REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P-1172/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, u pravnoj stvari tužitelja 1. DU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. LU, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Tomislav Nemarić, odvjetnik u Zadru, protiv tužene Općine Starigrad, OIB: 52749374195, Trg Tome Marasovića 1, Starigrad Paklenica, koju zastupa punomoćnica Ana Vidov, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Kotlar, Vidov i partneri u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana 10. rujna 2025. u nazočnosti pun. tužitelja i pun. tuženika te presude objavljene 22. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se glavni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1. Utvrđuje se da je tužiteljima DU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠU, OIB: [osobni identifikacijski broj], u čiju korist je pravo vlasništva svakoga za suvlasnički udio od ½dijela bilo upisano u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dvor površine 406 m2, zgrada površine 113 m2, garaža površine 41 m2 upisom promjene površine tako da sada kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je dvor površine 238 m2, garaža površine 41 m2 i zgrada površine 113 m2 te u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nerazvrstana cesta površine 614 m2 uz uknjižbu prava vlasništva na istoj u korist tuženika Općina Starigrad, OIB:52749374195, a koja uknjižba je dopuštena i provedena rješenjem Općinskog suda u Zadru broj Z-25335/2020 od 20. studenog 2020. povrijeđeno pravo vlasništva tužitelja na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je provedena uknjižba u korist tuženika pravno nevaljana.

2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru temeljem ove presude izvršiti upis u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja ovoga suda broj Z-25335/2020 od 20. studenog 2020. na način da se u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopušta upis promjene površine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dvor površine 238 m2, garaža površine 41 m2 te zgrada površine 113 m2, odnosno ukupne površine 392 m2, tako da sada kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je zgrada površine 113 m2, garaža površine 41 m2 i dvor površine 406 m2, odnosno ukupne površine 560 m2 te u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upis promjene površine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nerazvrstana cesta površine 614 m2 tako da je sada ista nerazvrstana cesta površine 446 m2.“

3. Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljima troškove postupka u iznosu od 3.148, 68 EUR-a sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu, preko dosuđenog, zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka, odbija kao neosnovan

