REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: Psp-102/2023-55

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari prvotužitelja ĐU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužiteljice OU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Sandri Grgurić, odvjetnici u Trogiru, protiv prvotuženice TU kći IU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], drugotuženika VU iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Jurici Tomiću, odvjetniku u Splitu, Put Brodarice 6/II, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 16. prosinca 2025.g. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljica i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 22. siječnja 2026. na ročištu za objavu odluke,

r i j e š i o  j e:

I. Utvrđuje se da su tuženi TU ž. VU kći IU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] ŽU iz [adresa], zasmetali tužitelje ĐU iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i OU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom suposjedu prolaza u vidu stepenica širine 1m koji se proteže u smjeru sjever- jug, i to od nekretnine tužitelja označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim duž cijele zapadne granice nekretnine vlasnika RU označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zapadne granice nekretnine tužene ad/1 označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do morske obale koji je u Nalazu i mišljenju vještaka Daria Blaževića od srpnja 2024 g “označen likom A-B-C-D-E-F-G-H-A, u naravi stepenište i ogradni zidovi”, na način da su na postojeću željeznu kapiju koja se nalazi u sjevernom dijelu prolaza u vještvu označena slovima A-B, zaključali lokotom, što su tužitelji utvrdili dana 22 srpnja 2023, pa im se nalaže da u roku od 48 sati uspostave ranije posjedovno stanje tog prolaza tako da lokot otključaju, a tužiteljima predaju ključeve od lokota te im se zabranjuje buduće takvo i slično smetanje suposjeda tužitelja, sve pod prijetnjom ovrhe.

II. Dužni su tuženici u roku od 8 (osam) dana, solidarno naknaditi tužiteljima troškove ovog postupka iznosu od 1.106,18 EUR zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od donošenja odluke (22. siječnja 2026.), pa do isplate, dok se za više traženo trošak odbija kao neosnovan.

III. Odbija se predložena privremena mjera osiguranja koja glasi:

"1. Ovlašćuju se predlagatelji osiguranja FU iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i OU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da sami ili uz pomoć treće osobe uspostave ranije posjedovno stanje prolaza u vidu stepenica širine 1m koji se proteže u smjeru sjever-jug, i to od nekretnine predlagatelja osiguranja označene kao kat. čest. [katastarska čestica], zatim duž cijele zapadne granice nekretnine vlasnika RU označene kao kat. čest. [katastarska čestica] i zapadne granice nekretnine protivnica osiguranja ad/1 označene kao kat. čest. [katastarska čestica] do morske obale, tako da uklone lokot sa kapije koja se nalazi na tom prolazu.

2. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru pod poslovnim brojem Psp-102/2023.

3. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba."

Obrazloženje

1. U tužbi koja je podnesena dana 7. kolovoza 2023. godine navodi se da su tužitelji suvlasnici i suposjednici za po ½ dijela kuće sa okućnicom u Vinišću, upisanih kao kat. čest. [katastarska čestica] ZU 1750 k. o. [katastarska općina]. Tužena ad/1 da je vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2035 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća s okućnicom. Tuženi ad/2 da je suprug tužene ad/1 i zajedno koriste tu kuću.

1.1. Nadalje, kuća tužene ad/1 da se nalazi uz samu morsku obalu, a kuća tužitelja sjevernije od nje, te da ih dijeli nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] vlasništva RU. Za pristup moru tužitelji da već godinama koriste prolaz u vidu stepenica širine 1m koji se proteže u cijele zapadne granice nekretnine vlasnika RU označene kao. kat. čest. [katastarska čestica], pa nekretnine tužene ad/1 označene kao kat. čest. [katastarska čestica] i tako do morske obale. Ovim prolazom koriste se tuženi i RU. Služnost da su tužitelji stekli Sporazumom o zasnivanju prava služnosti puta broj OV-2309/2000 od 17.05.2000. zaključen sa bivšim vlasnicima nekretnine tužene ad/1 IU i bivšim vlasnikom nekretnine RU PU.

