P Ob-226/2025-47

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari tužiteljice FE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Nataša Pećarević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vinko Marinković, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. DE, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po posebnoj skrbnici ŠE iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, i uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Trešnjevka, radi izmjene odluke o tome s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati, osobnim odnosima i uzdržavanju, nakon glavne rasprave zaključene 10. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, tuženika i njegova punomoćnika te posebne skrbnice, a u odsutnosti tužiteljice osobno i predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Trešnjevka, dana 22. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Mijenja se Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 18. listopada 2018. koji je odobren rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1 Ob-711/18 od 18. listopada 2018. u dijelu uzdržavanja, te se nalaže ocu UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], da za uzdržavanje mlt. DE, OIB: [osobni identifikacijski broj] umjesto iznosa od 179,18 EUR, doprinosi mjesečno iznos od 450,00 EUR počevši od 22. siječnja 2026. pa nadalje, dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, a u slučaju zakašnjenja, sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice FE, OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom u dijelu uzdržavanja povrh iznosa od 450,00 EUR do iznosa od 500,00 EUR.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu kojim glasi:

„Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1 Ob-711/18 od 18.10.2018. kojim je potvrđen plan o zajedničke roditeljske skrbi od 15. veljače 2018. koji je sastavni dio rješenja mijenja se na način da se sudi:

I. Maloljetni sin stranaka, DE, rođen **.**.2016. stanovat će s majkom na adresi [adresa].

II. Mldb. dijete će s ocem ostvarivati osobne odnose svaki drugi vikend na način da će majka u petak u 18h dovesti dijete u Novsku ispred dućana Muller gdje će ga preuzeti otac do nedjelje u 17 h kada će otac dovesti dijete na isto mjesto gdje će ga preuzeti majka. Dijete će jedne godine s majkom provoditi ljetne praznike u srpnju, s ocem u kolovozu, a slijedeće godine obrnuto. Dio ljetnih praznika u lipnju i rujnu će dijete provoditi s ocem.

Ostale školske praznike i blagdane dijete će provoditi na način da će polovinu tih praznika provoditi sa svakih od roditelja kao i svaki drugi praznik i blagdan.“

IV. Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 17. veljače 2025. podnijela ovome sudu tužbu radi izmjene ovosudnog rješenja R1 Ob-711/18 od 18. listopada 2018. kojim je potvrđen plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 15. veljače 2018., prema sadržaju kojega zajedničko dijete stranaka, mlt. DE, rođen **.**.2016., stanuje s majkom i ovdje tužiteljicom na adresi njezina stanovanja u [adresa], a s ocem ostvaruje osobne odnose, te kojim je ocu naložena obveza doprinosa za uzdržavanje djeteta..

1.2. Činjeničnu i pravnu osnovu podnesene tužbe tužiteljica temelji na tvrdnji promijenjenih okolnosti na strani sebe i djeteta od vremena donošenja rješenja od 18. listopada 2018. Majka i dijete stanuju naime, u unajmljenom stanu za koji je vlasnik najavio potrebu iseljenja. Ona je iz [adresa] gdje u svojem vlasništvu ima nekretninu koja je adekvatnija za stanovanje od stana u [adresa], a u okolini koje dijete ima prostor za igru na otvorenom. U [adresa] živi djetetova obitelj i prijatelji s kojima voli provoditi vrijeme, time da i sada sve rođendane i druga događanja slavi u [adresa]. Također, mlt. dijete je u [adresa] bolje socijalizirano nego u Zagrebu, a škola koju bi pohađao, kao i udaljenost svih sadržaja izvanškolskih aktivnosti kojima bi se mogao baviti je na udaljenosti od svega 5 minuta od kuće u kojoj će majka i dijete stanovati. Navodi i da mlt. DE izražava želju da s majkom živi u [adresa], no da otac djeteta i ovdje tuženik glede toga odbija dogovor i nije u mogućnosti na adekvatan način procijeniti dobrobit koja će za dijete biti ostvarena preseljenjem u [adresa]. Kako je stoga najbolji interes djeteta prema mišljenju tužiteljice u preseljenju s majkom u [adresa], uslijed čega se osobni odnosi djeteta i oca više ne bi mogli ostvarivati tijekom tjedna, te s obzirom na nastalo povećanje troškova djeteta njegovim odrastanjem, tužiteljica predlaže sudu izmijeniti rješenje ovoga suda R1 Ob-711/18 od 18. listopada 2018. kojim je potvrđen plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 15. veljače 2018., te donijeti presudu prema kojoj će mlt. dijete, DE, stanovati s majkom u [adresa] na adresi [adresa], a s ocem ostvarivati osobne odnose svaki drugi vikend na način da će majka u petak u 18:00 sati dovesti dijete u Novsku ispred dućana Muller, gdje će ga otac preuzeti do nedjelje u 17:00 sati kada će ga otac dovesti na isto mjesto gdje će ga potom preuzeti majka; potom dio ljetnih praznika u lipnju i rujnu te ljetne praznike u kolovozu, a glede preostalih praznika polovicu istih, kao i svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan. Predlaže i da se naloži ocu da od dana donošenja presude za uzdržavanje djeteta doprinosi iznos od 500,00 EUR, do svakog 20-tog u mjesecu, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

1.2. Uz tužbu je priloženo izviješće o obveznom savjetovanju, ovosudno rješenje R1 Ob-711/18 od 18. listopada 2018. s Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 15. veljače 2018. te dalje potvrda Osnovne škole Dragutin Tadijanović Slavonski Brod od 14. veljače 2025.

2. Tuženik se u očitovanju na tužbu istoj u cijelosti usprotivio. Osporio je činjenične navode tužbe koji se iznose u prilog djetetova života u [adresa], navodeći da eventualno preseljenje djeteta u Slavonski Brod nije u funkciji zaštite dobrobiti i prava djeteta, već da bi za posljedicu imalo onemogućavanje djeteta u ostvarivanju osobnih odnosa s ocem. Mlt. DE je, navodi dalje, u dobi od 8 godina, u kojoj životnoj dobi ima emocionalnu potrebu provoditi vrijeme s oba roditelja. On je u razgovoru s djetetom sasvim slučajno došao do saznanja da tužiteljica planira odseliti u [adresa] i sa sobom odvesti dijete. Pritom ističe da tužiteljica preko 20 godina živi u [adresa] gdje ima stalni posao, dok u [adresa] ne živi još od ranog djetinjstva i zbog tamošnjih ekonomskih prilika tamo nema stalni posao i upitno je može li ga uopće pronaći. Mlt. DE, s druge strane, cijeli svoj život, od rođenja do danas, ne računajući vrijeme koje je kao dojenče proveo na rehabilitaciji, živi u [adresa], gdje živi i većina njegove obitelji i gotovo svi prijatelji, pa smatra bespredmetnom tvrdnju tužiteljice da bi dijete u [adresa] bilo bolje socijalizirano nego u Zagrebu. U Zagrebu dijete ima mogućnost kvalitetnog školovanja, raznovrsnijeg provođenja slobodnog vremena; od rođenja je na kontinuiranom praćenju kod neuropedijatra s periodičnim kontrolama, pri čemu se svi liječnici i terapije nalaze u Zagrebu, dok u odnosu na navode glede udaljenosti škole koju bi DE pohađao u [adresa] navodi da je utvrdio da je škola udaljena 10 minuta od kuće, dok je škola koju dijete sada pohađa u Zagrebu udaljena svega 5 minuta od kuće. Smatra i da bi eventualno preseljenje djeteta s tužiteljicom u [adresa] predstavljalo znatnu traumu za dijete koje bi u tom slučaju bez svoje volje otišlo živjeti u novu sredinu različitu od Zagreba, a udaljenu 200 km od Zagreba. Povrh toga, mlt. DE izražava želju nastaviti živjeti u [adresa], a u slučaju preseljenja majke u [adresa], želju živjeti kod oca. On je kao otac spreman pružiti djetetu svu moguću i potrebnu brigu i skrb, te mu osigurati kvalitetno školovanje, odgoj i slobodno vrijeme te radi toga prilagoditi svoje poslovne i druge obveze potrebama djeteta. Usprotivio se i traženom povišenju uzdržavanja na iznos od 500,00 EUR navodeći da tužiteljica takvim zahtjevom nije ispoštovala kriterije iz odredbe čl. 314. ObZ-a, a da eventualno preseljenje u [adresa] i time prouzročeni dodatni troškovi ne predstavljaju argument za povišenje uzdržavanja.