Obrazloženje

1. Tužitelji pod 1) DU i 2) LU (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi, u bitnom, navode da su kao kupci su od prijašnjeg vlasnika Severitas d.o.o. za trgovinu i usluge, kupili nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi zgrada površine 113 m2, garaža površine 41 m2 i dvor površine 406 m2, odnosno ukupne površine 560 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] temeljem Ugovora o kupoprodaji i Tabularne izjave od 1. srpnja 2020. te se upisali u zemljišnoj knjizi kao vlasnici i to svatko za suvlasnički udio od ½ dijela. Nakon kupnje predmetne nekretnine i nakon što su se tužitelji upisali kao vlasnici na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 560 m2, tuženica Općina Starigrad (dalje u tekstu: tuženica) bez privole tužitelja kao vlasnika predmetne nekretnine mijenja stanje na licu mjesta na način da polaže asfaltni sloj preko dijela ove nekretnine. Da se ne bi na ovome stalo, tuženica na temelju Odluke o nerazvrstanim cestama Klasa: 340-01/15-01/02; Urbroj: 2198/09-1- 15-1 od 26. veljače 2015., Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti te Prijavnog lista Klasa: 932-06/2020-02/1065; Urbroj: 541-22-02/8-20-3 od travnja 2020. provodi u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] rješenjem ovoga suda broj Z-25335/2020 od 20. studenog 2020. prijavni list te se površina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] mijenja na način da ista sada ima površinu od ukupno 392 m2 (dvor površine 238 m2, garaža površine 41 m2 te zgrada površine 113 m2), odnosno ima površinu manju za punih 168 m2. Naime, tim rješenjem je gore citirana površina zajedno s površinom od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je poništena pripojena površini kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženice i koja sada ima ukupnu površinu od 614 m2. Tužitelji u vrijeme kupnje predmetne nekretnine od prijašnjeg vlasnika nisu znali niti su imali ikakav razlog sumnjati u činjenicu da je tuženica pokrenula postupak upisa u zemljišnu knjigu dijela nekretnine u vlasništvu tužitelja kao nerazvrstane ceste sada u vlasništvu tuženice budući da u tom slučaju isti ne bi ni krenuli u postupak kupnje predmetne nekretnine. Naime, geodetski elaborat kao i sam prijavni list sačinjen je suprotno stanju na licu mjesta budući da taj dio nekretnine u vlasništvu tužitelja je u naravi bio neasfaltirani dio kojim se služe isključivo tužitelji te vlasnici nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koja se nalazi sjeverno od nekretnine u vlasništvu tužitelja (međašna) i ne može se smatrati nerazvrstanom cestom u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u smislu čl. 131. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013 i 92/2014, dalje u tekstu: ZC). Ističu da nisu znali za postojanje Geodetskog elaborata sačinjenog od strane Geoing Zadar d.o.o. za geodeziju i graditeljstvo broj elaborata: 2020-36 od 20. siječnja 2020. niti ih je itko upozorio na postojanje istog. Nadalje, tvrde da Očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti koje je potpisao Općinski načelnik ne odgovara stvarnom stanju jer u tom Očitovanju pogrešno stoji da je predmetna cesta izgrađena odnosno rekonstruirana do stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, dalje u tekstu: ZC/11) što je netočno. Na kraju navode kako drže da im je uknjižbom prava vlasništva dopuštenom i provedenom rješenjem ovog suda broj Z-25335/2020 od 20. studenog 2020. povrijeđeno pravo kao ranije uknjiženih vlasnika pa predlažu da sud prihvati (glavni) tužbeni zahtjev. Također, da ukoliko sud smatra da nema mjesta prihvaćanju tako postavljenog tužbenog zahtjeva već da se radi o vlasništvu tužitelja na realno određenom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predlažu prihvatiti prvi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva, a ukoliko pak smatra da nema mjesta prihvaćanju stvarnopravnih zahtjeva, da tada prihvati zahtjev za isplatu naknade štete jer nije sporno da u konkretnom slučaju nije proveden postupak izvlaštenja dijela njihove nekretnine u površini od 168 m2, pa je tuženica oduzimanjem tog dijela njihove nekretnine nanijela im štetu čija se visina utvrđuje u visini razlike prometne vrijednosti nekretnine prije i poslije oduzimanja spornog dijela

2. Tuženica u odgovoru na tužbu, u bitnom, osporava tužbene zahtjeve u cijelosti. Navodi da tužitelj ne može ustati brisovnom tužbom budući da iz odredbe čl. 131. ZC jasno proizlazi da se ovdje radi o nerazvrstanoj cesti koja je javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo je vlasništvo jedinice lokalne samouprave, te navedena odredba predstavlja zakonsku osnovu provedbe uknjižbe koju tužitelji ovom tužbom osporavaju. Dalje tuženice ističe prigovor promašene pasivne legitimacije glede zahtjeva za naknadu štete navodeći da nije u nikakvom ugovornom odnosu s tužiteljima, pa nema ugovorne odgovornosti za štetu. Osim toga nema ni štetne radnje, ni protupravnosti, a ne postoji ni njezina krivnja jer je postupala po zakonu pa nema ni izvanugovorne odgovornosti za štetu. Predlaže odbiti tužbene zahtjeve kao neosnovane.

3. Prema odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZPP), koja se ovdje primjenjuje temeljem čl. 117. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 70/19), iznimno od odredbe st. 1. čl. 190. navedenog Zakona, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

4. U konkretnom slučaju tužitelji su točan položaj i površinu realnog dijela prijeporne nekretnine kao i građevinsku vrijednost ove nekretnine saznali nakon provođenja očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika i građevinskog vještaka, koje je predloženo već u tužbi, pa je do djelomične preinake tužbe došlo zbog okolnosti koje su nastale nakon zaključenja prethodnog postupka, a koje okolnosti su isključivo rezultat provedenog (nužnog) dokaza u postupku, slijedom čega je, na temelju citirane odredbe, dopuštena preinaka tužbe prema podnesku tužitelja od 19. svibnja 2023., unatoč protivljenju tuženice, budući da je stavkom 3. istog članka propisano da sud može dopustiti preinaku i kad se tuženik protivi ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a što je upravo ovdje slučaj.