1.2.Nadalje, dana 22.srpnja 2023. tužitelji da su prilikom pokušaja odlaska na more, vidjeli da su tuženi na dijelu prolaza koji se nalazi na njihovoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koji im isključivo služi za pristup moru, na postojeću željeznu kapiju stavili lokot i isti zaključali, čime da su potpuno onemogućeni pristupiti do mora. Tužitelji da su tuženima 24.srpnja 2023. poslali opomenu da u roku od 48 sati od primitka opomene otvore prolaz s upozorenjem da će u protivnom protiv njih podnijeti tužbu za smetanje posjeda. Dana 1.kolovoza 2023 tužitelji da su vidjeli da je kapija otključana. Sljedećeg dana tužiteljica pod 2 da je prošla kroz kapiju, pa kada da je tuženik ad/2 to vidio iznova da je istu zaključao. To da je vidio tužitelj ad1 te nazvao svoju ženu tužiteljicu ad/2 i kazao joj da se mora vratiti kući okolnim putem, a to da je dalje najmanje 1km. Zaključavanje kapije da je očigledno bila reakcija tuženih na tužbu tužitelja protiv tužene ad/1 radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti na navedenom putu koji postupak se vodi pred naslovnim sudom u predmetu posl.br.P- 3847/2021.

1.3. Navedenim činom tuženika ad/2 koji da je zaključao lokot, a tužena ad/1 kao zemljišnoknjižna vlasnica i kao njegova supruga koja da se nije ogradila od njegovog postupka, tuženi da su zasmetali tužitelje u posljednjem mirnom suposjedu stvarne služnosti prolaza opisan u točki 3. ove tužbe, pa tužitelji predlažu da sud nakon provedenog dokaznog postupka donese odluku zbog smetanja posjeda.

2. U odgovoru na tužbu tuženika od dana 29. studenog 2023. godine, tuženici se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu te predlažu isti odbiti kao neosnovan uz osudu tužiteljice na plaćanje troškova ovog postupka, da tužbeni navodi nisu istiniti, da tužitelji nemaju stvarnu služnosti prolaska preko nekretnina u vlasništvo tuženika, da je tome tako govori i činjenica da isti vode parnični postupak radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti, odnosno da tužitelji nemaju stvarnu služnost prolaska niti je ista upisana u zemljišnu knjigu.

3. U ovom postupku tužitelj je podneskom od dana 6. ožujka 2024. godine, podnio prijedlog i za određivanje privremene mjere osiguranja iz razloga što isti iznajmljuju nekretninu i što se također gosti koji prolaze služe navedenim prolazom, pa da istima prijeti otkazivanje najma, što da će predlagateljima osiguranja stvoriti štetu, jer da će morati otkazati rezervacije i vratiti gostima uplaćene novce, a nastaviti plaćati turistička davanja.

4. Sud je u tijeku postupka pročitao i izveo sljedeće dokaze: zk izvadak za z. u. [broj ZK uloška] i z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sporazum o zasnivanju prava služnosti puta od dana 15. svibnja 2000. godine, geodetski snimak dipl. ing. geodez. LU, preris katastarskog plana, dopis odv. ĆU od dana 243. srpnja 2023. godine uz povratnicu , fotografije na str. 19 spisa, potvrda o statusu hrv. branitelja od dana 29. travnja 2020. godine, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića od dana 8. srpnja 2024. godine, pribavljen je i pročitan spis P- 3847/2021 (izvršen je preslik tužbe, odgovora na tužbu i nalaza i mišljenje vještaka), pregledana je odluka o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi – javne [adresa], objavljenim u službenom glasniku Općine Marina dana 23. listopada 2024. godine, pregledan je dopis Općine Marine, Jedinstvenu upravni odjel, klasa: 740- 01/25-01/02, urbroj: 2184/02-03/04-25-6, od dana 30. listopada 2025. godine, uz skicu komunalne infrastrukture, poziv na javni uvid od dana 13. studenog 2024. godine, klasa: 932-03/24-01/154, i očitovanje nositelja prava na komunalnoj infrastrukturi, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka UU, RU, SU, BU, tužitelja pod 1, tuženice pod 1 i tuženika pod 2.

5. Tuženici su odustali od izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka EU i CU, a sud je odustao od predloženog dokaza tuženika dodatnog očitovanja Općine Marina koje je zatraženo na ročištu od dana 16. prosinca 2025. kao suvišno.

