P-1673/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKE HRVATSKE, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, protiv tuženika GRADA ZAGREBA, OIB 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnica Daša Vrzić, odvjetnica iz Zagreba, Preradovićeva 10, radi ispravka upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 22. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da tužitelj Republika Hrvatska OIB 52634238587 ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Jug Općinski građanski sud u Zagrebu Zemljišnoknjižni odjel Zagreb kč. br [katastarska čestica] oranica Stara Loza površine 6968 m2,

pa se temeljem toga nalaže brisanje upisa prava vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Jug Općinski građanski sud u Zagrebu Zemljišnoknjižni odjel Zagreb kč. br [katastarska čestica] oranica Stara Loza površine 6968 m2 s imena tuženika GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1 OIB 61817894937 izvršenog u postupku obnove zemljišne od strane Općinskog građanskog suda u Zagrebu te se nalaže upis prava vlasništva u korist tužitelja Republike Hrvatske OIB 52634238587 u cijelosti u roku od 15 dana“, kao neosnovan.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.000,00 eura, kao neosnovan.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 1.500,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 14. srpnja 2025. navodi da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-58790/2024 od 25. lipnja 2025. odbijen tužiteljev prigovor uz uputu da se pravo vlasništva može ostvarivati u zemljišnoknjižnom postupku tužbom radi ispravka upisa. Navodi da je tužitelj podnio prigovor uknjižbi prava vlasništva u korist tuženika na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] jug. Navodi da je ta nekretnina formirana od nekretnine oznake zk. čbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj je bilo uknjiženo društveno vlasništvo. Navodi da je tužitelj postao vlasnik te nekretnine sukladno odredbi čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te da se u pojedinačnim zemljišnoknjižnim postupcima ne može utvrđivati pravo vlasništva na temelju dosjelosti.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu u kojem je naveo da odredbe čl. 190. st. 2. i 5. i čl. 196. Zakona o zemljišnim knjigama te čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nisu primjenjive jer postoji dokumentirani pravni slijed iz kojeg je moguće utvrditi tuženika kao vlasnika. Navodi da je nesporno kako je kč. Br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jug formirana od postojeće zk. čbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navodi da je tuženik stekao predmetnu nekretninu na temelju rješenja skupštine Grada Zagreba od 17. siječnja 1969. kojim je deposediran veliki broj zemljišnoknjižnih čestica, od kojih su formirane tri velike čestice, i to zk.č. 17/10, zk.č.

17/20 i zk.č. 17/50 k. o. [katastarska općina]. Predmetno rješenje i parcelacijski elaborati su provedeni u zemljišnim knjigama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ali je zemljište unatoč izričitom određenju u izreci rješenja da se oduzima i predaje u posjed Gradu Zagrebu upisano kao društveno vlasništvo bez korisnika.

3. Tužitelj je u tijeku postupka naveo da rješenje o deposedaciji ne predstavlja valjan pravni temelj za stjecanje prava vlasništva, a da nakon deposedacije nadležno tijelo nije donijelo rješenje kojim je predmetna nekretnina dodijeljena u vlasništvo tuženiku. Pravni prednik tuženika Općina Susedgrad bila je upisana samo u katastarskom operatu, a ne i u zemljišnoj knjizi, to nije isključena primjena odredbe čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Navodi da niti činjenica što se na predmetnoj nekretnini nalazi parking ne znači da se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu te tuženik nije mogao steći pravo vlasništva građenjem.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] jug (list 4 spisa), prigovor (list 5-6 spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-58790/2024 od 25. lipnja 2025. (list 7-10 spisa), preklop katastarskog stanja (list 11 spisa), zapisnik od 8. travnja 2025. (list 12 spisa), podnesak (list 13 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 14-25, 44-53, 92-113 spisa), oglas (list 26-27 spisa), odluku o otvaranju dijela zemljišne knjige za 1. i 2. zonu k. o. [katastarska općina] jug (list 28-43 spisa), situacije – račune (list 114 spisa), rješenje skupštine Grada Zagreba (list 115-143 spisa), spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-58790/2024.

5. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 dalje: ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za utvrđenjem da tužitelj ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Jug, kč. br. [katastarska čestica] te za brisanjem upisa prava vlasništva na toj nekretnini s imena tuženika, uz upis prava vlasništva za korist tužitelja.

7. Tužitelj se prije podnošenja tužbe u ovom predmetu nije bio dužan obratiti tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu odredbe čl. 186.a ZPP-a. Odredbom čl. 186.a st. 8. ZPP-a propisano je da Republika Hrvatska u slučajevima u kojima namjerava podnijeti tužbu protiv neke osobe dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti toj osobi sa zahtjevom za mirno rješenje spora, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe.