5. U ovoj pravnoj stvari sud je već donio odluku pod posl.br P-2124/2022 od 14. kolovoza 2023. koju je povodom žalbe tužitelja i tuženice ta odluka ukinuta i predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje. U obrazloženju drugostupanjske odluke navodi se da se iz dosadašnjeg stanja stvari ne može isključiti mogućnost da je sporna površina korištena tek kao nužni prolaz za susjednu nekretninu, odnosno da je vlasnik susjedne nekretnine na tom prostoru imao služnost puta. Navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka prvenstveno da je odlučna u odnosu na glavni tužbeni zahtjev tužitelja, ali na posredan način odlučna je i za odluku o eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima tužitelja. Ovo stoga što u situaciji kada bi bio osnovan glavni tužbeni zahtjev, o eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima sud ne bi niti mogao odlučivati (čl. 188. st. 2. ZPP). Nadalje da valja ukazati da je ista bitna povreda odredaba parničnog postupka počinjena i pri odlučivanju o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu tužitelja za naknadu štete, a na koju povredu ukazuje tužena. Iako prvostupanjski sud zaključuje da je predmetni dio sporne nekretnine bio nerazvrstana cesta najkasnije stupanjem na snagu ZC te iako utvrđuje da su tužitelji više godina nakon toga kupili predmetnu nekretninu, prvostupanjski sud ipak zaključuje da bi asfaltiranjem spornog prostora upravo tužitelji bili oštećeni. Takav zaključak prvostupanjskog suda je proturječan. Ovo stoga što bi najkasnije stupanjem na snagu ZC predmetna površina kao nerazvrstana cesta po sili samog zakona postala javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tužene (čl. 101. st. 1. ZC). U tom slučaju oštećenik bi mogao biti (pod zakonom propisanim pretpostavkama) jedino vlasnik spornog dijela predmetne nekretnine u trenutku kada je taj dio postao nerazvrstana cesta. Naime, u tom trenutku bi trpio štetu u vidu umanjenja svoje imovine. Kada je to tako, onda da oštećenici ne mogu biti tužitelji jer oni kupnjom nisu niti mogli steći vlasništvo spornog prostora, a uslijed čega njihova imovina niti ne bi mogla biti umanjena. Iz rezultata dosadašnjeg postupka da ne proizlazi da bi prodavatelji na tužitelje prenijeli svoju tražbinu za naknadu štete, odnosno naknadu za izvlašteni dio nekretnine. Stoga, u odnosu na pravni položaj tužitelja u datim okolnostima otvara se i pitanje odgovornosti prodavatelja prema tužiteljima za pravne nedostatke kupljene nekretnine (a što nije predmet ovog postupka). Radi nepravilnosti odluke prvostupanjskog suda o tužbenim zahtjevima tužitelja, kao nepravilna da se ukazuje i odluka prvostupanjskog suda o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška. Slijedom navedenog da je valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom postupku prvostupanjski sud da će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će ponovno odlučiti o glavnom tužbenom zahtjevu tužitelja, a po potrebi i o eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima te o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška, a u kojoj odluci će iznijeti jasne i potpune razloge o svim činjenicama odlučnim za ishod spornog odnosa među strankama.