6. Tužitelji su nakon dostave nalaza i mišljenja vještaka uredili tužbeni zahtjev podneskom od dana 17. listopada 2024. godine, kojemu su se tuženici također protivili te istaknuli da se radi o preinaci tužbe.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

8. U ovom postupku mjerodavne su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje ZVDSP-a).

9. Pregledom tužbe i odgovora na tužbu, među strankama je prijeporna aktivna legitimacija tužitelja, odnosno je su li se tužitelji u vrijeme počinjenog smetanja nalazili u zadnjem i mirnom posjedu prava prolaza spornog dijela nekretnine, kao i je li postupanje tuženika protupravno i samovlasno.

10. Odredbom čl. 21. st.1 ZVDSP-a, propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

11. Odredbom čl. 22. st.2. ZVDSP-a propisano je da u parnicama zbog smetanja posjeda sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

12. Odredbom članka 441. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku) propisano kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Također je propisano kako je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

13. Odredbom čl. 20. st.1. ZVDSP-a, propisano je da bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a odredbom st. 2. istog članka toga Zakona, propisano je tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

14. Čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktična (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu.

15. Za radnju kojom će se smetanje posjeda izvršiti dovoljna je svijest počinitelja, znanje da se poduzetnom radnjom smeta tuđi posjed, a nije odlučno pitanje namjera da se smeta posjed.

16. Pravo na zaštitu od smetanja posjeda ima svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće.

17. Prema odredbi članka 21. stavak 3. ZV-a zaštita posjeda prestaje protekom roka od 30 (trideset) dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Radi se o prekluzivnom roku na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

18. Prvotno je valjalo utvrditi u pravnoj stvari identitet predmeta spora, a što je utvrđeno uviđajem na licu mjesta dana 24. svibnja 2024. godine, uz stručnu pomoć vještaka Daria Blaževića, sudskog vještaka za geodeziju.

19. Sudski vještak Dario Blažević u svom nalazu i mišljenju o dana 08. srpnja 2024. i sukladno geodetskoj skici prikazao je predmet spora na sljedeći način:

- predmet spora prikazan je na geodetskoj skici lica mjesta likom A-B-C-D-E-F-G-H- A, površine 33 m2, ispunjen crvenom točkastom šrafurom. Opisani predmet spora u naravi je stepenište sa ogradnim zidovima, te opisani predmet spora po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovora dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- linija A-B prikazana na geodetskoj skici lica mjesta, predstavlja položaj željezne kapije na sjevernoj strani stepeništa, dok linija E-F, predstavlja položaj željene kapije na južnoj strani stepeništa. Željezne kapije nalaze se na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za koje tužitelj tvrdi da je postavljanjem lokota učinjen čin smetanja posjeda.

20. Na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića stranke nisu imale primjedbi pa sud vještvo ocjenjuje i prihvaća kao stručno, argumentirano i vjerodostojno, kojim je u potpunosti utvrđen identitet predmeta spora.

21. Iz Sporazuma o zasnivanju prava služnosti puta od dana 15. svibnja 2000.godine, koji je ovjeren kod javnog bilježnika Joška Donike Stanojevića broj OV- 2309/2000 od dana 17. svibnja 2000. godine, a kojeg su sklopili DU (tužitelj pod 1), PU i CU (otac tuženice pod 1), proizlazi sljedeće:

- da je CU nepozivo utvrdio i zasnovao služnost puta širine 1 metar uz zapadnu među na čest. zem. [katastarska čestica] u korist svagdašnjeg vlasnika dijela čestice 19783/1, -2 i -3/ k. o. [katastarska općina] u skici označeno brojem 3 i svagdašnjeg vlasnika čestice 19783/4 i čest. zgr. [katastarska čestica] upisanih u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te čest. zem. [katastarska čestica] u skici označen brojem 1.i 2.;

- da je PU neopozivo utvrdio i zasnovao služnost puta širine 1 metar uz zapadnu među na čestici formiranoj od čestice 19783/1, -/2 i -/3 k. o. [katastarska općina] u skici označeno brojem 3 u korist svagdašnjeg vlasnika čestice 19783/4 i čest. zgr. [katastarska čestica] upisanih u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te čest. 19783/6 k. o. [katastarska općina], u skici označeno brojem 1. i 2.;

- da je sastavni dio navedenog sporazuma geodetska snimka izrađena od LU dipl. ing. geodezije i preris katas. plana;

- da je predmetni put širine 1 (jednog ) metra uz krajnju zapadnu među čest. označenih arapskim brojkama br. 3. i 4. u skici označen isprekidanim crticama, te da će u konačnoj izvedbi izvan ove širine puta sa zapadne i istočne strane se nalaziti betonski zidovi visine 40-50 cm i debljine 20 cm;

- da su PU i CU nepozivo izjavili da će čim urede zemljišnoknjižno stanje svojih čestica izdati DU pogodnu ispravu za uknjižbu predmetnog tereta služnosti puta;

- da je CU dopustio da se temeljem nevedenog ugovora na teret njegove čestice 19783/5 u korist svagdašnjeg vlasnika čestice 19783/4 i čest. zgr. [katastarska čestica] upisanih u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te čest. 19783/6 k. o. [katastarska općina] zasnuje služnost puta, bez njegovog daljnjeg pitanja ili odobrenja.

