REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-3117/2025-9

(ranije Ovr-1850/2025)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Javorki Šikić Slivar, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari I. predlagatelja osiguranja ČT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. predlagatelja osiguranja ČTF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Marini Tolj, odvjetnici u Zagrebu, protiv I. protivnika osiguranja IMPERIJAL jučer danas sutra j.d.o.o., [adresa], 10000 Zagreb, OIB: 17271262971 i II. protivnika osiguranja BTF, [adresa], zastupanih po punomoćniku Milku Križanoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, 22. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere od 20. svibnja 2025. godine kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere od 20. svibnja 2025. godine navodi da su protivnici osiguranja nakladnik i glavni urednik web portala Imperijal.net (http://www.imperijal.net). Dana 11. svibnja 2025. na navedenom portalu objavljen je članak pod naslovom «MILIJUNAŠA kod kojeg je MINISTAR BT bio DIREKTOR, zbog VILA na Tuškancu i Hvaru, stanova u [adresa] i parcela na Plenkovićevoj djedovini TUŽILA supruga“. Članak je dostupan na linku https://search.app/5dEmv6dg2X5grNo97. Tema navedenog članka su predlagatelji osiguranja koji su isključivo privatne osobe pa ne postoji javni interes za objavu njihovih osobnih podataka, osobnih podataka njihovih poslovnih partnera, detaljnih informacija o njihovoj imovini, a objava informacija o sudskom postupku koji je u međuvremenu okončan, predstavlja duboko zadiranje u privatnu sferu predlagatelja osiguranja.

2. Tvrde da je predlagateljima osiguranja već objavom članka povrijeđeno pravo osobnosti i nastala šteta i to na način da je objavom imena i prezimena predlagatelja osiguranja, godine rođenja te adresa boravišta odnosno prebivališta I. predlagatelja, objavom imena i prezimena poslovnih partnera I. predlagatelja, zatim objavom nekretnina u vlasništvu predlagatelja osiguranja s detaljnim podacima o katastarskim česticama i zemljišnoknjižnim ulošcima u kojima su nekretnine upisane; objavom neistinitih podataka o imovnom stanju predlagatelja osiguranja; objavom podataka o sudskom sporu koji je u međuvremenu okončan sporazumom stranaka; objavom podataka o trgovačkim društvima koja jesu ili su bila u vlasništvu I. predlagatelja osiguranja te insinuacijama o utjecaju I. predlagatelja na članove Vlade RH i to temeljem činjenice porijekla premijera JT s otoka Hvara. Predlagatelji ukazuju da su sukladno mišljenju Agencije za zaštitu osobnih podataka „mediji dužni primjenjivati načelo smanjenja količine podataka te objavljivati isključivo one osobne podatke koji su apsolutno nužni u svrhu pravodobnog i potpunog izvještavanja javnosti, odnosno zaokruživanja medijske priče. Konkretnije, a u pogledu imena i prezimena načelno se može istaknuti kako bi se imena i prezimena smjela objaviti isključivo u onim slučajevima koji su nužni i razmjerni za zaštitu viših demokratskih vrijednosti, odnosno osobni podaci se ne smiju objavljivati u slučajevima kad ne postoji opravdana svrha i pravna osnova za njihovu objavu.“ S obzirom da predlagatelji nisu javne osobe, u ovom konkretnom slučaju ne postoji niti jedan opravdan razlog za objavljivanje informacija koje su iznesene u članku po točkom I., osim izravne namjere nanošenja štete predlagateljima osiguranja kako imovinske tako i neimovinske.

3. Tvrde da su objavom osobnih podataka te zlonamjernim insinuacijama predlagateljima osiguranja povrijeđena prava osobnosti zajamčena člankom 35. Ustava, kojim se svakom jamči štovanje i pravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, kao i člankom 19. Zakona o obveznim odnosima. Potom, povrijeđene su odredbe Zakona o medijima, i to članka 7. st 1., prema kojem svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, te članka 16., prema kojem su mediji dužni poštivati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana. Također, grubo su povrijeđena pravila novinarske etike. Objavom navedenog članka na web portalu osobni podaci učinjeni su dostupnima velikom broju osoba kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, zbog čega je povreda prava osobnosti predlagatelja osiguranja još teža.