3. Mlt. DE je u ovome postupku zastupan po posebnoj skrbnici ŠE iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

4. Radi utvrđenja prijepornih činjenica promijenjenih okolnosti u odnosu na postavljeni zahtjev tužiteljice, sud je od nadležnog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad pribavio prijedlog i mišljenje, koji je na spis dostavljen podneskom od 13. svibnja 2025. (list 35-39 spisa) te s obzirom na dispozicije stranaka, dodatno u vidu očitovanja podnescima od 03. lipnja 2025. (list 53-58 spisa), 02. listopada 2025. (list 112 spisa), te podneskom od 29. listopada 2025. (list 136 spisa). U postupku su nadalje saslušane stranke (list 116-123 spisa), pribavljeno je mišljenje mlt. djeteta te je mlt. dijete upoznato s postupkom od strane posebne skrbnice, koja je o istome obavijestila sud podneskom od 27. lipnja 2025. (list 77-80 spisa), a s obzirom na isti podnesak, kao i raniji podnesak Zavoda, sačinjena je psihologijska procjena mlt. djeteta po stručnoj suradnici u sudu, psihologinji OE. Također je pribavljeno izvješće Osnovne škole kralja Tomislava u Zagrebu, te su na okolnost utvrđenja imovinskog stanja tuženika za potrebe odluke o povišenju uzdržavanja, sukladno odredbi članka 313. st.3. ObZ-a, pribavljeni podaci od nadležnih tijela. Dokazni prijedlog tužiteljice za procjenom interakcije djeteta u [adresa] sud nije cijenio potrebnim za donošenje odluke kraj utvrđenja iz ranije izvedenih dokaza.

5. Uvidom u ovosudno rješenje R1 Ob-711/18 od 18. listopada 2018. utvrđeno je da je njime odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 15. veljače 2018. za mlt. DE, rođenog **.**.2016. Prema sadržaju Plana, mlt. DE stanuje s majkom na adresi [adresa], a s ocem ostvaruje osobne odnose svaki drugi vikend u mjesecu od petka u 20:00 do nedjelje u 20:00 i svaki utorak i četvrtak od 18:00 do 21:00 sati. Otac dolazi po dijete i vraća ga na adresu stanovanja kod majke. Za uzdržavanje mlt. djeteta je ocu određena obveza u iznosu od 1.350,00 kuna.

6. Uvidom u prijedlog i mišljenje stručnog tima Područnog ureda Trešnjevka od 13. svibnja 2025. i podnesak od 26. svibnja 2025. te psihologijsku obradu, utvrđeno je da se mišljenje od 13. svibnja 2025. temelji na razgovorima s oba roditelja, nalazu i mišljenju psihologa koji je temeljen na psihologijskoj obradi FE od **.**.2025. i ZE od 25. ožujka 2025., razgovoru s mlt. djetetom od 19. ožujka 2025., na terenskom izvidu na adresi namjeravanog stanovanja majke te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju Područnog ureda, pri čemu je psihologijsko testiranje stranaka provedeno upotrebom psihodijagnostičkih instrumenata SPM, MMPI-2 i WZT.

6.1. Majka FE je u razgovoru sa psihologom Zavoda iznosila kako se s bivšim partnerom upoznala tijekom 2014. Mlt. DE su dobili nakon dvije godine veze, a ubrzo po rođenju djeteta su prekinuli izvanbračnu zajednicu. Otac ZE je pak iznosio da su bili u kratkoj vezi koja je trajala 6 mjeseci s prekidima i da je po prekidu veze ustanovljena trudnoća. Dogovorili su se da će zajednički brinuti o djetetu. Otac je dalje navodio da su majka i dijete po djetetovom rođenju živjeli kod njega u stanu, a kada je mlt. DE navršio dvije godine da je majka s djetetom otišla živjeti u [adresa] kod svoga oca. Djetetu je dijagosticirana ventrikulomeganija i febrilne konvulzije te je majka do treće godine djetetova života koristila dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju. Iz mišljenja slijedi i da je otac u tom periodu doprinosio za uzdržavanje, a dijete je viđao tjedno jednom kada je dolazio u [adresa]. Majka se s djetetom vratila u Zagreb 2018., gdje je pronašla zaposlenje, od kada je, pa sve do 2019., boravila s mlt. DE u stanu kod oca djeteta. Otac ZE je u tom dijelu naveo da se povratkom majke i djeteta u Zagreb postavilo pitanje gdje će živjeti te je on ponudio da žive kod njega uz uvjet plaćanja polovice režija na što je majka pristala, a dijete je bilo prijavljeno u vrtić. Naveo je i da se majka počela ponašati kao da su u braku i da nije imao mira, kao i da je počela negodovati zbog režija, nakon čega je 2019. unajmila stan od rođaka za nisku cijenu u kojem i danas živi. U razgovoru sa stručnim timom, majka je dalje navodila da mora iseliti iz stana u kojem je podstanar i da stoga želi sa sinom otići živjeti u [adresa], u obiteljsku kuću gdje stanuje i njezin otac. Navodila je da je tuženik sa mlt. djetetom u dobrom i bliskom odnosu i da se redovito viđaju te provode zajedno školske praznike. Predložila je da po preseljenju u [adresa], otac s djetetom ostvaruje osobne odnose svaki drugi vikend od petka u 18:00 do nedjelje u 17:00 sati, na način da bi ona dovela dijete u Novsku gdje bi ga otac preuzimao i vraćao na isto mjesto. Otac, ZE, je u razgovoru dalje iznosio da su stvari između njih kao roditelja dobro funkcionirale sve do prije godinu i pol dana kada je dijete trebalo krenuti u školu. Majka je tražila odgodu upisa do navršene 8. godine života djeteta, s čime se on nije slagao, a i psihologijskim testiranjem je utvrđeno da je DE sposoban za školu. Birali su između škole na [adresa] gdje stanuju majka i dijete, te škole na Novoj cesti koja se majci više svidjela, pa je dijete u konačnici upisano u tu školu. Zbog prostorne udaljenosti od adrese stanovanja majke i djeteta te škole, mlt. DE je od rujna 2023. do listopada 2024., dakle cijeli 1. i nekoliko mjeseci 2. razreda svaku noć spavao kod oca te ga je otac ujutro odvodio u školu. Majka bi ga preuzimala iz škole i poslijepodneva je provodio kod nje. Naveo je da od listopada 2024. mlt. DE više ne spava kod njega jer se majka naljutila zbog toga što on nije suglasan s time da se presele. Za preseljenje je saznao od djeteta. Spreman je doprinositi dio za najam samo kako bi dijete ostalo u Zagrebu, no majka to odbija i inzistira na preseljenju. Naveo je da ona ima partnera koji je iz [adresa] i pretpostavlja da se on tamo želi vratiti. Čuo se s njezinim partnerom koji ga je pitao zašto ih sprečava da odu u bolji život, na što ga je on pitao da za koga je to bolji život, a partner je dalje naveo kako mora misliti i na sebe. Dalje je iznosio da sa sinom ima blizak odnos i uključen je u sve sfere njegovog života. Također, DE ima blizak odnos i sa članovima njegove obitelji. Smatra da je za DE bolje da ostane u Zagrebu gdje ima prijatelje i aktivnosti, no smatra da majka ima na njega veliki utjecaj. Izrazio je želju da DE ostane živjeti kod njega, a ako bi majka odustala od odlaska u [adresa], pristao bi da osobni odnosi ostanu određeni kao i do sada. Predložio je i da, ukoliko tužiteljica ustraje na preseljenju u [adresa], da mlt. DE živi s njim.

6.2. Provedenom psihologijskom obradom roditelja nije utvrđeno da bi roditelji bili takvih osobina koje bi negativno utjecale na sposobnost brige i skrbi za dijete.

6.3. Iz mišljenja dalje slijedi da je 19. ožujka 2025. proveden razgovor psihologinje stručnog tima s mlt. DE. Dječak je došao u pratnji oba roditelja te je utvrđeno je da je urednog raspoloženja, otvoren u komunikaciji i bez zadrške je odgovarao na postavljena pitanja. Informiran o pravu na izražavanje mišljenja i utjecaju koje njegovo mišljenje može imati na ishod postupka, naveo je kako misli da je tu došao jer se mama i tata ne mogu odlučiti gdje će on živjeti, pa onda mora on odlučiti. Objašnjeno mu je kako nije došao radi donošenja odluke, već da izrazi mišljenje o tome što misli o svemu jer se i to uzima u obzir prilikom donošenja odluke, nakon čega je naveo da želi da svi žive zajedno, ali zna da se to ne može dogoditi. Prije su svi živjeli zajedno, ali više nisu mogli jer se mama previše ljutila na tatu zato što stalno igra igrice. To mu je rekla mama. Ovdje je jako dobar s bratićima, a s dvojicom od njih se jako često druži. Smatra da je bezveze da ide u novu školu jer bi tamo bio B razred, a ovdje je A, ima prijatelje u razredu, a dvojicu „dečkiju“ iz razreda nikako ne voli. Ovdje u Zagrebu ima sve, tatu, školu, prijatelje. Jedino što mu smeta je što mu je škola daleko kad spava kod mame i tada se mora buditi u 6 ujutro, a kad je kod tate budi se u 7. Jedno je vrijeme stalno spavao kod tate, cijeli 1. razred i par tjedana 2., zato što tata živi blizu škole, ali to se naglo promijenilo jer to mami nije odgovaralo, odnosno nije joj odgovaralo da je stalno kod tate. Naveo je da bi htio biti podjednako i kod jednog i kod drugog. Trenutno kod oca može biti samo za vikend i dva puta preko tjedna, a to mu je premalo. Volio bi više vremena provoditi s prijateljima iz škole i najboljim prijateljem koji je iz vrtića. U [adresa] ima 4 do 5 prijatelja i kad je tamo oni mu dolaze u goste. Ako bi se preselio u [adresa] ne bi išao s njima u razred jer su mlađi, a neki idu u vrtić. Rođendane slavi u [adresa] jer tamo ide preko ljeta a prije toga ode na more i tamo isto slavi. U apartmanu na moru bude s mamom i njezinim prijateljem F. Njih oboje se žele preseliti u [adresa]. Navodi se kako mlt. DE navodi da želi živjeti u [adresa] jer tu ima sve, školu, prijatelje, bratiće, a kada bi se majka preselila ostao bi živjeti s tatom. I mama i tata ga ispituju što bi htio i on se boji reći što želi da se ne naljute na njega. Misli da bi se mama naljutila kad bi joj rekao da želi ostati u Zagrebu, dok se tata ne bi naljutio da mu kaže da želi živjeti u [adresa]. Tata se gotovo nikad ne ljuti, a mama je stalno ljuta čim nešto krivo napravim. Upitan želi li još nešto reći, rekao je da mu je mama rekla da će rjeđe viđati tatu ako ode u [adresa], a ako ostane u Zagrebu da će nju rjeđe viđati.