- da sudionici sporazuma uspostavljaju navedenu obvezu služnosti za svoje nasljednike i pravne sljednike.

22. Iz zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da su na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisani kao vlasnici tužitelji svaki a ½ dijela, a pod brojem Z- 12464/2021 upisana je zabilježba stvarne služnosti puta na teret čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] uz zapadnu stranu u širini od 1 m,a u korist čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška].

23. Iz zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na čest. zem. [katastarska čestica] upisana je tužena pod 1 TU kći IU.

24. U ovom postupku da bi tužitelji dokazali svoj posljednji mirni posjed moraju dokazati da su predmetnim dijelom nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno označenim stubištem koji se proteže do morske obale mogli neometano prolaziti prije nego su tuženici postavili lokot na postojeću željeznu kapiju na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

25. Svjedok UU u bitnom navodi da je prolazio spornim stubištem prema moru preko 30 godina, kao i tužitelj, da je to bilo više puta godišnje, nekad i manje, da ne može precizirati godinu kada je zatekao zaključanu kapiju (spominje 2022, 2023. i 2024.), da zna da je bio srpanj ili kolovoz, da kapija u ranijim dolascima nije postojala.

26. Svjedokinja RU u bitnom navodi da je kupila kuću koja je položena odmah ispred kuće tužitelja koncem 2005. godine, i da joj je već prilikom kupnje od prodavatelja predočen sporazum koji je imao sa susjedima, a prema kojem sporazumu je njima omogućen prolazak preko stubišta do mora, da se kontinuirano koristila ovim prolazom kako ona, tako i njeni gosti, kao i tužitelji, te da nije bilo nikakvog protivljenja ili zabrana da se prolazi, a od 2023. godine da nije više vlasnica ove kuće, te da je kupcima također pokazala put kojim se prolazi do mora, a koji je predmet ovog postupka. Navodi da su tu četiri kuće, da su se svi dobro slagali, dok nisu došli tuženici, da otac tuženice pod 1 nije nikad njoj branio da prolazi jer da je upravo on i napravio ovaj sporazum, te da je zatekla zatvorenu kapiju negdje iza 6. srpnja 2023. godine, da su obje kapije postavljene istovremeno, prvo da su postavljeni stupovi 2021. ili 2022., ali da se one nisu zaključavale do navedenog događaja.

27. Svjedok AU u bitnom navodi da je stepenicama prolazi on i svi koji su željeli prolaziti, da prolaze i tužitelji i njihovi gosti, kao i gosti iz drugih nekretnina, a to da je sve dok nema VU (tuženika pod2), a kad da on dođe da prolaze samo oni kojima on to dozvoli, donja kapija da je postavljena ima 3-4 godine, da kad je prolazio da bi gornja bila otključana ,a donja da bi bila zaključana i da bi prošao okolo.

28. Svjedok BU (brat tužene pod 1 i zet tuženika pod 2) u bitnom navodi da su "skale napravljene nakon 2005. godine", da su postavljene na njima i dvije kapije, jedna sjeverno, druga južno prema moru, a da su ih postavili njegov zet i sestra 2018. godine, da je od 2005. do 2014. viđao tužitelja da prolazi tim dijelom, da mu je poznat sporazum između njegovog oca i tužitelja da se isti može koristiti stepenicama, a zauzvrat da je njegov otac trebao dobiti parking mjesto poviše na cesti, koji dogovor se nije ispoštivao i da je njegov otac bio jako ljut i da je nakon toga zabranio prolazak tužiteljima, a da je to bilo negdje oko 2014. godine. Nadalje, navodi da su se ovim stepenicama koristili i obitelj RU kao i obitelj tužitelja. Nadalje tuženici da su 2023. zaključavali kapije kao što i danas zaključavaju.