6. Sud je u dokaznom postupku izveo dokaze uvidom i čitanjem isprava dokumentacije u spisu i to: povijest zk. upisa (l.s.8-17), zk. izvadak (l.s.18), dopis (l.s.20-21), pregledao fotografije (l.s.22), geodetsku situaciju (l.s.23), pročitao prijepis posjedovnog lista (l.s.24), rješenje od 13.1.1989. (l.s.25-26), rješenje Z-25335/20 (l.s.27-28), odluku (l.s.53-62), geodetski elaborat (l.s.63-68), zatim je izveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke i na istom saslušane stranke (l.s.95-109), pročitan i pregledan snimak stvarnog stanja (l.s.113-201), skica sudskog očevida s fotodokumentacijom (l.s.204-208), nalaz i mišljenje građevinskog vještaka (l.s.220-251), te je saslušao svjedoka ČU (l.s.269-270), saslušao svjedokinju DUE.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je glavni zahtjev tužitelja da se utvrdi da im je uknjižbom u korist tuženice provedene rješenjem ovog suda broj Z-25335/20 od 20. studenog 2020. povrijeđeno pravo vlasništva na čest. 2094/2 k. o. [katastarska općina] i da je navedena uknjižba pravno nevaljana, zbog čega traže da se naloži zk. odjelu suda izvršiti upis ranijeg stanja prije provedbe navedenog rješenja. Predmetom spora po prvom eventualno kumuliranom zahtjevu tužitelja jest njihov zahtjev za utvrđenjem vlasništva na realnom dijelu čest. 5524 k. o. [katastarska općina] označenom posebnim likom i točkama uz zahtjev za trpljenjem uknjižbe u njihovu korist. Predmetom spora po drugom eventualno kumuliranom zahtjevu tužitelja jest njihov zahtjev za naknadom štete u iznosu od 41.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 20. studenog 2020.

8. Činjeničnu osnovu zahtjeva tužitelja čini teza da je upis u zemljišnoj knjizi nerazvrstane ceste u korist tuženice pravno nevaljan, jer se ne radi o nerazvrstanoj cesti u općoj uporabi, te jer oni nisu imali saznanja za postojanje geodetskog elaborata niti ih je itko upozorio na njegovo postojanje i koji je sačinjen suprotno stanju na licu mjesta. Podredno, smatraju da su stekli vlasništvo ovog točno određenog, realnog dijela nekretnine, jer u vrijeme kupnje predmetne nekretnine nisu znali niti su imali ikakav razlog sumnjati u činjenicu da je tuženica pokrenula postupak upisa u zemljišnu knjigu dijela nekretnine u njihovom vlasništvu kao nerazvrstane ceste. Na koncu, drugi eventualno kumulirani zahtjev temelje na tvrdnji da im tuženica treba naknaditi štetu za oduzeti dio nekretnine, a čija se visina jest u razlici prometne vrijednosti njihove nekretnine prije i poslije oduzimanja spornog dijela.

9. U konkretnom slučaju među strankama nije sporan identitet spornog dijela nekretnine označene kao dio čest. 5524 k. o. [katastarska općina] kako je isti prikazan na skici lica mjesta vještaka geodeta UU likom i slovima A-B-C-D-E-A, površine 160 m2.

10. Nije sporno ni to, a utvrđeno je prilikom očevida na licu mjesta, da je predmet spora u trenutku očevida asfaltirani put koji na sjeveru ide do ruba ogradnog zida čest. 2094/3, za koju su tužitelji naveli da je u vlasništvu treće osobe i da je to jedini objekt koji se nalazi iznad njihove nekretnine, te na koncu, da je u trenutku kupnje, gdje je danas sporni asfalt, bio makadamski put i da nije bilo drvenog stupa sa razapetim telefonskim žicama koji je zatečen u trenutku očevida.

11. Prilikom očevida je utvrđeno i da ulica na kojoj leži i ovdje sporni dio ima naziv TU, da se na istu pristupa sa magistrale te je utvrđeno da se uz asfaltirani nesporni dio (niže od spornog dijela) nalaze ukupno tri drvena stuba sa razapetim TKC žicama, za koje stupove je prostim okom vidljivo da su stariji, očito ranije postavljeni, u odnosu na onaj prvotno navedeni stup, koji se nalazi u spornom dijelu. Na kraju je utvrđeno i to da uz opisani asfaltni put, dolaskom sa magistrale, s lijeve i desne strane leže objekti - ukupno tri kuće, te gospodarski objekt, potom objekt u vlasništvu tužitelja i nakon toga ranije opisani objekt u vlasništvu treće osobe – iznad kuće tužitelja, a što je sve razvidno i na priloženom digitalnom ortofoto snimku iz 2020. (l.s.205) na kojem je ujedno napomena vještaka mjernika da na ortofoto snimku iz 2011. današnji asfaltirani put je vidljiv kao neasfaltirani.

