Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića, predsjednika vijeća te Maria Soljačića i Marjane Rajić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene ZŽ, zbog prekršaja iz članka 51. stavka 3. u svezi stavka 1. točke 2. Zakona o energiji („Narodne novine“ broj: 120/12., 14/14., 95/150., 102/15., 68/18.), odlučujući o žalbi tužitelja HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Karlovac, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 24. srpnja 2024., poslovni broj: Pp-9115/2024, u sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se kao osnovana žalba tužitelja HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Karlovac, ukida se pobijana presuda te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
- Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom, okrivljena ZŽ, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođena je optužbe zbog prekršaja iz članka 51. stavka 3. u svezi stavka 1. točke 2. Zakona o energiji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv navedene presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih razloga, u bitnome navodeći kako je odredbom članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano da će sud pozvati tužitelja da nadopuni optužni prijedlog u roku od 8 dana, ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci bez kojih nije moguće voditi postupak ili su podaci pogrešni, a ako tužitelj to ne učini sud će rješenjem odbaciti optužni prijedlog. Obzirom da prvostupanjski sud nije pozvao tužitelja da nadopuni optužni prijedlog, prekršena je citirana odredba. Podredno žalitelj navodi da se okrivljenici optužnim prijedlogom stavlja na teret da nije dozvolila isključenje, odnosno da je kao fizička osoba, u svojstvu korisnika mreže, onemogućila ovlaštene radnike HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o. da izvrše isključenje mjernog uređaja. Zakonski opis djela glasi „pravne i fizičke osobe ne smiju sprječavati isključenje mjernog uređaja“, dok činjenični opis navodi da okrivljena nije dozvolila isključenje, odnosno da je protivljenjem isključenju onemogućila ovlaštene radnike da izvrše isključenje mjernog uređaja. Kako je vidljivo iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga, ponašanje okrivljenice izraženo je kroz protivljenje isključenju, čime su opisani svi konstitutivni elementi prekršaja koji joj se stavljaju na teret, pa je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije opisao što je okrivljenica radila ili propustila učiniti. Radnici tužitelja ne smiju primijeniti prisilu niti dovesti do eskalacije situacije, već se izjava okrivljenika da ne dozvoljava isključenje, što potvrđuje i dosadašnja sudska praksa, tumači kao onemogućavanje isključenja. Stoga je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da činjenični opis prekršaja ne sadrži nedopušteno ponašanje koje bi bilo podvedivo pod zakonski opis djela.
4. Žalitelj predlaže da se, iz razloga iznesenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu, po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je okrivljenicu oslobodio od optužbe.
7. Naime, prvostupanjski sud je oslobodio okrivljenicu od optužbe, da kao član kućanstva, nije dozvolila isključenje, odnosno kao fizička osoba, onemogućila je ovlaštene radnike HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektre Karlovac, Službe za terenske aktivnosti i to dana **.**.2024. AŽ i EŽ da izvrše isključenje mjernog uređaja energetskog subjekta.
8. Prvostupanjski sud obrazlaže odluku na način „da je Sud, ispitujući optužni prijedlog temeljem čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, utvrdio da djelo na način kako se optužnim prijedlogom stavlja na teret okrivljenici - nije prekršaj. Naime, činjenični opis optužbe ne sadrži konkretan opis ponašanja okrivljenice, bilo poduzetom radnjom ili propuštanjem, iz kojeg bi proizlazila zakonska obilježja predmetnog prekršaja. U činjeničnom opisu prekršaja kako je okrivljenici stavljeno na teret, nije konkretizirano eventualno nedopušteno ponašanje ili propust okrivljenice koji bi bili podvedivi pod citirani zakonski opis djela. Naime, tužitelj uopće nije opisao što je točno okrivljenica radila ili propustila učiniti, a kojim činom ili propustom bi povrijedila zakonsku odredbu.“
9. U optužnom prijedlogu tužitelja okrivljenici se stavlja na teret sljedeće: „Krajnjem kupcu ŽŽ iz [adresa] (OMM 1707000593/4001774806) je temeljem čl. 106. st. 2. i čl. 109. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (N.N. br. 100/22) trebala biti obustavljena isporuka električne energije isključenjem na mjernom mjestu dana 1. veljače 2023. i to na zahtjev opskrbljivača zbog duga na ime potrošene energije. Međutim, ZŽ, član kućanstva, nije dozvolila isključenje, odnosno kao fizička osoba onemogućila je ovlaštene radnike HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektre Karlovac, Službe za terenske aktivnosti AŽ i EŽ da izvrše isključenje mjernog uređaja energetskog subjekta, te takvim postupanjem počinila prekršaj iz članka 51. stavka 1. i 3. Zakona o energiji.
10. Člankom 51. stavkom 3. u svezi stavka 1. točke 2. Zakona o energiji propisano je kažnjavanje fizičke osobe koja onemogući isključenje mjernog uređaja ili drugog uređaja energetskog sustava (članak 40. stavak 3.), dok je člankom 40. stavkom 3. istog Zakona propisano da su pravne i fizičke osobe dužne energetskom subjektu omogućiti pristup mjernim uređajima koji se nalaze na njihovim nekretninama te da ne smiju sprječavati energetskog subjekta da isključi mjerne uređaje ili druge uređaje energetskog sustava.
11. Prethodno citirani činjenični opis iz optužnog prijedloga, jasno upućuje na ponašanje okrivljenice koje se očituje u protivljenju isključenju mjernog uređaja, čime je, prema ocjeni ovoga Suda, opisana radnja onemogućavanja isključenja u smislu citiranih zakonskih odredbi. Stoga ovaj Sud smatra da činjenični opis djela sadržan u optužnom prijedlogu sadrži sva bitna obilježja bića inkriminiranog prekršaja te je optužni prijedlog sastavljen u skladu s člankom 160. stavkom 2. Prekršajnog zakona, budući da sadrži sve podatke potrebne za vođenje prekršajnog postupka. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je, bez provođenja postupka, okrivljenicu oslobodio optužbe.
12. Iz navedenih razloga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, žalbu tužitelja trebalo je prihvatiti, kao osnovanu, pobijanu presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, u kojem će sud provesti postupak, utvrditi sve pravno relevantne činjenice i donijeti novu, zakonitu i valjano obrazloženu odluku.
13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
-
- U Zagrebu 23. siječnja 2026.
-
-
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
-
- Mirjana Laljek, v.r. Tomislav Tomašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
-