6.4. Terenskim izvidom na adresi namjeravanog majčinog preseljenja utvrđeno je da je riječ o kući katnici, površine 180m2. Prizemlje se sastoji od adekvatno namještenih prostorija hodnika, kupaonice, spavaće sobe i kuhinje, a kat od hodnika, kupaonice, kuhinje i spavaće sobe od kojih je jedna dječja soba, te su također opremljene potrebnim namještajem. Objekt ima potrebne priključke i sve su instalacije unutar objekta u funkciji. Unutar dvorišta se nalazi dvorišna zgrada koja se sastoji od hodnika, kuhinje, kupaonice i dnevne sobe. U kućanstvu živi EE i suglasan je s tužiteljičinim preseljenjem k njemu.

6.5. Temeljem tako provedene obrade, stručni tim Zavoda zaključuje kako mlt. DE aktualno boravi s ocem dva dana svaki tjedan i svaki drugi vikend, što je ukupno 12 dana u mjesecu pri čemu ne prođe duže do 6 dana u kontinuitetu da ne vidi oca. Po majčinom prijedlogu bi oca viđao dva vikenda u mjesecu, što je značajno smanjenje obima viđanja s ocem, slijedno čemu bi odluka o tome da se djetetu promijeni prebivalište prema prijedlogu majke značajno utjecala na obim vremena kojeg bi dijete provodilo s ocem. Majka u prijedlogu ne predlaže nikakve druge načine ostvarivanja osobnih odnosa, osim susreta uživo. Mišljenja su da nisu utvrđeni razlozi koji bi opravdali život djeteta s majkom ukoliko bi ona preselila u [adresa] i da iskaz djeteta ne potvrđuje majčine navode o tome da je to i njegova želja. Razloge koje majka navodi vezano uz prijatelje, proslavu rođendana, kuću i igru na otvorenom nisu razlozi za koje dječak navodi da su bitni. Prijatelji u [adresa] su mlađi od njega, tijekom razgovora ih ne predstavlja bitnim kao prijatelje i bratiće u Zagrebu. Dječak rođendan slavi tijekom ljeta u mjestu u kojem se nalazi u to doba godine, kao i većina ljudi koji su rođeni tijekom ljetnih mjeseci, budući u tom periodu ljudi uobičajeno borave izvan Zagreba. Tijekom razgovora s mlt. DE nije utvrđeno da bi dječak u [adresa] bio bolje socijaliziran. Dječak većinu vršnjačkih odnosa ostvaruje upravo u Zagrebu, a sam navodi da bi u slučaju majčina preseljenja on ostao stanovati u [adresa], koju želju također izražava i otac. Odnos mlt. DE s ocem se procjenjuje bliskim i kvalitetnim. Radi se o roditelju koji je uključen u brigu i skrb o djetetu i roditelju s kojim je dijete provodilo značajan vremenski period od polaska u školu, budući da je u periodu oko godine dana boravio kod oca tijekom radnih dana, a što je prema iskazu oca prestalo majčinom odlukom o preseljenju, odnosno očevim neslaganjem s tim. Otac je procijenjen roditeljem koji interes djeteta stavlja ispred vlastitog interesa i koji je usmjeren na prisutnost oba roditelja u životu djeteta. Ne inzistira na životu djeteta s njim, premda za to ima uvjete i kapacitete, a dječak je kod njega boravio u širem opsegu od onog određenog planom. Također, mlt. DE navodi da mu je vrijeme koje provodi s ocem trenutno, premalo. Sve navedeno, prema mišljenju stručnog tima ne ukazuje na to da je interes djeteta preseljenje u [adresa], budući da bi time bili smanjeni osobni odnosi s ocem, što nije u skladu s djetetovom dobrobiti, niti njegovim željama. Ukoliko majka planira preseliti u [adresa], predlažu da mlt. DE stanuje s ocem, a s majkom ostvaruje osobne odnose svaki drugi vikend, polovicu svih praznika i svakodnevno putem video poziva.

7. Tužiteljica se usprotivila tako danom mišljenju. U podnesku od 20. svibnja 2025. je navela kako Zavod nije procijenio roditeljske kapacitete oca; da skrb o djetetu u cijelosti vrši majka i da otac nikada, pa ni sada nije inzistirao da dijete stanuje s njim, kao i da Zavod nema saznanja da li je tuženi sposoban za preuzimanje roditeljske uloge, jer da Zavod nije proveo obradu u svrhu utvrđivanja njegovih roditeljskih sposobnosti, slijedno čemu da su prijedlog i mišljenje nepotpuni. Nadalje, da dijete nije adekvatno upućeno o predmetu, tijeku i mogućem ishodu postupka na način prikladan njegovoj dobi i zrelosti, kao i da je iz razgovora s djetetom vidljivo da mišljenje djeteta nije autentično i da je dijete u konfliktu lojalnosti. Tako iznesene navode tužiteljice u dijelu skrbi oca sud nije cijenio osnovanim. To stoga što je u uvodnom dijelu mišljenja jasno navedeno, a isto je naknadno i dostavljeno u spis, da je od strane stručnih osoba Zavoda provedena psihologijska dijagnostika roditelja, kojom su među ostalim procijenjeni struktura ličnosti i sposobnost roditelja za brigu o djetetu.

7.1. Tuženik nije imao primjedbi na isto mišljenje. U podnesku od 04. lipnja 2025. je naveo da prihvaća da mlt. DE stanuje s njim, a s majkom ostvaruje osobne odnose ukoliko majka preseli u [adresa]. Takvo uvjetno postavljanje zahtjeva sud nije cijenio tužbenim zahtjevom. Dodatno tome, sudska odluka mora biti ovršiva, a odluka koja bi sadržavala uvjet to prema određenju ObZ-a ne bi bila.

8. Iz podneska posebne skrbnice od 27. lipnja 2025. o provedenom razgovoru s mlt. DE od 18. lipnja 2025., dva mjeseca od razgovora s djetetom u Zavodu, slijedi mišljenje posebne skrbnice da je mlt. DE upoznat s razlogom dolaska na razgovor te je vjerojatno poučen o mogućim posljedicama ranije izraženog mišljenja. Iznosi da sada mijenja mišljenje u odnosu na kazivanje u Zavodu na način da navodi kako sada želi preseliti u [adresa]. Mlt. DE samoinicijativno iskazuje ono što želi, dok mu je razgovor o svemu ostalom, osim onoga što je naumio reći „dosadan“. Posebna skrbnica navodi da, s obzirom na kazivanje u Zavodu o toplom odnosu s ocem i kako s njim provodi premalo vremena, dječak je sada usmjeren na negativno atribuiranje oca i isticanje njegovih loših strana, uz istovremeno isticanje pozitivnih osobina majke, pa tako negira ljutnju kod majke, o čemu je kazivao u Zavodu, a čak i postavljanje granica u igranju igrica doživljava pozitivnim, slijedno čemu posebna skrbnica postavlja sumnju u autentičnost mišljenja djeteta. Iznosi kako je moguće da je mlt. DE, s obzirom da stanuje s majkom, i pod utjecajem dobrih strana života u [adresa] i isticanju negativnih strana života u Zagrebu, a o čemu potvrđuje da razgovara s majkom i njezinim partnerom, kao i obećanjima u slučaju preseljenja, formirao tako izraženo mišljenje.