12. U konkretnom slučaju iz izvedenih dokaza utvrđeno je sljedeće:

-da je čest. 2094/2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo ovdje tužitelja, svakog za ½ dijela, ranije imala ukupnu površinu od 560 m2, a danas 392 m2,te da je do promjene površine došlo pod brojem Z-25335/20 zaprimljenog 30. listopada 2020. temeljem Odluke o nerazvrstanim cestama od 26. veljače 2015., Prijavnog lista i očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti, -da su tužitelji na ovoj nekretnini došli uknjiženi temeljem tabularne izjave od 1. srpnja 2020., pod brojem Z-16674/20 zaprimljene 4. kolovoza 2020., -da su vlasnici čest. 2094/3 ranije površine 337 m2, sada površine 293 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] CU i ŽU svaki za ¼ dijela, te ZU za ½ dijela, a da je do promjene površine i ove nekretnine došlo na istoj osnovi kao i čest. 2094/2 k. o. [katastarska općina],

-da je na čest. 5524 nerazvrstana cesta površine 614 m2 upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], javno dobro u općoj upotrebi, uknjižena ovdje tuženica, što je izvršeno pod brojem Z-25335/20 zaprimljenom 30. listopada 2020. temeljem Odluke onerazvrstanim cestama od 26. veljače 2015., Prijavnog lista i očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti,-da su se ovdje tužitelji obratili tuženici dopisom od 22. ožujka 2021. u kojem je pozivaju uspostaviti ranije zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije 30. listopada 2020., -da iz geodetske situacije stvarnog stanja sačinjene po ĐU, mag.ing.geod. od 27. listopada 2020. proizlazi da je stvarno stanje čest. 2094/2 površina od 536 m2, dok da je u katastru i zemljišnoj knjizi navedena površina 560 m2, -da je u posjedovnom listu broj 912 k. o. [katastarska općina] kao posjednik čest. 2094/2 površine 560 m2 Škiljići, Dadići, garaža, dvorište i zgrada evidentiran HU,

-da je rješenjem Općinskog komiteta za prostorno uređenje i komunalne poslove od **.**.1989. HU odobrena izgradnja stambenog objekta sa skloništem na čest. 2094/2 k. o. [katastarska općina], -da iz rješenja ovog suda broj Z-25335/20 od 20. studenog 2020. slijedi da je na temelju Odluke o nerazvrstanim cestama od 26. veljače 2015., očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti i Prijavnog lista od travnja 2020. izvršen upis promjene površine čest. 2094/2 i 2094/3 i upis čest. 5524 nerazvrstana cesta površine 614 m2 te uknjižba iste u korist ovdje tuženice, javno dobro u općoj uporabi, -da je Općinsko vijeće Općine Starigrad 26. veljače 2015. donijelo odluku o Seline, dio koje ceste je ovdje predmet spora, -da iz geodetskog elaborata sačinjenog 20. siječnja 2020. za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu evidentiranja izvedenog stanja ceste na čest. 2094/2 i 2094/3 k. o. [katastarska općina], između ostalog, slijedi da je predmetna cesta izgrađena, odnosno rekonstruirana do stupanja na snagu ZC/11.