8. U konkretnom slučaju posebnim propisima je propisan rok za podnošenje tužbe, i to odredbom čl. 205. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19, 128/22, 155/23 – dalje: ZZK) kojom je propisano da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

– osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja.

9. S obzirom na to da prema odredbi čl. 186.a st. 8. ZPP-a ne postoji obveza prethodnog obraćanja zahtjevom za mirno rješenje spora u situacijama kada je posebnim propisima propisan rok za podnošenje tužbe, a u ovoj situaciji je takav rok propisan, to obraćanje sa zahtjevom za mirno rješenje spora prije podnošenja tužbe nije procesna pretpostavka dopustivosti tužbe.

10. Iz prigovora i prijave proizlazi da je tužitelj podnio prigovor na uknjižbu prava vlasništva za korist tuženika na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] jug, koja uknjižba je dopuštena u postupku obnove zemljišne knjige koji se vodio pod brojem Z-12917/2024/1262.

11. Iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-58790/2024 od 25. lipnja 2025. proizlazi da je njime odbijen tužiteljev prigovor i tužitelj je upućen da svoje navodno pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak. Iz spisa Z-58790/2024 proizlazi da je to rješenje dostavljeno tužitelju 3. srpnja 2025. pa je tužba koja je podnesena 14. srpnja 2025. podnesena u roku od 30 dana od zaprimanja rješenja sukladno odredbi čl. 205. st. 1. ZZK-a.

12. U postupku nije sporno da je u postupku obnove zemljišne knjige formirana kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] jug, koja je formirana od postojeće kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

13. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je u tom ulošku bila upisana kč. br. [katastarska čestica] Stara loza oranica, kao društveno vlasništvo bez upisanog nositelja prava korištenja, upravljanja i raspolaganja.

14. U konkretnom slučaju u zemljišnim knjigama nije bilo upisano pravo raspolaganja, korištenja ili upravljanja u korist tuženikovog pravnog prednika pa stoga u korist tuženika ne djeluje predmnjeva iz čl. 362. st. 1. i 2. ZVDSP-a.

15. Čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 37/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP) propisano je da se smatra kako su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

16. Sukladno navedenoj odredbi radi se o oborivoj predmnjevi, a na tuženiku je teret dokazivanja činjenica iz kojih proizlazi njegovo pravo vlasništva, odnosno činjenica kojima se obara predmnjeva iz čl. 362. st. 3. ZVDSP-a.

17. Iz rješenja skupštine Grada Zagreba broj: UP/I-05/7-25917/10-1968 od 17. siječnja 1969. proizlazi da je njime određeno kako se izuzima iz posjeda ranijih vlasnika, sadašnjih posjednika, nacionalizirano neizgrađeno građevinsko zemljište, radi predaje u posjed Gradu Zagrebu, u svrhu privođenja istog namijenjenoj svrsi, izgradnji teretnog kamionskog kolodvora u Savskoj Opatovini, i to veći broj zemljišnoknjižnih čestica, između ostalog i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ranijih zemljišnoknjižnih vlasnika, sadašnjih posjednika, DL, LL, CL i ML. Tim rješenjem je određeno i da su raniji vlasnici, sadašnji posjednici dužni predati Gradu Zagrebu navedeno zemljište u roku od 15 dana od primitka rješenja o deposediranju, kao i da će se naknada ranijim vlasnicima deposediranog zemljišta odrediti posebnim rješenjem. Iz obrazloženja rješenja proizlazi da je ono doneseno primjenom Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera („Službeni list SFRJ“ broj: 5/1968).

18. Iz navedenih isprava proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u vlasništvu fizičkih osoba DL, LL, CL i ML. Potom je rješenjem skupštine Grada Zagreba od 17. siječnja 1969. ta nekretnina, nacionalizirano neizgrađeno građevinsko zemljište, izuzeta iz posjeda ranijih vlasnika i predana Gradu Zagrebu u svrhu privođenja namjeni, izgradnji kamionskog kolodvora. Dakle, nekretnina je nacionalizirana, oduzeta ranijim vlasnicima i predana Gradu Zagrebu radi izgradnje kamionskog kolodvora. Iz situacije – račun broj 03/12-983/1-69 proizlazi da je ona ispostavljena 17. travnja 1969. u iznosu od 2.647.345,00 dinara po osnovi izvođenja radova na kamionskom kolodvoru, iz čega proizlazi da su radovi privođenja namjeni izvedeni. Iz toga ujedno proizlazi i da je nekretnina faktički predana Gradu Zagrebu, dakle, da je deposediranje stvarno i izvršeno i nekretnina izuzeta iz posjeda ranijih vlasnika i predana Gradu Zagrebu s obzirom na to da je Grad Zagreb izvodio radove na toj nekretnini.