4. Podaci i neistinite tvrdnje iz navedenih članaka nanose štetu predlagateljima osiguranja izazivajući kod njih duševne boli, i to na ove načine:

- Sam naslov članka sugerira da su predlagatelji osiguranja izuzetno bogate osobe, milijunaši, koji vode sudske sporove radi podjele imovine te da se navedeni sporovi odnose i na parcele u vlasništvu premijera JT. Sve navedeno nije utemeljeno na činjenicama, niti su predlagatelji osiguranja milijunaši niti su u sporu oko imovine niti predlagatelji osiguranja imaju bilo kakve veze s premijerom JT odnosno njegovim nekretninama.

- Ispod naslova objavljen je niz fotografija s podacima nekretnina temeljem kojih je moguće utvrditi konkretne adrese nekretnina što dovodi u opasnost život i imovinu predlagatelja osiguranja budući da su na ovakav način navedene informacije postale dostupne javnosti, a sam predznak milijunaš ispred imena i prezimena predlagatelja osiguranja sugerira da se u nekretninama nalaze pokretnine velike vrijednosti. Na ovaj način protivnici osiguranja doveli su bespotrebno u opasnost sigurnost predlagatelja osiguranja kao i njihovu imovinu. Objava navedenih podataka predstavlja javni poziv osobama nečasnih namjera na poduzimanje kaznenih djela radi stjecanja imovinske koristi.

- Također, neosnovani su i lažni navodi o povezanosti I. predlagatelja osiguranja s obitelji ministara BT koji su zapravo nemušti pokušaj opravdanja objave osobnih podataka pod krinkom javnog interesa. Predlagatelji osiguranja ističu da niti privatno niti poslovno nisu povezani s osobama iz Vlade RH. Insinuacija navedena u članku temelji se na davno okončanom poslovnom odnosu iz 2014. godine.

5. Imajući u vidu da je I. predlagatelj osiguranja poslovni čovjek s međunarodnim ugledom, objavljivanje osobnih podataka kao i neutemeljene insinuacije imaju za svrhu nanošenje osobne i profesionalne štete u smislu prikazivanja I. predlagatelja osiguranja kao privatno i poslovno problematične osobe.

I. predlagatelj osiguranja je državljanin SR Njemačke te će objava ovih informacija utjecati i na njegov položaj u poslovnim krugovima u Njemačkoj. Posebno zabrinjava iznošenje detaljnih podataka o imovini predlagatelja osiguranja čime se dovode u opasnost njihov život i imovina. Još jednom se ističe da predlagatelji osiguranja nisu javne osobe te iznošenje ovakvih podataka kod njih izaziva strah za život i zdravlje, dok iznošenje podataka iz privatne sfere nanosi duševnu bol.

6. Navedenim postupanjem protivnici osiguranja su predlagateljima nanijeli znatnu neimovinsku štetu povredom prava osobnosti - prava na privatnost osobnog i obiteljskog života i prava na tajnost osobnih podataka. Ovdje pogotovo valja uzeti u obzir činjenica da je I. predlagatelj osiguranja poduzetnik sa stažem u trajanju više desetljeća, cijenjen u svom poslovnom krugu, te poznat javnosti isključivo zbog svog poslovnog djelovanja. II. predlagateljica ne obavlja nikakvu djelatnost, nije javna osoba te su u navedenom tekstu objavljeni njeni osobni podaci kao i podaci o njenoj imovini isključivo u svrhu senzacionalizma.

