REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-230/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 22. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. JI, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 16. studenoga 2001. pa do smrti JI dana 18. veljače 2019.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. JI, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pok. JI bila u braku, razveli su se 15. studenoga 2001. te nastavili životnu zajednicu i nakon rastave braka koja je trajala je sve do njegove smrti.

2. Protustranka se tijekom postupka protivila prijedlogu predlagateljice.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka CI, HI, PI i ĆI.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 16-17 spisa) i smrtni list (list 5 spisa) utvrđeno je da je JI rođen dana **.**.1953., a umro dana **.**.2019. u Zagrebu. Dana 6. rujna 1975. sklopio je brak sa NI, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Dugom Selu broj P-193/01 od 15. studenoga 2001.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 2-3 spisa) utvrđeno je da je NI rođena dana **.**.1956. te da je 6. rujna 1975. sklopila brak sa JI i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Dugom Selu broj P-193/01 od 15. studenoga 2001.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 7 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 26. rujna 1975. na adresi u [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. JI (list 6 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 7. travnja 1970. do 18. veljače 2019. na adresi u [adresa].

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Slavice Perić iz [adresa] poslovni broj O-1115/19 od 9. travnja 2019. utvrđeno je da he iza pokojnog JI vođen ostavinski postupak te su nasljednicima proglašeni VI, ovdje predlagateljica i DI.

12. Predlagateljica VI na ročištu održanom dana 5. lipnja 2025. je iskazala da je pokojni JI bio alkoholičar a u njihovom braku je bilo i obiteljskog nasilja pa su se razveli 2001. Prije razvoda otišla je na nekoliko mjeseci ali se ubrzo vratila te su nastavili živjeti zajedno. Živjeli su u kući u kojoj suživjeli i za vrijeme dok smo bili vjenčani. Iz početka su imali zajedničke financije ali poslije ne jer je JI na početku radio, kasnije ne pa je ona sve dalje financirala. JI je umro 2019. i oni su do zadnjeg dana živjeli zajedno. Zajednički smo objedovali, zajednički su obavljali poslove oko kuće koliko je on mogao. I nakon što su se razveli i dalje je to bio brak ali jedan loš brak jer je tu i dalje bilo alkoholizma i nasilja. Misli da ju je JI volio a ona je njega također voljela. Imaju zajedničku djecu koja su rođena za vrijeme braka. Ponekad je njihova veza bila emotivna a ponekad ne, ali se nikada više nakon rastave braka nismo razdvajali. Bila je na pogrebu, stajala je uz lijes i platila Vladimirov pogreb. Misli da u njihovoj okolini nisu niti znali da su mi rastavljeni. Nakon Vladimirove smrti proveden je ostavinski postupak u kojem je sudjelovala i proglašena nasljednicom. Pok. JI nema živog brata ili sestru.

13. Svjedok MI na ročištu održanom dana 5. lipnja 2025. iskazala je da zna da su se VI i JI razveli jer joj je to kasnije VI rekla. Dolazila je k njima doma i zadnjih godina Vladimirovog života, a nekada su i oni znali doći kod nje, a nekada samo V. Kada su tamo dolazili, JI je bio pristojan ali se vidjelo da je pio. V je brinula o njemu i sve je radila u kućanstvu. Njemu je alkohol bio najvažniji. Nakon što su se razveli i nakon što se V vratila oni se više nisu razdvajali sve do Vladimirove smrti. V je uložila i svoj rad i svoj novac u tu kuću.

14. Svjedok CI na ročištu održanom dana 5. lipnja 2025. iskazao je da se on 2004. odselio iz obiteljskog kućanstva ali je kasnije dolazio roditeljima. Oni se nakon razvoda više nisu razdvajali. Misli da je pok. otac volio majku a i ona je njega voljela. Otac je bio alkoholičar ali da se nisu voljeli teško bi bilo istrpiti takav odnos. On je naime imao i dobrih i loših dana. Mama je većinom brinula o kućanstvu i financijama. Njihova je veza bila emotivne naravi.

15. Svjedok ĆI na ročištu održanom dana 5. studenoga 2025. iskazala je da VI poznaje jako dugo od 80-ih godina kada je radila sa njezinim suprugom. Upoznala je i njenog supruga JI te su se posjećivali kao poznanici. Zna da je JI umro prije 5 do 6 godina, JI je posljednji puta vidjela zajedno sa predlagateljicom nekih mjesec dana prije njegove smrti. Tom je prilikom bila u njihovom kućanstvu. Oni su živjeli zajedno a JI je tada sjedio u fotelji, pili su kavu i pričali svi zajedno. Znala je da su oni rastavljeni ali oni su i dalje djelovali kao par. Nikada se nakon rastave braka nisu rastajali. Bili su emotivno povezani. Pokojni JI je imao problema sa alkoholom te je koji put i znao biti pod utjecajem alkohola. Tada bi on šutio. Nema saznanja o financijama predlagateljice i pok. JI ali zna da je predlagateljica znala i od nje nekada posuđivati novac jer je morala i njega isfinancirati

16. Svjedok PI na ročištu održanom dana 5. studenoga 2025. iskazao je da zna predlagateljicu od 80-ih godina kada su zajedno radili u Industrogradnji. Znao je da su VI i JI rastavljeni a kod njih u kućanstvu je bio posljednji put 4 do 5 mjeseci prije smrti JI. Oni su djelovali kao par, nisu bili u zavadi, zajedno su bili u kućanstvu i zajedno su sve dijelili. Oni su se nakon razvoda braka razdvojili na nekoliko mjeseci a potom je J potražio VI te se ona k njemu opet vratila i od tada žive zajedno. Oni su se razveli radi obiteljskog nasilja. Bio je na sprovodu od Vlade te je vidio da predlagateljica stoji uz odar sa djecom. J u zadnje vrijeme bio dosta bolestan te je predlagateljica njemu dosta pomagala. Prije toga J dosta bio alkoholiziran a o tome ima saznanja jer je policajac.

17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni JI bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni JI bili su u braku koji je razveden, ali su nastavili živjeti u obiteljskoj zajednici, te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni JI neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti JI. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici. Naime, iz iskaza svjedoka koji su osobno nezainteresirani za ishod ovog postupka kao i iz iskaza same predlagateljice, proizlazi da su predlagateljica i JI bili u emotivnoj zajednici, a iako je u toj zajednici bilo alkoholizma i nasilja od strane JI, što je bilo izrazito otegotno za predlagateljicu, i predlagateljica i pok. JI ostajanjem u takvoj zajednici, iskazali su volju da budu u upravo takvoj zajednici. Naime, prema stavu ovog suda, okolnost da u obiteljskoj zajednici postoji nasilje, ne umanjuje kvalifikaciju da se radilo o izvanbračnoj zajednici između predlagateljice i JI.

20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 22. siječnja 2026.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje

2. Protustranci