13. Osim uvidom i čitanjem navedenih isprava i dokumentacije, te nalaza i mišljenja, u ovoj pravnoj stvari izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ČU,kojem sud poklanja vjeru kao istinitom, logičnom i koji iskaz nije u suprotnosti sa ispravama u spisu i ostalim provedenim dokazima. Naime, ovaj svjedok je iskazao da mu je poznata nekretnina u vlasništvu tužitelja i asfaltirani put koji je asfaltiran negdje 2020., time da zna da se na tom mjestu ranije nalazio bijeli put i taj put vodi do čestice iznad tužiteljeve koja je sa izgrađenim objektom, ali ne zna u čijem je vlasništvu, te još do čestice iznad te, koja je u naravi neizgrađena i zarasla nekretnina, gdje taj put završava. Ovaj bijeli put je registriran 2011. na ortofoto snimku. Negdje 2013. ili 2014. se krenulo sa donošenjem odluka o nerazvrstanim cestama. Najprije se donese odluka koja se objavi u službenom listu te slijedi javni poziv, uvid u izlaganje, što je bilo negdje 2015. u prostorijama Općine i nakon toga su se aktivirali elaborati za izradu, dakle, nakon što se sve izložilo ljudima. Ističe da je on osobno radio izmjeru i sudjelovao u tom postupku evidentiranja ceste. Na ovaj put se pristupa sa glavne ceste, a nije mu ništa poznato usvezi kupoprodaje ovdje tužitelja, niti je poznavao bivše vlasnike. U Starigradu radi od 2001., a na ovom konkretnom putu kada ga je snimao što je bilo 2013. ili 2014. Ortofoto snimak radi DGU, a ako cesta iz odluke lokalne jedinice nije vidljiva na ortofoto snimku do kraja 2011., katastar odbija provedbu i evidentiranje iste kao nerazvrstane ceste. Tvrdi da kada je radio na terenu snimanje ove ceste iznad nekretnine tužitelja je već postojao objekt na onoj susjednoj nekretnini koja se nalazi iznad, a isto tako postojao je i objekt koji je danas u vlasništvu tužitelja, ne sjeća se jesu li ove nekretnine bile ograđene. U odluci je ova cesta dobila naziv Odvojak Dr. Franje Tuđmana, a ne sjeća se da li na predmetnom putu postoji kakva infrastruktura, rasvjeta i sl.

14. Iz iskaza tužitelja pod 2) slijedi da su nekretninu kupili prije nekih 2 godine i do iste su pristupali seoskim - poljskim putem, čak to nije bio niti makadamski put, biloje razvidno da se tim putem koriste auti, ne sjeća se jesu li bili postavljeni ovi drveni stupovi. Taj put je išao iznad njihove parcele, do onog susjeda iznad, koji dolazi samo povremeno na godišnji odmor i tada dolazi sa svojim autom. Ističe da je im je agent pokazao gabarite nekretnine, tako da je opisani put činio dio parcele koju kupuju, dakle, kupili su parcelu i u ovom spornom dijelu, kupili su oko 500 m2 zajedno sa objektima na istoj. Tužitelj pod 2) tvrdi da u zemljišnim knjigama nije bilo nikakvih tereta, a nakon tjedan ili dva od kupnje, asfaltiran je ovaj put. Njih nitko o ničemu nije obavijestio, on se obratio bivšem načelniku, a ovaj mu je objašnjavao nešto o nerazvrstanoj cesti, te mu je rekao da se ne može uzeti na drugom mjestu za potrebe puta jer da je to uprivatnom vlasništvu. Dalje tužitelj pod 2) navodi da nemaju ni vodu, niti kanalizaciju ni rasvjetu, to imaju samo prve dvije kuće uz ovaj put. Tvrdi da ne bi kupio ovu parcelu da je znao da nema kvadrata koliko je kupio. Tvrdi i to da osim njih i susjeda iznad njih, nitko drugi ne koristi sporni dio puta. U trenutku kupnje cijeli taj put je bio u istom stanju i izgledom, parkirali su na magistrali jer je taj put takav kakav je, i danas je problem ući. Na kraju navodi da mu je bilo rečeno prije kupnje da je javni put do njihove parcele, to im je rekla agentica, nju su platili da im to provjeri, ne zna gdje je provjeravala.

15. Tužiteljica pod 1) se u cijelosti pridružila iskazu svojeg supruga kojem iskazu je dodala da su se i pisano obratili Općini sa zahtjevom za nagodbom, nakon što je postavljen asfalt, te su ponovno otišli kod agentice koja je još jednom sve provjerila. Objekt je u trenutku kupnje imao adresu i broj - Ul. Dr. Franje Tuđmana 244.