29. U svom iskazu tužitelj u bitnom navodi da dolazi već 40 godina, da je to jedini put kojim dolazi na more, da nije bilo nikakvih prijepora do 2023. godine, da je to bilo kontinuirano korištenje jedno 40 godina, da je prijašnji vlasnik MU podijelio ovu česticu na tri dijela i da je već tada on u svojim česticama ostavio dio za put, da su RU, a prije nje HU potpisali služnosti, da su on BU CU i PU (koji je bio vasnik prije HU) imali potpisanu služnost da se koriste ovim dijelom do mora, da su svi dali po 500 maraka da izgradnju stepenica, da je put stepenicama bio potpuno prohodan, da nisu postojala ni vata ni kapije, da su problemi započeli 2023. godine da zna točno da je to bilo 22. srpnja 2023. godine kada su on i supruga naišli na zaključanu kapiju, da je odmah kontaktirao odvjetnika, da je odlučio poslušati odvjetnika i ne prolaziti više tim putem, da su postavljene dvije kapije, da kad se zaključa gornja kapija, ne može se ni doći do donje kapije, da su se one radile etapno negdje 2022. i 2023. godine, da nije mogao ni zamisliti da će se one zaključati, da svi susjedi vode postupke protiv tuženika u vezi iste stvari, kao i susjedi međaši, da se nije obvezao ocu tuženice pod 1 predati parkirno mjesto zauzvrat, već da je bio samo dogovor da na putu koji se proširio na način da su oni svako dali dio svoje zemlje da on može parkirati svoje vozilo, da su bili u jako dobrim i korektnim odnosima, da njegovi gosti koji su trebali doći u 8. mjesec (rodbina) nisu došli jer da nema puta do mora.

30. Tužena pod 1 u bitnom navodi da skale nisu bile napravljene prije 2005. godine, da su ove dvije kapije položene na njihovoj nekretnini, da nema saznanja da bi netko prolazio spornim dijelom, da nisu često dolazili, da su bili u inozemstvu, da bi došli ljeti na jedan dan, da je njezin otac potpisao sporazum o služnosti puta u nadi da će dobiti parking mjesto, a pošto da ga nije dobio da je zabranio prolazak do mora, da za postojanje ugovora o služnosti da je doznala tek kad je započeo ovaj postupak, ali da je to pokušaj služnosti koji da se nije realizirao, da su postavili kapije 2018. godine, da su se vratili iz inozemstva 2016. godine, da su kupili 2021. godine drugu parcelu, da su tada već postojale stepenice, da njen otac nije pokrenuo postupak, ali da je zabranio prolazak, da put nije sporan jer da nitko nije prolazio, da se ne radi o putu već da su to njene skale, da je kapije zaključala odmah kada su i postavljene 2018. godine.

31. Tuženik pod 2 potvrdio je u svemu navode tužene pod 1 i istaknuo da zaključava ove kapije od 2018. godine.

32. Na temelju svih izvedenih dokaza u postupku, sud cijeneći navedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, ocjenjuje kako valja prihvatiti kao utemeljene navode svjedoka UU, RU i tužitelja da bi upravo tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaska preko čest. zem. [katastarska čestica], kao poslužne nekretnine, a u korist 19783/4 k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, a da su upravo tuženici zaključavanjem kapije na skici lica mjesta vještaka Daria Blaževića označen slovima A-B, na čest. zem. [katastarska čestica] koja kapija je postavljena na sjevernom dijelu nekretnine koja je predmet spora i koji dio je označen označenom točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A-, a u naravi predstavlja stubište i ogradni zid, onemogućio tužiteljima pristup navedenim putem preko stubišta do morske obale, čime da su tuženici počinili smetanje posjeda prava stvarne služnosti prolaska (puta). Sud iskaz prvotužitelja i navedenih svjedoka ocjenjuje objektivnim, logičnim i uvjerljivim i poklanja im u cijelosti svoje povjerenje.

33. Povezujući iskaze prvotužitelja i svjedoka sa ostalim provedenim dokazima, posebice neposrednim opažanjem suda na licu mjesta, utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka, potpisanog sporazuma o zasnivanju prava služnosti puta od 15.05. 2000. godine i ostalim izvedenim dokazima, sud zaključuje nedvojbeno da su tužitelji u posljednjem mirnom posjedu stvarne služnosti puta preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čime je opravdana njihova aktivna legitimacija za podnošenje tužbe.