8.1. Sud primjećuje kako mlt. DE u razgovoru na pitanje zna li razlog dolaska, navodi da je došao radi toga „s kim će i gdje živjeti i da mu je već dosadno o tome ponavljati“, kao i da dalje pita „može li sada promijeniti mišljenje i ono što je tamo rekao“. Upućen da može kazivati što god želi i kako se osjeća, navodi da je u Zavodu rekao da želi ostati s tatom, no sada se ipak želi preseliti u [adresa]. Upitan da pojasni razloge promjene mišljenja navodi da u „Zagrebu nema prijatelja, ne igra se i ne druži s nikim iz škole, da je u Zagrebu uvijek nekakva žurba, da mama kaže da je tu sve teško dogovoriti i organizirati jer je gužva u prometu“, a dodaje i da mora rano ustajati za školu jer je škola na Trešnjevci, a on s mamom i njezinim partnerom F živi na [adresa]. Dječak navodi i kako je u [adresa] sve bolje, ima prijatelje, sve je blizu, ne mora rano ustajati, imati će svoju sobu koju mu je F obećao obojati u plavo što je njegova omiljena boja, a u [adresa] je dobio i krevet na kat samo da bi prijatelji mogli s njim spavati. U [adresa] ima prijatelje koji su ili stariji od njega ili mlađi, pa nitko ne bi s njim išao u razred, ali to mu ne smeta. Ponovno navodi da u Zagrebu nema prijatelje ni iz razreda, ni s treninga, iako je u Zavodu tvrdio drugačije, kao i da „zna kako je živjeti u [adresa], sjeća se kako mu je bilo kad je kao mali tamo živio jer se sjeća stvari koje su se dogodile kad je imao godinu dana“, a nastavno dalje samoinicijativno navodi da se „jednom davno tata napio i izbacio njega i mamu iz kuće, pa su otišli živjeti u [adresa]. Upitan o razlozima prestanka spavanja kod oca radi blizine škole, naveo je da je to točno, no da je „mama jednog dana odlučila da je to previše druženja s tatom, pa je rekla da je toga dosta i od tada živi s njom. Oca viđa svaki drugi vikend. Samoinicijativno navodi da „kod tate nema kontrole, tata mu dozvoli previše igrica, a mama ne baš toliko „da ne povrijedi mozak“. „Mama kaže da neće imati mozga zbog igrica, a i sam je vidio kako mu je mozak odmah bolje kad prestane igrati igrice. S obzirom da je prošao s odličnim, mama mu je obećala pušku, vodene balone, …, a u [adresa] bi trebao dobiti i psa. Navodi i da s tatom ne provodi baš puno vremena vani jer tata puno radi i nema vremena se s njim igrati. S obzirom da su se majka i njezin partner odlučili preseliti u [adresa], on „želi ići s njima zbog svega što je već rekao, a i mama je mama.“ Upitan od posebne skrbnice da li je svemu što je rekao razgovarao s roditelja, naveo je da je o svemu pričao s majkom, a s ocem ne je mislio da će se ljutiti, a potom da je to ipak rekao ocu koji ga je pitao kako će se viđati ako preseli, na što mu je on rekao da kao i sada svaki drugi vikend i za praznike. Ukoliko bi odluka suda bila da ostane u Zagrebu, mlt. DE navodi da bi „plakao do kraja života jer ne bi vidio mamu“ te pojašnjava da u tom slučaju „ nikako ne može putovati u [adresa] svaki drugi vikend kako bi se vidio s mamom jer mu je to prenaporno, a mama ne može doći u Zagreb jer ponekad radi vikendom, a i previše bi vremena trošila na gorivo“. Posebna skrbnica u dijelu procjene kako je dječaku razgovor izvan onoga o čemu želi govoriti „dosadan“, navodi i da se isto očituje u njegovom ponašanju tijekom razgovora, na način da je prekida u razgovoru, zijeva, govori da mu je dosadno, najradije bi legao, pri čemu je na ročištu do 16. srpnja 2025. dodatno navela i kako je stekla dojam nepristojnog dječaka (zabavljao se na stolici, prekidao je, rekao da li on može iznijeti svoju stranu priče, jeo je bombone koji su bili na stolu i pospremao papire u džepove tražeći od nje da ga ne izda roditeljima).

8.2. Posebna skrbnica je na ročištu dalje iznijela kako je majka rekla da će dijete kroz ljeto provesti dva tjedna kod oca i potom ostatak vremena s njom u [adresa], pa da će utjecaj ljeta, praznika, majke koja radi od kuće, doprinijeti naravi mišljenja djeteta. Navela je i kako je dijete pri razgovoru bilo upoznati s time koliko će viđati majku ako ostane u Zagrebu, kao i da ne može reći da li je to prava volja djeteta.

9. Uvidom u psihologijsku procjenu djeteta od 27. kolovoza 2025., sačinjenu od strane psihologinje suda OE i primjenom tehnika intervjua, WZT, KOBI i TNR, utvrđeno je da je mlt. DE dječak koji živi u obitelji razdvojenih roditelja te aktualno stanuje s majkom, a s ocem redovito ostvaruje osobne odnose. Dječak adekvatno uspostavlja kontakt, emocionalno je topao i suradljiv, no primjetan je psihomotorni nemir i otklonjiva pažnja, naročito pri praćenju uputa testova i ispunjavanju upitnika. Nestrpljiv je i opetovano pita kada će razgovor završiti. Iz razgovora i procjene proizlazi da je DE izrazito emocionalno opterećen svojom ulogom u ovom postupku te da mu je nametnuta odgovornost koja djetetu ne pripada - da samostalno odluči s kim će živjeti. Jasno iskazuje da mu je teško svima udovoljiti, verbalizira o neugodnim emocijama pri nošenju s reakcijama roditelja nakon razgovora u kojima je iznosio svoje mišljenje te se doima mirnijim kad je „dobio dopuštenje“ biti dijete (i ne odlučiti) i kada mu je reflektirana zabrinutost i tjeskoba koju osjeća. Razvidno je da je jednako privržen majci i ocu te da s njima ostvaruje kvalitetno i sadržajno ispunjene odnose. Saznaje se da su roditelji jasno izražavali svoje stavove o tome da bi voljeli da se izjasni povodom ostanka u Zagrebu ili preseljenja u [adresa]. Otac je to činio suptilnije, no riječima koje bi se mogle shvatiti kao ucjena-ako izabere majku, njega će manje viđati jer je njegov dolazak skuplji, dok je majka to činila direktnije-plakanjem pred DE i jasnijim uputama što se od njega očekuje da kaže. Doima se i da su se roditelji u posljednje vrijeme ustezali od takvih poruka, što DE potvrđuje kada mu psihologinja govori i da je „ne znam gdje bih volio živjeti“ dobar odgovor. Pritom psihologinja ističe i da je šteta svakako već učinjena. Iz psihologijske procjene dalje slijedi da je DE u razvojnoj dobi kada ne može pojmiti sve aspekte promjena koje bi se dogodile njegovim preseljenjem, što je jasno iz njegovog odgovora (škola, hrana, slobodne aktivnosti) te se usmjerava na ono što mu je trenutno važno i/ili na što ga roditelji usmjere. Zaključno napominje roditeljima da nije dijete to o kojem ovisi odluka u ovom postupku te da je dijete potrebno rasteretiti doživljaja odgovornosti koji su mu nametnuli, a koji predstavlja emocionalnu ugrozu za djetetov razvoj.

10. Uvidom u izviješće Osnovne škole kralja Tomislava od 02. listopada 2025. utvrđeno je da mlt. DE pohađa 3a razred te škole prema redovitom programu. Prva dva razreda je prošao s odličnim uspjehom i uzornim vladanjem, a na nastavi pokazuje korektan odnos prema radu. Redovito se javlja, sudjeluje u raspravama i izvršava zadane zadatke. Dobro je prihvaćen u razrednom kolektivu i uglavnom nema poteškoća u socijalizaciji i odnosu s vršnjacima. Povremeno nailazi na manje poteškoće u situacijama natjecateljskog karaktera što dolazi do izražaja na nastavi tjelesnog, gdje teže podnosi poraz i neuspjeh. Pokazuje poštovanje prema učiteljima i surađuje na primjeren način. Nadalje, redovito pohađa nastavu i svi njegovi izostanci su pravovremeno opravdani. Roditelji učenika, i majka i otac redovito prisustvuju roditeljskim sastancima te individualnim informacijama, pravovremeno se odazivaju na pozive učitelja i dolaze na informacije. Suradnja roditelja s školom je kontinuirana i konstruktivna, prihvaćaju primjedbe, kritike i savjete.

10.1. Iz potvrde Osnovne škole Dragutin Tadijanović od 14. veljače 2025. slijedi da se adresa [adresa] nalazi na upisnom području te škole te da bi učenik DE po prelasku u Osnovnu školu Dragutin Tadijanović u školskoj godini 2025./26. pohađao 3.b razred.

