktera u smislu potvrđivanja postojećeg stanja u naravi, već da se radi o potpuno novom izvornom uspostavljenju vlasništva nad nerazvrstanom cestom koja se u konkretnom slučaju restaurira/izmješta i proširuje na štetu žalitelja pod izlikom primjene Zakona o cestama i bez obeštećenja žalitelja kao vlasnika a na koji način da se protupravno/ protuustavno zadire u vlasnička prava žalitelja.

7.1. Na navedeni način žalitelj da se nezakonito izvlašćuje bez provedbe odgovarajućeg postupka i bez bilo kakvog obeštećenja za oduzeto mu pravo vlasništva, a što nije u skladu s mjerodavnim materijalnim pravom. Žalitelj da je vlasnik obiteljskog objekta izgrađenog na č.k.br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i č.k.br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i č.k.br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] dok da je predmetna nekretnina č.k.br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] služi kao uređeno parkiralište za ugostiteljski objekt, da će isto utjecati na poslovanje objekta.

8. Žalbenim navodima žalitelj nije doveo u sumnju zakonitost prvostupanjskog rješenja.

8.1. Protivno žalbenim navodima priložene isprave dokazuju da je navedena čestica u naravi nerazvrstana cesta izgrađena do stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11.) i da njihovo stanje nije evidentirano u zemljišnoj knjizi niti katastru, pa je prvostupanjski sud sukladno čl. 131. st. 5. ZC-a koji propisuje da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi u situaciji kada nerazvrstana cesta nije evidentirana u katastru zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, pravilnom primjenom materijalnog prava dopustio provedbu prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine i provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

8.2. Pravni status nerazvrstanih cesta definiran je odredbom čl. 101. st. 1. ZC-a kojim je propisano da su nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

9. Sukladno odredbi čl. 131. st. 4. ZC-a nerazvrstane ceste izgrađene do stupanja na snagu tog Zakona koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati cestom sukladno propisima iz čl. 107. toga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Prema stavku 5. istog članka prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz st. 4. toga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, dok je stavkom 6. istog članka propisano da će se nerazvrstane ceste iz st. 1. ovoga članka upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

9.1. Kako iz priloženih isprava proizlazi da dio predmetne nekretnine žalitelja predstavlja nerazvrstanu cestu izgrađenu prije stupanja na snagu Zakona o cestama koja se kao takva i koristila za promet vozila i bila pristupačna većem broju korisnika to je prvostupanjski sud primjenom prethodno citiranih odredbi ZC-a osnovano proveo predloženu promjenu u skladu sa prijavnim listom i ujedno upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu općine [adresa] kao jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

9.2. Dakle, odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i one ne propisuju da su stvarno/obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, radi čega niti žalbeni navodi žalitelja nisu pravna prepreka za dopustivost upisa.

9.3. Okolnost da žalitelju kao ranijem vlasniku nije isplaćena naknada ne predstavlja zapreku upisa obzirom da bivši vlasnici zahtjev za neisplaćenu naknadu za oduzeto im zemljište mogu tražiti u posebnom parničnom postupku.

10. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a izrazio je pravno stajalište - da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12., u daljnjem tekstu: ZV); da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC-a i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC-a same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika tih nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.

11. Slijedom navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

12. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a u vez s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a.

U Osijeku, 23. siječnja 2026.

Sutkinja

Jasna Bratek