19. Čl. 1. st. 1. Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera („Službeni list SFRJ“ broj: 5/1968) određeno je da u smislu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, u gradovima i naseljima gradskog karaktera građevinska zemljišta postaju društveno vlasništvo pod uvjetima određenim ovim zakonom.

20. Čl. 1. st. 2. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta („Službeni list SFRJ“ broj: 52/58, 3/59) određeno je da u gradovima i naseljima gradskog karaktera nacionaliziraju se i postaju društveno vlasništvo građevinska zemljišta.

21. Čl. 3. st. 1. Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera („Službeni list SFRJ“ broj: 5/1968) određeno je da prijašnji vlasnik neizgrađenog građevinskog zemljišta ima pravo koristiti to zemljište do dana kad ga je, na osnovu odluke nadležnog organa, dužan predati korisniku.

22. Sukladno navedenim odredbama raniji vlasnici zemljišta dužni su na temelju rješenja skupštine Grada Zagreba od 17. siječnja 1969. predati nekretninu korisniku, a to je Grad Zagreb s obzirom na to da je rješenjem određeno kako se nekretnina izuzima iz posjeda ranijih vlasnika i predaje Gradu Zagrebu u roku od 15 dana od primitka rješenja o deposediranju. Time je Grad Zagreb postao korisnik s obzirom na to da čl. 3. st. 1. Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera („Službeni list SFRJ“ broj: 5/98) izričito govori o predaji nekretnine korisniku. To znači da je Grad Zagreb stekao i pravo korištenja radi privođenja nekretnine namjeni, neovisno o tome što je u zemljišnim knjigama izvršen upis samo društvenog vlasništva, a ne i prava korištenja. Tuženik je pretvorbom prava korištenja u pravo vlasništva postao vlasnik nekretnine sukladno odredbi čl. 361. st. 1. ZVDSP-a pa je tužbeni zahtjev neosnovan.

23. Sud je odbio tužiteljev prijedlog za izvođenjem očevida i geodetskim vještačenjem sukladno odredbi čl. 292. st. 4. ZPP-a jer nije bio važan za odluku budući da se pregledavanjem nekretnine na dan izvođenja tog dokaza ne bi moglo utvrđivati stjecanje prava korištenja iz 1969. godine, dok činjenica da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jug formirana od postojeće kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije sporna između stranaka pa o toj okolnosti ne treba izvoditi dokaze.

24. Tuženik je uspio u parnici pa mu je tuženik dužan nadoknaditi parnične troškove sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Prilikom odlučivanja koji troškovi će se nadoknaditi tuženiku uzeti su u obzir samo troškovi koji su bili potrebni radi vođenja parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23– dalje: Tarifa) sukladno odredbi čl. 155. ZPP-a.

25. Sud je povodom prigovora tuženika utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 13.272,28 eura sukladno odredbi čl. 40. st. 3. ZPP-a, a koju vrijednost je i tužitelj naznačio na ročištu od 27. listopada 2025., navodeći da je u tužbi greškom u pisanju napisao 1.327,22 eura umjesto 13.272,28 eura. Ne radi se o suviše nisko naznačenoj vrijednosti predmeta spora kako to smatra tuženik jer se predmet spora odnosi na ispravak upisa prava vlasništva na jednoj nekretnini pri čemu vrijednost predmeta spora ne mora nužno odgovarati tržišnoj vrijednosti nekretnine. Provjeravanje naznačene vrijednosti predmeta spora vrši se brzo i na prikladan način kako je određeno odredbom čl. 40. st. 3. ZPP-a. Eventualno izvođenje vještačenja radi utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine ne predstavlja brz način provjere vrijednosti predmeta spora, već dugačak i neekonomičan. Tuženik nije dostavio nikakve isprave koje bi ukazivale da bi neka druga vrijednost predmeta spora bila primjerenija. Po ocjeni ovog suda naznačena vrijednost predmeta spora od 13.272,28 eura je primjerena predmetu tužbenog zahtjeva.

26. O troškovima postupka odlučeno je u granicama zahtjeva, kojim granicama je sud vezan sukladno odredbi čl. 2. ZPP-a.

27. Tuženiku su priznati troškovi sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 eura prema Tbr. 8. t. 1. Tarife, zastupanja na ročištima od 27. listopada 2025. i 9. prosinca 2025. u iznosu od 500,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ukupno 1.500,00 eura.

Zagreb, 22. siječnja 2026.

Sudac:

Goran Iskra

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA

1. Tužitelju po ŽDO Zagreb

2. Tuženiku po punomoćniku