11. Tužiteljica FE je u iskazu s ročišta od 28. listopada 2025. navela da je u trenutku podnošenja tužbe njezino preseljenje bilo potaknuto osobnim razlozima, no da, kako je vrijeme prolazilo i kada vidi kakvo je njezino dijete u [adresa] i kakvo je ovdje u Zagrebu, smatra da je za njegov socijalni i emocionalni razvoj bolje stanovanje u [adresa]. Put između Zagreba i Slavonskog Broda je 190 km i vidi da to DE ne pada teško. DE sada viđa oca svaki drugi vikend i preko tjedna kada kod njega prespava, a u slučaju preseljenja bi ga viđao svaki drugi vikend. Ona bi mogla dijete dovesti u Zagreb, jer ima gdje u Zagrebu prespavati ili bi mjesto preuzimanja bilo kod Novske. Ako bi sud udovoljio njenom zahtjevu, s djetetom bi se preselila na kraju ovog polugodišta ili na početku sljedećeg razreda. Iskazala je da je točno da je DE ovdje u školi dobro integriran i druži se s djecom iz razreda u školi, ima jednog prijatelja iz vrtića s kojim se intenzivnije druži, kao i bratića s kojim se druži, no s djecom iz škole se ne druži. Ne zna zašto je tome tako, no nije je nikada pitao da bi kod nekoga išao na igru. Ne može reći da je u Zagrebu nesretan, ali je drugačiji nego je u [adresa]. Ovdje je puno zatvoreniji. Pohađa školu na Trešnjevci, a žive na Knežiji, gdje su se tek doselili i tu se s nikim ne druži. Dok su bili na [adresa] bilo je jedno, možda dvoje djece s kojima se družio. Vikende provode u [adresa] gdje ima puno prijatelja koji su mu svi blizu, pa je tako prijatelj Z na 10 minuta, D i Š također na 10 minuta, U i O su na 5 min, jednako kao i O. Oni su svi stariji ili mlađi od njega, no s njima se druži. Ovo ljeto je bio na kampu u [adresa] i tamo je upoznao neke prijatelje s kojima bi moguće išao u školu. Iskazala je da je [adresa] jako lijepo uređen grad, sve im je u blizini i može ga samog pustiti da ide s prijateljima, a u Zagrebu se to boji učiniti. Također, kada je u [adresa] zvala Hitnu, došla je za 5 min, a ovdje u Zagrebu im je potrebno 45 min. Blizinu bolnice spominje stoga što je DE u djetinjstvu, s dvije godine imao febrilne konvulzije, a zadnje je imao prije godinu i pol dana. Vidi da je u [adresa] drugačije i sretnije dijete. U odnosu na njegove razgovore u ovom postupku, može reći da je on u nekom sukobu lojalnosti, no on jako želi ići u [adresa]. Kad se po završetku vikenda vraćaju priča joj zašto moraju ići i zašto ne može ostati, pri čemu to možda u zadnje vrijeme to priča nešto više. Posebno upitana navela je da je mlt. DE od rođenja živio u [adresa], potom su imali jedan prekid do njegove treće godine kako su njih dvoje živjeli u [adresa], a zatim ga je s tri godine upisala u vrtić u Zagrebu. Ona se s djetetom iselila iz stana na Melešnici u lipnju 2025. jer su ga preuređivali i sada su u stanu u najmu na Knežiji. Površine je 20m2 i tom stanu DE ima svoj prostor, no nema svoju sobu. U [adresa] je kuća u širem centru grada i površine je 150 m2, od kojih za stanovanje koriste 80m2, a također se uređuje potkrovlje. Kuća ima veliko dvorište i vrt u kojem ona i DE nekada sade povrće. Dijete u kući ima svoju sobu koju su ovo ljeto nešto uređivali jer je želio na zidu imati Minecraft. U prizemlju te kuće stanuje njezin otac. Kada bi s djetetom preselila u [adresa], tamo bi stanovali DE i ona, njezin otac u prizemlju i njezin partner. Ona je trenutno zaposlena u Zagrebu, ali u [adresa] može naći posao i to nije nikakav problem. Upitana dalje o skrbi oca za dijete, navela je da je u zadnje dvije godine puno bolje nego ranije. Dosta je posvećen djetetu, pomaže mu oko zadaće i ide na roditeljske sastanke. Tome ranije nije bilo tako i bilo je perioda kad ga čak i nije htio viđati. Točno je da je dijete cijeli prvi razred i prva 3 mjeseca drugog razreda, spavao kod oca i od njega išao u školu jer su tada bili na [adresa], a od očeve adrese stanovanja je škola udaljena 5 minuta, a to je prekinuto kada je njezin partner počeo DE voziti u školu. Dok je tako spavao kod oca, ona bi ga ja preuzela u školi i bio je kod njih, a navečer oko 8 bi ga odveli kod oca. Komunikacija između njih kao roditelja je dobra. Dogovaraju se oko toga tko će kada doći po dijete i tko će ga voziti gdje. Ako piše ispit iz matematike, onda otac s njim vježba, ako piše hrvatski ili engleski, tada ona više s njim radi. Nedavno ga je otac vodio kod ortodonta, a ona s njim ide kod zubara. DE joj ne opisuje nikakve aktivnosti s ocem i ne zna da li ih imaju. Zna da mu, kada je kod oca, dođe bratić i igraju Minecraft ili tako nešto ili DE ode kod bratića i tamo prespava. Dijete odlazi s ocem u park i tamo se eventualno vidi s prijateljima iz razreda. U [adresa] mu u kuću dolaze prijatelji, nekad petkom ili subotom, nekad subotom i nedjeljom, često i netko prespava. Kada su u [adresa], često odu na vožnju biciklom i pozovu nekog od njegovih prijatelja; tamo ima skate park u koji voli otići, vodi ga na bazene, kupalište, na radionice vikendom, a u [adresa] dijete osim njenog oca ima i dva ujaka koji su mlađi od oca i jako su integrirani u djetetov život. Upitana ima li s djetetom neke zajedničke aktivnosti u Zagrebu, navela je da je dijete svaki drugi vikend s ocem u Zagrebu, a kada je njezin vikend, odlaze u [adresa]. Iskazala je da nije primijetila da preko tjedna ima nekih radionica, odvede ga u park i vodila ga je u knjižnicu. Upitana od strane punomoćnika tuženika da pojasni zašto nije dijete upisala na neke aktivnosti u Zagrebu, kada spominje mnoštvo istih u Slavonskom Bridu, navela je u Zagrebu kompleksnije da se dijete odveze na aktivnost. Živjeli su na [adresa] i vozila ga je na judo. Neke druge aktivnosti koje je za dijete htjela poput gitare, na [adresa] nema. U [adresa] je sve na 5 minuta autom i 10 minuta pješke. Navela je da nije točno da dijete nigdje ne vodi u Zagrebu jer je išao s njom u zoološki, vodila ga je na Sljeme i na Japetić kada je vikendom ostajala u Zagrebu; a upitana zašto djetetu ne organizira druženje s drugom djecom u Zagrebu, navela je da DE za to nije zainteresiran.