16. Zakonski zastupnik tuženice je pak iskazao da je bio pročelnik u Općini. Na ovom spornom dijelu je bio makadamski put, što je vidljivo iz ortofoto snimka iz 2011. Odluka u nerazvrstanim cestama, tako i o spornoj, donesena je misli, 2015., te izmjene 2018. Ne zna kad su postavljeni TKC stupovi, na istima je razvidno da su tu dulje vrijeme. U Općini je organiziran odvoz smeća, pa pretpostavlja da je to organizirano i u spornoj ulici. U ovoj ulici nema vode. Osobno nema saznanja tko i na koji način je koristio predmetni put, po položenim objektima zaključuje da su ga ljudi koristili. Makadamski put razvidan je na snimkama iz 2011., dakle, tada je svakako postojao, a pretpostavlja da je postojao i ranije. Asfaltiranje je izvršeno 2020. i predviđeno je bilo u proračunu za tu godinu. Sama procedura uključivala je javni poziv za uvid u elaborat i na temelju cjelokupne provedene procedure je ovo evidentirano kao nerazvrstana cesta. Pisanim putem nisu obavijestili o asfaltiranju ni tužitelja, niti njegove prednike, tome je služio javni poziv. Procedura je započela 2018., objavom javnog poziva.

17. Pravni status nerazvrstane ceste propisan je ZC-om, te prema odredbi čl. 2. st. 1. toč. 6. i čl. 98. st. 1. to su ceste koje se koriste za promet vozilima koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugimpropisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona.

18. Dakle, prema ZC, koji je predložen od strane Vlade Republike Hrvatske upravo radi otklanjanja pravnih praznina u vezi s uređivanjem nerazvrstanih cesta, definiranju tog pojma, određivanju pravnog statusa, evidentiranja površina koje se u naravi koriste kao nerazvrstane ceste te njihove zaštite, odredbom čl. 98. st. 1. pod st. 5. nerazvrstane ceste su i pristupne ceste do stambenih građevina koje se koriste za promet vozilima i koje može svatko slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima.

19. Odredbom čl. 131. st. 1. ZC kojom je propisano da ceste koje se na dan stupanja na snagu ZC koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ZC, postaju nerazvrstane ceste.

20. Po prijedlogu tužitelja je, kako je to već navedeno, u ovoj pravnoj stvari izveden dokaz očevidom na licu mjesta radi identifikacije predmeta spora, te radi procjene tržišne vrijednosti građevinskog zemljišta sa i bez izgrađenog objekta budući da tužitelji smatraju da je upravo razlika tržišne vrijednosti njihove nekretnine prije i nakon oduzimanja dijela iste, ona šteta koju u konkretnom slučaju trpe.

21. Navedena procjena sačinjena je od strane Andrije Klarića, stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, iz čijeg nalaza i mišljenja je utvrđeno da tržišna vrijednost građevinskog zemljišta oznake čest. 2094/2 površine 560 m2 s izgrađenom samostojećom stambenom građevinom i pomoćnim objektom iznosi 175.000,00 EUR, dok onog površine 392 m2 iznosi 134.000,00 EUR. Iz ovog nalaza i mišljenja također slijedi da se usporedne cijene nekretnina, i to izgrađenog dijela građevinskog područja, kreću u rasponu od 40,97 do 66,15 EUR/m2. 27.1. Tužitelji nisu imali primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka Klarića, dok je tuženica u odnosu na isto ukazala da je predmet procjene vještaka bila tržišna vrijednost građevinskog zemljišta sa izgrađenim objektom, međutim, da predmet spora nije izgrađeni objekt te da se vještačiti eventualno mogla vrijednost površine zemljišta na kojem leži put. Pritom je ukazati da tuženica u tom pravcu nije imala bilo kakvih prijedloga.