7. Opasnost od nastanka buduće nenadoknadive štete izgledna je i s obzirom na činjenicu da je na kraju samog članka navedeno: „Ovoj temi ćemo se i ubuduće posvetiti jer je priča slojevita i traži puno više prostora i angažmana nego što je moguće staviti u jedan novinski članak“. Ovu najavu predlagatelji osiguranja smatraju ozbiljnom prijetnjom da će protivnici osiguranja nastaviti s daljnjom objavom njihovih osobnih podataka te je gotovo izvjesno da će i u narednim člancima doći do povrede prava osobnosti na štetu predlagatelja osiguranja, a od strane protivnika osiguranja. Predlagatelji smatraju da je određivanje privremene mjere jedini put kako bi se spriječio daljnji nastanak nenadoknadive štete koja prijeti predlagateljima osiguranja, a koja se sastoji u duševnoj boli koju predlagatelji trpe zbog nanesenih povreda prava osobnosti. Sukladno članku 1048 Zakona o obveznim odnosima, svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica.

8. Slijedom navedenog, predlagatelji osiguranja predlažu da sud radi osiguranja njihove nenovčane tražbine temeljem povrede prava osobnosti iz članka 19. Zakona o obveznim odnosima i članka 35. Ustava RH i sprječavanja prijeteće nenadoknadive neimovinske štete odredi privremenu mjeru temeljem članaka 346. st. 1. t. 2. i čl. 347. st. 1. t. 6. i 7. Ovršnog zakona i donese rješenje o osiguranju privremenom mjerom i to nalogom protivnicima osiguranja da uklone članak objavljen na internetskom portalu Imperijal.net (http://www.imperijal.net) dana 11. svibnja 2025.g. pod naslovom «MILIJUNAŠA kod kojeg je MINISTAR BT bio DIREKTOR, zbog VILA na Tuškancu i Hvaru, stanova u [adresa] i parcela na Plenkovićevoj djedovini TUŽILA supruga“ dostupnog na poveznici https://search.app/5dEmv6dg2X5grNo97 kao i navedenu poveznicu, a također zabranom protivnicima osiguranja daljnjeg objavljivanja članaka u kojima se objavljuju osobni podaci kao i podaci o imovini predlagatelja osiguranja. Ako protivnici osiguranja postupe protivno zabrani, predlažu da sud protivnicima osiguranja zaprječi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 EUR koju će im izreži ukoliko protivnici osiguranja postupe protivno navedenoj zabrani. Potražuju i troškove postupka.

9. Protivnici osiguranja se u cijelosti protive izdavanju predložene privremen mjere obrazlažući podrobnije svoje protivljenje u podnesku od 4. lipnja 2025. Smatraju da predlagatelji osiguranja u svom prijedlogu niti na koji način nisu dokazali niti osnovanost svog zahtjeva niti da postoji zakonsko uporište za njihovo traženje te smatraju nužnim ovakav prijedlog odbiti uz naknadu troškova postupka.

10. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u ispis predmetnog članka, impresum, rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu od 12. 4. 2024. broj Tt-24/15771, izvadak iz sudskog registra za Continental chem d.o.o., obavijest o elektroničkom upisu za Anima classic d.o.o., imovinsku karticu obveznika, ispis iz katastra, upis zabilježbe od 13. 3. 2023., ispis sa stranice Akta.ba, životopis BT, obavijest o sprečavanju sukoba interesa, članak sa portala Dnevno.hr, rješenje Županijskog suda u Zadru od 7. 4. 2022.

11. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

12. Po čl. 346 st. 1 Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

13. Odredbom čl. 347 st. 2 Ovršnog zakona propisano je da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Privremena mjera propisana ovom odredbom je tzv. regulacijska mjera.

14. U konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.

15. Prije svega valja reći da su protivnici osiguranja uz svoj podnesak od 4. lipnja 2025. kojim se u cijelosti protive navodima predlagatelja osiguranja, dostavili materijalne dokaze, pa tako npr. članke iz medija, odluke naših sudova iz kojih proizlazi da doista nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje privremene mjere i to niti jedan uvjet.