11.1. Tuženik ZE je iskazao da je od DE prošle godine u kolovozu saznao da će se preseliti u [adresa]. Rekao mu je da su mu obećali psa, da će imati svoju sobu i da će mu biti super te da će otac dolaziti svaki drugi vikend kod njega. Nakon što je to doznao od djeteta, tražio je razgovor s FE, kada mu je rekla da je glavni razlog preseljenja da mora do 31.10. izaći iz stana. Rekao joj je da to ne radi i da ako postoji razlika u cijeni stana da ću on pomoći i dodati 100 do 200 eura i da se presele bliže školi, no to nije bilo s njezine strane odobreno jer je odluka već donesena. Pred djetetom su tada s njezine strane pale teške riječi. Njemu je rekla da je ucjenjuje i nakon toga je dijete prestalo kod njega spavati te ga je F svako jutro u 7 sati vozio u školu i tamo ga ostavljao te je dijete „tamo čubilo“ do 8 sati kada počinje škole. Zamolio ih je da ga dovedu kod njega u 7 pa da ga on potom vodi u školu, no to nije prihvaćeno jer mu je rečeno da je to F prekomplicirano. Nakon tog razgovora su se vratili na režim osobnih odnosa utorkom i četvrtkom po dva do tri sata i svaki drugi vikend, a negdje od veljače 2025. dijete kod njega prespava svaki drugi dan. Do toga su došli razgovorom on i majka djeteta jer je ljutnja već bila popustila. Naveo je da se ne slaže da DE ima veći broj prijatelja u Slavonskom Bordu. Ono što je od njega doznao je da ima dva do tri prijatelja s kojima se intenzivnije druži, misli da su to sve Krunini nećaci i možda još dvoje djece koje je nedavno upoznao. Ovdje u Zagrebu je izvrsno socijaliziran. Od 20-ero djece u razredu samo s jednim se nešto „koška“, odnosno nemaju se. Kad odu u park ili do Doma sportova gdje su uglavnom i njegovi prijatelji iz razreda, on nije orijentiran samo na njih, već se bez problema uklopi i u ekipu druge djede. Kada su došli s mora, odveo ga je do Doma sportova i tamo je odmah uspostavio kontakt s drugom djecom. Kad su zajedno preko vikenda, odu u kino ako je loše vrijeme, a inače odlaze u muzeje, bili su u Tehničkom muzeju, igraonicama, vikendom ga odvede na bazene, vrijeme provode u parku. DE sada ne ide na nikakve aktivnosti zbog ove situacije, jer su sada u režimu da majka dirigira i njega se ne pita. DE je do prošle godine išao na taekwondoe tri puta tjedno po sat vremena. On je ponekad otišao po njega i vodio ga ponekad na turnire. Potom se klub preselio u drugu dvoranu na Rudešu, što je majci bilo dalje pa ga je ispisala i upisala u kvart na judo, a onda je i na to prestao ići. Također je u školi išao na Male inženjere jednom tjedno dva do tri sata. Posebno upitan, naveo je kako je vidio prostor i kuću u [adresa] i misli da dijete tamo ima uvjete stanovanja, no misli da su u Zagrebu bolji. Kod njega već sada ima uvjete stanovanja koji su primjereni. Iza zgrade ima veliko dvorište koje je odijeljeno od prometnice. Točno je da u [adresa] imaju vrt i voćnjak, no kuća je u nizu i nema otvorenog dvorišta već je ograđena betonskim zidovima. Poznato mu je da je ulica u [adresa] jedna od glavnih ulica u [adresa], no nije točno da su svi sadržaji koje majka navodi na udaljenosti od 5 minuta jer ih nema, što zna jer ih je pogledao, a i odlazio je tamo godinu dana. Ovdje u Zagrebu u radijusu od 5 do 7 min hoda ima nekoliko parkova, Dom sportova, Mladost, školska igrališta, stem radionice, a upitan kako to da onda dijete trenutno na ništa od toga ne ide, naveo je da je to stoga jer su sada u ovom neodređenom režimu i njega se ništa ne pita. Ovdje u Zagrebu mu je dijete privatno izražavao želju da bi se vidio s drugom djecom, s E, ima i curu u razredu što ga jako veseli, navodeći da ga je doveo u neugodnu situaciju kada ga je tražio da se on s njenom mamom dogovori za igru. Upitan o obitelji djeteta ovdje u Zagrebu, naveo je da je većina obitelji s majčine strane ovdje u Zagrebu. U [adresa] su dva ujaka koji su preko 70 godina. S njegove strane ovdje ima dvije tete i dva tetka, 4 bratića i baku te barem jedan dan vikenda se vide. Upitan o roditeljskoj komunikaciji, naveo je da je u jednom periodu zbog ove situacije bilo otežano, ali inače vrlo dobro komuniciraju oko DE. Sada se situacija popravila, a i do kolovoza prošle godine s uredno surađivali. Na upit posebne skrbnice kako objašnjava da je dijete njoj reklo da nema prijatelja u Zagrebu, naveo je da je njemu taj cijeli razgovor s posebnom skrbnicom besmislen, jer smatra da je dijete bilo instruirano od strane majke. Nakon razgovora u Zavodu je rekao da se mama ljutila na njega, da se derala i da je plakala. Kada se i dogodila ona situacija u Prečkom, došla je kod njega sva u histeriji i plačući da treba što prije pobjeći iz ovog prokletog grada. Upitan da li mu je kada dijete reklo da se želi preseli u [adresa], naveo je da nije. Kad mu je DE u kolovozu rekao da će se preseliti u [adresa], mislio je da će mu on dolaziti svaki vikend. Porazgovarao je s njim i rekao mu da nije na njemu odluka, kao i da neće moći dolaziti toliko često. Poslije mu više nije rekao da bi želio tamo živjeti. Upitan od punomoćnice tužiteljice da li je dijete jednom ostalo pred njegovim vratima, naveo je da je i da je riječ o situaciji kada su bili u režimu da su dijete vozili kod njega da bi ujutro išlo u školu. Imali su dogovor da Jelenin partner njega nazove kada dovede dijete. Kako taj puta partner to nije učinio, on je zaspao pred televizorom. Nije čuo da je DE zvonio pred vratima. Tada je dijete našlo nekog čovjeka koji je nazvao majku, a majka je nazvala njega i otišao je po DE. Upitan dalje da li je bila kakva incidenta situacija s alkoholom, naveo je da je riječ o situaciji kada je DE bio bolestan i bio je kod njega tri dana. Njegova majka je tada također bila kod njega. FE je pitala da bi ga došla vidjeti, zbog čega se on maknuo iz stana, jer se ne želi s njom družiti, no oko djeteta komuniciraju. Njegova majka je ostala u stanu, a on je ostao vani s prijateljima. Točno je da je popio dva do tri pića, koliko je i mogao od 5 do 7, a u 3 po noći je nazvala policiju koja je došla do stana i probudila njegovu majku. On je u to vrijeme bio vani s društvom. Upitan kada je DE imao zadnji napad o kojem je majka iskazivala i kako to izgleda te da li zahtjeva uvijek odlazak u bolnicu, naveo je da je zadnji napad bio prije otprilike godinu i pol dana. Javlja se kad je temperatura iznad 38 i tada se počinje tresti. Pričekaju 15 sekundi i ako u tom vremenu se ne probudi, tada se ode na hitnu ili se zove hitna. Blizu je Klaićeva i hitna kod njega dolazi kroz nekih 5 do 10 minuta. U takvim situacijama daje se klizma i još neki lijek koji se stavlja u usta. Klizma je bila dok je bio manji, a sada se daje taj lijek. To je u situacijama ako napad traje dulje od 30 sekundi. Na daljnji upit da li je bila nekakva situacija izbacivanja majke djeteta iz stana, odgovorio je da je riječ o situaciji kada je dijete bilo u dobi od 3 godine i majka se iz [adresa] doselila u Zagreb s djetetom. Tada nije imala gdje biti i ponudio joj je da stanuje kod njega dok se ne snađe. Živjeli su kao cimeri i svatko je imao svoju sobu, a također su se dogovorili da će plaćati polovicu režija. Kroz mjesec dana se to pretvorilo u situaciju kao da su u braku, gdje je bio pitan gdje je bio, rekla mu je da neće plaćati Internet jer ga ona ne troši, na što joj je rekao da ako nije zadovoljna da si nađe drugi stan. Kroz neka dva tjedna je unajmila stan i tada se nakon 2 mjeseca pojavio F.