22. U nastavku postupka nakon ukidne odluke saslušana je svjedokinja DUE koja je djelatnica agencije koja je vršila prodaju predmetne nekretnine. Ova svjedokinja iskazuje da je ona osobno išla na lice mjesta sa provjerenom vlasničkom dokumentacijom i da se radilo o kući sa dvorištem i da je sve bilo uredno za prodaju . Iza te nekretnine da je bila na prodaju jedna kućica i prodavatelj da je rekao da vlasnici te kuće imaju pravo proći do svoje nekretnine kada dođu ljeti. U ovom slučaju da je put do ove predmetne nekrentine bio makadam, da je bila legalizirana kuća i da koliko zna se radilo o privatnom putu i da su tim putem i prijašni vlasnici dolazili do svoje kuće. Ova svjedokinja je saslušana i na ročištu 10. rujna 2025. i u cijelosti je ostala kod svog iskaza kojeg je dala ranije. Ona da se sjeća da su je prodavatelji predmetne nekretnine rekli da kupcima naglase da vlasnici te kuće iza njihove imaju pravo automobilom proći preko te parcele koji oni prodaju da bi došli i parkirali na svoju parcelu i oni da su tako postupili.

23. Ovaj sud smatra da su tužitelji dokazali osnovanost glavnog tužbenog zahtjeva kako je to pobliže navedeno u izreci ove presude.

24. Naime iz dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da predmetnu nekretninu koriste isključivo tužitelji, te vlasnici nekretnine koja se nalazi iza njihove kuće, a što je utvrđeno i provedenim očevidom na licu mjesta. Stoga je utvrđeno da sporni dio predmetne nekretnine predstavlja vezu sa jednom susjednom nekretninom, a koju vezu koristi vlasnik te susjedne nekretnine koji samo povremeno na godišnjem odmoru dolazi svojim autom, pa je stoga nedvojbeno da se ne radi o putu koji je pristupačan većem broju korisnika, a isto tako ni za promet vozilima većem broju korisnika pa tako spornu nekretninu ne može svatko slobodno koristiti.

25. Navedeno proizlazi upravo iz provedenih dokaza gore navedenih, a posebice iz iskaza saslušanog svjedoka ČU, te svjedokinje DUE, kao iz iskaza tužitelja, a koji iskazi nisu u suprotnosti sa ispravama u spisu, a niti ostalim provedenim dokazima.

26. Stoga, u konkretnom slučaju budući je nedvojbeno utvrđeno da se predmetna nekretnina ne koristi za promet vozilima i da predmetna nekretnina nije pristupačna većem broju korisnika, te da je ne može svatko slobodno koristiti, to ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju predmetna nekretnina ne predstavlja nerazvrstanu cestu.

27. Slijedom iznesenog valjalo je glavni tužbeni zahtjev tužitelja usvojiti, te je odlučeno kao u izreci presude.

28. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 2. st. 1. ZPP, te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa), a sve prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od tadašnjih 11.000,00 kn (1.459,95 EUR), po kojima je tužiteljima valjalo priznati trošak za sastav tužbe u iznosu od 100 bodova, 3 obrazložena podneska u iznosu po 100 bodova, za podnesak od 22. ožujka 2023. 50 bodova, te zastupanja na ročištima 06. veljače 2023, 17. ožujka 2023. i 01. lipnja 2023. u iznosu po 100 bodova za svako ročište, za zastupanje na ročištima 16. siječnja 2025., 26. ožujka 2025., za svako po 100 bodova, za ročište 14. srpnja 2025. 50 bodova, i za ročište 10 rujna 2025 100 bodova, što sveukupno iznosi 1.815,00 EUR- a te trošak sudske pristojbe na tužbu 53,09 EUR-a, te iznos od 66,36 EUR-a na ime sudske pristojbe na presudu, te predujam za vještačenje u iznosu od 1.214,23 EUR-a što sveukupno iznosi 3.148, 68 EUR-a., dok je u preostalom dijelu preko dosuđeno zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan jer nije zatražen u skladu s važećim odredbama Tarife.

U Zadru, 22. siječnja 2026.

S u t k i n j a:

Jasenka Glavan

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka.

DNA:

1. Tužiteljima po punomoćniku

2. Tuženicima po punomoćniku

Nakon pravomoćnosti:

- Porezna uprava Zadar.