16. Iz priležeće dokumentacije proizlazi da su uglavnom svi podaci koji su objavljeni pribavljeni ili iz javnih registra, ili su ih sami predlagatelji učinili javnima, ili su podaci dostupni iz odluka naših sudova, pa tako npr. rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu od 12. travnja 2024. broj Tt-24/15771. Potpuno neosnovano se predlagatelji osiguranja pozivaju na zlonamjerno postupanje protivnika osiguranja i u odnosu na podatke iz svog privatnog života jer iste su učinili dostupnim javnosti s obzirom da je Trgovački sud u Zagrebu proveo radnju upisa njihovog spora na prijedlog II. -o predlagatelja, s time što se napominje da su sve pravomoćne presude naših sudova javno dostupne. Isto se odnosi i na podatke koji su upisani u zemljišnim knjigama jer su zemljišne knjige javne knjige. Napominje se da mediji u Republici Hrvatskoj imaju pravo objave javnih podataka iz javnih registara, što proizlazi iz Ustava RH. U odnosu na povezanost predlagatelja osiguranja i ministra BT također valja reći da su neosnovani navodi predlagatelja osiguranja jer suprotno proizlazi iz dostavljenih materijalni dokaza, ispis sa stranice akta.ba, životopis ministra BT, obavijest o sprečavanju sukoba interesa i objavljenog članka na portalu Dnevno.hr.

17. Tvrdnje predlagatelja osiguranja o duševnim bolovima koje trpe zbog povrede prava osobnosti valja reći da nisu relevantne za odluku o osiguranju privremenom mjerom.

18. Također, nema nikakvog osnova da sud zabrani protivnicima osiguranja daljnje objavljivanje članaka u kojima se objavljuju osobni podaci predlagatelja osiguranja, dakle radi se o eventualnoj budućoj šteti, neizvjesnoj, o čemu je do sada već i sudska praksa zauzela jasan stav. Predložena mjera kojom bi se protivnicima osiguranja zabranilo ubuduće objavljivati članke, a u kojima se iznose informacije o predlagateljima osiguranja, je u potpunosti protivno čl. 3 st. 1 Zakona o medijima kojim je propisano da se jamči sloboda izražavanja i sloboda medija, te stoga nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 3 istog članka zbog kojeg bi bilo opravdano ograničiti takvu slobodu medija, a niti je odredbama bilo Zakona o medijima, bilo bilo kojeg drugog zakona, uopće predviđena mogućnost zaštite od budućih, još neobjavljenih informacija u smislu čl. 1048 ZOO. Naime, u budućnosti sasvim sigurno mogu nastati neki događaji, odnosno situacije koje se ne mogu predvidjeti, a u kojim bi bilo opravdano iznositi informacije putem medija.

19. U odnosu na navode i uputu Županijskog suda u Osijeku u rješenju broj Gž Ovr-500/25 od 27. kolovoza 2025. ističe se da se ovaj sud u točki 13. obrazloženja pozvao na odredbu čl. 347 st. 2 OZ i u potpunosti prihvaća stav suda II.-og stupnja da se u konkretnom slučaju radi o tzv. regulacijskoj privremenoj mjeri. S obzirom na sadržaj zahtjeva u predloženoj mjeri, očito je da predlagatelji imaju namjeru pokrenuti parnicu, no napominje se da ju do danas ipak nisu pokrenuli, odnosno ničim nisu dokazali da su je pokrenuli. S obzirom da se radi o regulacijskoj privremenoj mjeri propisano je da sud može privremeno urediti sporni odnos između stranaka ako je to nužno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

20. Ovaj sud nalazi da nema nikakvog osnova niti za privremeno uređenje spornog odnosa između stranaka jer temeljem navoda predlagatelja osiguranja i dokaza koji su isti priložili ne proizlazi nikakva nužnost sprečavanja bilo nenadoknadive bilo teško nadoknadive štete bilo nasilja, a niti je sud utvrdio isto potrebnim radi osiguranja pravnog reda. Ne postoji u konkretnom slučaju niti jedna od tri navedenih propisanih pretpostavki.

21. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 22. siječnja 2026.

Sudac:

Javorka Šikić Slivar

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. predlagateljima osiguranja po pun.

2. protivnicima osiguranja po pun.