12. Pri prosudbi rezultata dokaznog postupka sud polazi od činjeničnih navoda tužbe u kojima je tužiteljica kao razlog zahtjeva za donošenje odluke prema kojoj će mlt. DE stanovati s njom u [adresa] iznosila zahtjev najmodavca da se iseli iz stana i činjenicu da u [adresa] ima nekretninu koja je podobna za život. U tužbi je dalje iznosila prednosti života u [adresa], navodeći da je dijete tamo bolje socijalizirano nego u Zagrebu, da mu tamo živi obitelj i prijatelji, da sve rođendane tamo slavi i ima prostor za igru na otvorenom, da je udaljenost škole i svih sadržaja svega 5 minuta i u konačnici, da takvu želju izražava mlt. DE. Sud primjećuje kako već tako iznesenim činjeničnim navodima, tužiteljica u potpunosti zanemaruje važan dio fizičkog, emocionalnog, socijalnog i moralnog razvoja djeteta, kontakt s ocem. Dijelom to i priznaje u prvoj rečenici iskaza navodeći da su u trenutku podnošenja tužbe njezini razlozi za preseljenje bili osobni, no premda u skladu s tijekom postupka prilagođava svoj iskaz statusu djeteta, svojim stranačkim navodima i iskazom i dalje pokazuje da u prvi plan stavlja svoju već donesenu odluku o preseljenju i da ne uzima u obzir potrebu djeteta za kontaktom s ocem. Navedeno prepoznaje i Zavod kada temeljem rezultata psihologijske dijagnostike i razgovora s roditeljima zaključuje da je otac taj koji bolje prepoznaje potrebu djeteta za prisutnošću oba roditelja u djetetovom životu, čime bolje prepoznaje potrebe djeteta, a želja za prisutnošću oba roditelja jest bila prva i iskrena djetetova želja pri razgovoru sa psihologom Zavoda u ožujku 2025. Iz rezultata dokaznog postupka, prije svega socioanamnestičkih podataka sadržanih u mišljenju Zavoda slijedi da je majka djeteta podrijetlom iz [adresa], gdje je završila osnovnu i srednju školu. Po završetku fakulteta se vratila u [adresa], a od 2008. živji u Zagreb. Mlt. Erik je rođen **.**.2016., iz kraće emocionalne veze roditelja koji su rođenjem djeteta postigli dogovor da će unatoč prekidu veze nastaviti zajedno odgajati dijete. Mlt. DE je tako po rođenju s majkom i ovdje tužiteljicom stanovao jedno vrijeme kod tuženika u stanu, a potom majka, koristeći dopust radi njege djeteta s teškoćama u razvoju obzirom su djetetu dijagnosticirane konvulzije i ventrikulometrija, odlazi s djetetom u [adresa], u kojem periodu otac nije bio svakodnevno prisutan u životu djeteta te je u [adresa] odlazio jednom tjedno, a 2018. se majka i mlt. DE ponovno vraćaju u Zagreb gdje žive u kontinuitetu do danas. Pritom su majka i dijete od 2018. do 2019. stanovali u stanu s ocem, sve dok majka nije pronašla stan za koji u tužbi navodi da se iz njega mora iseliti. Tijekom trajanja ovoga postupka, majka i mlt. DE su preselili u drugi unajmljeni stan na Knežiji. Nadalje, iz rezultata dokaznog postupka slijedi da su oboje roditelja kapacitirani za skrb o djetetu i da je dijete privrženo ka oba roditelja. Također, prema izviješću škole, oboje roditelja surađuje s školom, odaziva se na sastanke te prihvaćaju upute škole. Roditelji imaju dobru roditeljsku komunikaciju usmjerenu na dijete, koja je jedno vrijeme, počevši od listopada 2024. do dijela prve polovice 2025. bila narušena zbog očeva protivljenja djetetovom preseljenju u [adresa]. Iz mišljenja Zavoda i iskaza tužiteljice, koji sud cijeni iskrenim, slijedi da je mlt. DE sigurno privržen ocu. Tužiteljica iskazuje kako je otac posvećen djetetu, pomaže mu oko zadaće, ide na roditeljske sastanke; dogovaraju se oko toga tko će kada doći po dijete i tko će ga gdje voziti, pri čemu, ako dijete piše ispit iz matematike, otac s njim vježba, a ako piše hrvatski ili engleski, tada majka s njim više radi. Takav odnos roditelja jest upravo ono što mlt. DE želi. DE verbalizira psihologu Zavoda kako želi provoditi podjednako vremena s oba roditelja i živjeti s oba roditelja, premda zna da to nije moguće. Verbalizira i da više preko tjedna ne spava kod oca i da mu je vrijeme koje s ocem ima premalo. Naime, mlt. DE je prema želji majke, s čime se otac suglasio, upisan u Osnovnu školu prema adresi prebivališta kod oca, na Trešnjevci, te je uslijed faktičnog stanovanja s majkom na [adresa], cijeli prvi razred i dva mjeseca drugog razreda svaki dan noćio kod oca koji bi ga ujutro vodio u školu udaljenu od očeve adrese 5 minuta. Roditelji su funkcionirali na način da bi majka preuzela dijete u školi, provela bi s njim popodne i navečer u 20:00 bi ga odvezla ocu gdje bi dakle mlt. DE prespavao. Takav je režim ukinut nastankom prijepora roditelja oko preseljenja djeteta te od listopada 2024., majčin partner vozi dijete u školu do 7:00, gdje dijete potom čega početak nastave. Iz iskaza oca, koji iskaz nije osporen od strane tužiteljice, slijedi da je tužiteljici predlagao da dijete dovezu kod njega u 07:00, no to nije naišlo na odobrenje. Sam mlt. DE je u razgovoru za potrebe postupka navodio kako mu teško pada dizanje u 06:00 i da kad je bio kod oca je mogao dulje spavati. Od veljače 2025. mlt. DE prema sporazumu roditelja ponovno noći kod oca svaki drugi dan. Iz svega navedenog slijedi da je majka nesumnjivo u prvim godinama djetetova života bila više prisutna u skrbi za dijete, no i da djetetovim odrastanjem i polaskom u školu, otac preuzima svoj roditeljske odgovornosti i s mlt. DE izgrađuje odnos koji DE želi kao svoj. Centar životnih aktivnosti mlt. DE je nesumnjivo u Zagrebu. Tu pohađa školu, donedavno i aktivnosti, odlazi kod liječnika na potrebne kontrole, ostvaruje socijalne kontakte s obitelji. Integriran je u školu, što potvrđuje u iskazu i sama tužiteljica te prema izviješću škole, u školi ostvaruje uredne vršnjačke odnose. [adresa] je namjeravana adresa preseljenja majke. U tu svrhu majka već dulje vrijeme svaki drugi vikend koji dječak ne provodi s ocem, odlazi s djetetom u [adresa] i prikazuje djetetu prednosti života tamo. Mlt. dijete u Zagrebu više ne pohađa aktivnost sporta, no zato majka u ovom postupku iznosi kakve sve aktivnosti u [adresa] dijete ima na raspolaganju i za čim je izrazio želju. Dječak svake godine dio ljeta provodi u [adresa], a posljednje ljeto 2025. majka opisuje kako je išao u kamp, na bazene, družio se prijateljima. Sam mlt. DE se u razgovoru u ožujku 2025. opredijelio za život u Zagrebu, dječje iznoseći sasvim životne razloge istoga, a potom samo dva mjeseca nakon toga i govoreći u razgovoru kako je majka zbog toga plakala i vikala, dolazi kod posebne skrbnice s verbalizacijom da želi reći svoju stranu priče. U toj priči oca negativno atribuira, a majku pozitivno i govori o svojoj želji za životom u [adresa]. Mišljenje je posebne skrbnice da je mlt. DE, vjerojatno poučen o posljedicama ranijeg mišljenja, sada promijenio svoje mišljenje u odnosu na kazivanje u Zavodu te posebna skrbnica postavlja sumnju u autentičnost djetetovog mišljenja. Psihologijska procjena djeteta, sačinjena po psihologinji suda, prema mišljenju suda najautentičnije predočuje kako mlt. dijete u toj životnoj dobi uopće ne može shvatiti sve aspekte promjena koje bi se dogodile preseljenjem te se stoga usmjerava na ono što mu je trenutno važno ili na ono na što su ga roditelji usmjerili. Procjenom je utvrđeno da su roditelji svojim djelovanjem na ovo dijete stavili izrazito veliki teret odgovornosti koji dijete ne zna nositi, pa se priklanja datim okolnostima. Psihologica suda utvrđuje da je DE emocionalno opterećen. Sa svojih 9 godina verbalizira kako mu je teško svima udovoljiti, verbalizira o neugodnim emocijama pri nošenju s roditeljskim reakcijama nakon njegovih razgovora u kojima je iznosio mišljenje. Psihologinja saznaje da je oboje roditelja djetetu govorilo kako bi oni voljeli da se on izjasni oko ostanka u Zagrebu ili preseljenja u [adresa], pri čemu majka direktnije-plakanjem pred DE i jasnim uputama što od njega očekuje da kaže, a otac suptilnije-govoreći mu kako će ga rjeđe viđati ako izabere majku jer je njegov put skuplji. Takvim postupanjem roditelji su svom djetetu pričinili štetu. Ovaj sud stoga ne može prihvatiti iskaz tužiteljice u dijelu gdje navodi da je tijekom postupka uvidjela da je pravi razlog želje za životom u [adresa] to što vidi da je DE tamo drugačiji, opušteniji te smatra da je za njegov socijalni i emocionalni razvoj bolje stanovanje u [adresa]. Prihvaćanjem takvog iskaza cijenilo bi se da za djetetov socijalni i emocionalni razvoj drugi roditelj nije potreban, jer ovo je dijete privrženo ka oba roditelja i želi ih oboje u svom životu. Viđanjem djeteta svaki drugi vikend, kako to predlaže tužiteljica i bez da se pritom nudi mogućnost uspostave video poziva i nekakvi dodatni modaliteti osobnih odnosa, znatno se smanjuje vrijeme koje bi dijete provelo s ocem. Riječ je o dječaku koji je čitavu školsku godinu prvog razreda i dio drugog svaku večer spavao kod oca, a aktualno kod njega prespava svaki drugi dan i provodi vrijeme svaki drugi vikend. Sud je mišljenja da majka ima potpuno pravo odabrati svoj smjer života, međutim, u situaciji kada je dionikom njezina života i mlt. DE kojeg treba oformiti u emocionalno stabilnu osobu, tada je dužnost majke kao roditelja cijeniti i najbolji interes djeteta. Interes mlt. DE jesu i aktivnosti u [adresa] i prijatelji koje tamo ima, po prirodi stvari mirniji život, no najbolji interes mlt. djeteta u dinamici razdvojenog roditeljstva jest prvenstveno stabilnost i kontinuitet odnosa s oba roditelja, koji kontinuitet mlt. DE gubi selidbom u [adresa]. Odgovorno roditeljstvo po stavu suda podrazumijeva cjelovitu skrb o djetetu, njegovim potrebama i interesima, a interes djeteta, osim brige o zadovoljenju prehrane, zdravlja, školovanja, pa i aktivnosti, jest prije svega odrastanje u uvjetima sigurnosti glede odnosa s roditeljem i to je ono sud cijeni neophodnim za zdrav psihički razvoj djeteta. Tijekom trajanja ovog postupka, majka je s djetetom uselila u novo-unajmljeni stan u [adresa]. Majka prema podacima sadržanim u mišljenju Zavoda ostvaruje primanja od 1.300,00 EUR i najam zasigurno čini veliki izdatak te je dijelom i razlog odluke o povratku u [adresa]. Međutim, otac djeteta je tijekom postupka verbalizirao da je i povrh iznosa uzdržavanja, koji je aktualno ispod zakonskog minimuma, nudio sudjelovanje u troškovima najma, što može i realizirati i zasigurno bi majci, a posredno i djetetu pomoglo. Za navesti je i da iskaz tuženika povodom propusta spram majke i djeteta sud nije cijenio kao kontinuitet njegova djelovanja. Iz dokaznog postupka slijedi da je otac više usmjeren na izražavanje nekadašnjeg partnerskog odvajana, no isto ne utječe da roditeljski odnos i skrb o djetetu. Nastavno na uvodno navedeno i kraj činjenice da otac u ovom postupku nije postavljao zahtjev za izmjenom Plana u dijelu primarnog skrbnika, ovaj sud o tome niti nije donosio odluku.

12.1. Temeljem svega iznesenog, ovaj sud u potpunosti prihvaća mišljenje Zavoda da razlozi koje majka iznosi u prilog života djeteta u [adresa] nisu takvi da bi bili cijenjeni najboljim interesom djeteta kako je gore obrazložen. Centar života djeteta i važan dio njegove osobnosti jest u Zagrebu i odlaskom iz Zagreba i s značajnim reduciranjem osobnih odnosa kako je predloženo, taj bi dio osobnosti dijete izgubilo. Dužnost je roditelja moći razumjeti i uvažavati razvojne potrebe djeteta. Za stabilnost djeteta je po razdvajanju roditelja odlučna stalna dostupnost roditelja i njegova uključenost te roditeljska suradnja u stvarima vezanim uz dijete, što mlt. DE na aktualnoj adresi stanovanja za sada ima. Time je primjenom odredbe čl. 107. st. 2. (arg. iz odredbe navedenog članka) u vezi s čl. 416. ObZ-a, tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen u dijelu kojim se odnosi na izmjenu plana u dijelu adrese stanovanja i osobnih odnosa, te je odlučeno kao u točki III. izreke.

13. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom predložila povisiti iznos uzdržavanja iz Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 15. veljače 2018., odobrenim rješenjem ovoga suda R1 Ob- 711/18 od 18. listopada 2018. s iznosa od 1.350,00 kn odnosno 179,18 EUR na iznos od 500,00 EUR.

13.1. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne Novine“ broj 75/25), minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje djeteta, za dijete dobi mlt. DE, rođenog **.**.2016., iznosi 264,00 EUR.

13.2. Tužiteljica je iskazala da s mlt. djetetom stanuje u stanu površine 20m2, za koji trošak najma i režija iznosi 450,00 EUR; na hranu za dijete mjesečno potroši između 150,00 i 200,00 EUR; na odjeću i obuću oko 100,00 EUR mjesečno; na higijenu od 50,00 do 100,00 EUR, dok je trošak boravka u školi 45,00 EUR. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice u iskazanim potrebama djeteta izuzev u dijelu troška higijene cijeneći neživotnim troškove higijene 9- togodišnjeg djeteta u iznosu od 50,00-100,00 EUR te smatra da ti troškovi iznose od 20,00 do 50,00 EUR, kao i u dijelu odijevanja, procjenjujući primjerenim te troškove u iznosu od oko 50,00 EUR mjesečno. Time je sud primjenom odredbe čl. 307. st. 1. i. 2., čl. 311., čl. 314. i čl. 317. ObZ-a potrebe mlt. DE utvrdio u iznosu od 500,00 EUR.

13.3. Temeljem odredbe čl. 313. st. 1. i 3. ObZ-a, sud je temeljem iskaza tuženika i dovodeći isti u svezu sa socioanamnestičkim podacima sadržanim u mišljenju Zavoda cijenio da je tuženik zaposlen u informatičkom društvu Osmi bit d.o.o. na radnom mjestu voditelja BI odjela i s mjesečnom plaćom od oko 1500,00 EUR mjesečno i neoporezivim dodacima oko 200,00 EUR mjesečno. Vozi službeni automobil s ograničenjem do 300 km. Stan u kojem stanuje je u njegovom vlasništvu, površine je 60 m2 i za njega ima stambeni kredit od 345,00 EUR mjesečno, za koji mu je preostalo još 12 godina otplate. Ima obiteljsku vikendicu u blizini Zagreba koju trenutno uređuju, a druge imovine i primanja nema. Tuženik je dalje iskazao da režije za stan iznose 150,00 EUR, na hranu mjesečno potroši između 300 i 400 EUR, za majku izdvaja kao pomoć 100 EUR mjesečno, a njegove potrebe s osnova higijene, odijevanja i slično su oko 100 EUR mjesečno. Za uzdržavanje mlt. DE plaća 180,00 EUR mjesečno.

13.4. Uvidom u potvrdu HZMO-a utvrđeno je da je tuženik u društvu Osmi bit d.o.o. zaposlen od 01. prosinca 2011.

13.5. Iz sadržaja potvrde Porezne uprave o visini dohotka i primitaka utvrđeno je da je tuženik u vremenu od siječnja do lipnja 2025. ostvario dohodak u iznosu od 10.612,35 EUR, uz trošak poreza i prireza od 1.626,12 EUR te neoporezivi primitak u visini od 2.193,98 EUR, dok je u 2024. ostvario dohodak od 33.578,36 EUR, uz trošak prireza i poreza od 4.254,43 EUR, te neoporezivi primitak od 5.733,69 EUR. Iz navedenog slijedi da su prosječna mjesečna primanja tuženika u 2024. iznosila 2.921,80 EUR, a tijekom prvih šest mjeseci 2025. su iznosila 1.863,40 EUR, pri čemu je u 2024. ostvaren dohodak od kapitala, koji prvih šest mjeseci 2025. nije ostvaren. U stranačkim navodima s ročišta od 10. prosinca 2025. je naveo da je dobit ostvario 2024., kako je to vidljivo iz JOPPD obrasca, no da je više ne ostvaruje jer su poslovni udjeli prodani stranom trgovačkom društvu za iznos od oko milijun EUR, od čega je on ostvario dobit od 7%. Tako iznesene navode tužiteljica nije osporila. Dodatno tome, sud je uvidom u web stanicu sudskog registra za društvo Osmi bit d.o.o. utvrdio da je društvo sudjelovalo u postupku odvajanja s preuzimanjem u kojem je sudjelovalo društvo ITS Partner d.o.o., koji je upis izvršen pod poslovnim brojem Zg Tt- 24/44578 od 12. prosinca 2024. ( https://sudreg.pravosudje.hr/ords/r/esudreg/public/podaci-o- poslovnom-subjektu?p28_sbt_mbs=080547150#a_tekst_objave)

13.6. Prema Odluci o tablici o prosječnim potreba maloljetnog djeteta („Narodne Novine“ broj 75/25), prosječne potrebe maloljetnog djeteta, u skladu s dobi djeteta od 9 godina i primitcima roditelja obveznika uzdržavanja od prosječno 1.863,40 EUR iznose 370,00 EUR.

13.7. Iz svega iznesenog slijedi da su na strani mlt. djeteta nastupile promijenjene okolnosti već samom činjenicom njegova odrastanja. Mlt. DE je naime, u vrijeme donošenja ranije sudske odluke bio u dobi od dvije godine, dok je sada u dobi od 9 godina i pogađa 3. razred osnovne škole. Njegove potrebe odgovaraju redovnim životnim troškovima djeteta njegove dobi u okolnostima posvemašnjeg povećanja cijena dobara i usluga, te se stoga zahtjev za povećanje uzdržavanja cijeni osnovanim. Nadalje, prosudbom tuženikova imovnog stanja utvrđeno je da je završio srednjoškolsko obrazovanje za matematičko- informatičkog tehničara i potom Ekonomski fakultet te je zaposlen kao voditelj odjela u informatičkom društvu koje se prema podacima s weba za isto, bavi integriranim poslovnim rješenjima za vođenje poslovanja tvrtki, na poziciji voditelja odjela. Ostvaruje mjesečna primanja od 1.863,40 EUR, od čega ima rashode, uključujući doprinos za uzdržavanje od 180,00 EUR, u ukupnom iznosu od 1.125,00 EUR (u koji je rashod sud uračunao stambeni kredit obzirom je riječ o obvezi koja traje dulje vrijeme i faktično je nužna za zadovoljenje životnih potreba), iz čega slijedi da mu po podmirenju rashoda preostaje novčani iznos od 735,00 EUR. Ima riješeno stambeno pitanje, obiteljsku vikendicu u blizini Zagreba koju uređuje, raspolaže službenim vozilom te do 300 km mjesečno nema troška goriva, koje činjenice utječu na njegov životni standard. Iz iznesenog slijedi da su i na strani tuženika nastupile okolnosti koje mu omogućuju plaćanje višeg iznosa uzdržavanja. Cijeneći stoga utvrđeno imovinsko stanje tuženika i rashode, te činjenicu da za mlt. dijete aktualno plaća 180,00 EUR, a cijeneći i da je u iskazu naveo da je nudio pomoć pri plaćanju cijene najma od 100,00 do 200,00 EUR te da pomaže majci iznosom od 100,00 EUR, sud cijeni da u okolnostima života djeteta u Zagrebu, tuženik bez ugroze za svoju egzistenciju može doprinositi iznos od 450,00 EUR, što je 270,00 EUR više nego što je do sada doprinosio. Pomoć koju mjesečno uplaćuje svojoj majci je vid njegove solidarnosti prema roditelju, no u konkretnom slučaju je sud cijenio da uzdržavanje djeteta, koje je na početku svog životnog puta, ima prednost pred drugim troškovima. Obveza uzdržavanja određena je sukladno dispoziciji tužiteljice od dana donošenja sudske odluke i do svakog 15.-tog u mjesecu, pri čemu su za slučaj zakašnjenja dosuđene i zakonske zatezne kamate. Pri donošenju odluke o uzdržavanju sud je posebno cijenio odredbu čl. 310. ObZ-a prema kojoj roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu te se svakodnevna skrb smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Odluka o uzdržavanju sadržana je u točki I. izreke presude, dok je u točki II. izreke zahtjev za uzdržavanje odbijen iznad dosuđenog iznosa od 450,00 EUR do zatraženog iznosa od 500,00 EUR.

14. Kako niti jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, pri čemu cijeneći da je tužena uspjela u postupku s dijelom zahtjeva za uzdržavanje, koji je u aktualnim okolnostima dodatno bio prenizak, sud je primjenom odredbe čl. 366. ObZ-a odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove, koja je odluka sadržana u točki IV. izreke.

U Zagrebu, 22. siječnja 2026. godine

Sutkinja

Valentina Vedrina Parlov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u 5 primjeraka. O žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po pun.

2. tuženiku po pun.

3. posebnoj skrbnici mlt. djeteta

3. na znanje HZSR, Područni ured Trešnjevka po pravomoćnosti