34. Sud vrednuje ispravu od dana 15. 05.2000. godine "Sporazum o zasnivanju prava služnosti puta", ovjerenu pod brojem Ov- 2309/2000 kod javnog bilježnika Joška Donike Stanojevića kao nesumnjivi dokaz o postojanju prava stvarne služnosti prolaza (puta) koja je uspostavljena u korist čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], a na teret čest. zem. [katastarska čestica] na čijem dijelu je izgrađeno stubište koje vodi do morske obale. Navedeni sporazum potpisao je upravo CU, otac tužene pod1, punac tuženika pod2, koji je predložen i kao svjedok, međutim njegov dolazak je izostao, a u konačnici tuženici su odustali od izvođenja dokaza njegovim saslušanjem.

35. U kontekstu navedene isprave kao i saslušanja svih svjedoka u ovom postupku, pa čak i svjedoka predloženih od strane tuženika SU i BU dokazano je da se navedenim dijelom preko stubišta prolazilo do mora, pa je tako AU i sam naveo "da prolazi ovim dijelom kad nema nikoga", a BU potvrdio "da su stubištem prolazili i obitelj DU i RU, da su prolazili i njihovi gosti ", pa se zapravo iz iskaza svih svjedoka može jasno zaključiti da se spornim stubištem prolazilo jedno dugotrajno kontinuirano vrijeme.

35.1. Sud ne poklanja povjerenje iskazima svjedoka SU i BU u dijelu kada iskazuju da bi se moglo prolaziti spornim putem samo po dozvoli CU oca tužene pod1, niti dijelu iskazu kada se navodi da od 2014. godine otac tužene pod 2 više ne dozvoljava prolazak jer da se nije realizirao dogovor oko parking mjesta kojeg mu je tužitelj obećao. Naime, ovi navodi nisu ničim potkrepljeni, štoviše nisu uvjerljivi niti logični, te su suprotstavljeni svim ostalim izvedenim dokazima. Sud poklanja povjerenje tužitelju i ostalim svjedocima kada iskazuju da je problem upravo započeo zaključavanjem kapije u srpnju 2023. godine, i da od tada isti više ne prolaze predmetnim stubištem, jer im je taj prolazak onemogućen. Teško je za povjerovati da bi tužitelji tek 2023. godine, pokrenuli postupak, a da im je taj prolazak zabranjen već 2014. godine, kako to svjedok BU iskazuje.

36. Što se tiče iskaza tuženika, posebice iskaza tužene pod 1, njega sud ocjenjuje potpuno neuvjerljivim, nelogičnim, konfuznim i nedovoljno argumentiranim posebice kada tužena pod 1 navodi u dijelu iskaza da njen otac nije pokrenuo nikakav postupak prema tužiteljima, jer "da put nije sporan i jer nitko tu nije prolazio, da se ne radi o putu već o njenim skalama", a s druge pak strane navodi "da je njen otac zabranio prolazak putem jer da ugovor nije izvršen", pa iskaz djeluje konfuzno i kontradiktorno samom sebi jer ista ne može razlučiti je li put postojao od prije pa je njen otac zabranio prolazak ili taj put nije nikad ni postojao. Osim toga tuženici navode kako su isti počeli dolaziti tek 2016. godine kada su se vratili iz inozemstva, pa je očigledno i njihovo nedovoljno poznavanje činjenica iz razdoblja prije 2016. godine. Neuvjerljiv je i dio iskaza kada tužena pod 1 navodi da o postojanju ugovora o služnosti nije znala do ovog spora, jer samo fizičko postojanje betonskog stubišta koje se proteže i koje je izgrađeno na čestici tuženice kako i tuženici sami navode još 2005. godine, nije nešto što može ostati neprimijećeno čak i u ovim jednodnevnim izletima kad je ista dolazila u posjet kući prije nego joj je kuća darovana od oca i prije povratka iz inozemstva. Tuženici također ne spore činjenicu da su upravo oni zaključavali kapije i da će iste nastaviti zaključavati.

37. Uzimajući u obzir ispravu "Sporazum o zasnivanju prava služnosti puta" te povezujući ovu ispravu s ostalim dokazima, sud ne može pokloniti povjerenje tuženicima i svjedoku BU niti kada iskazuju da se navedeni ugovor nije ispoštovao jer da otac CU nije dobio obećano parking mjesto na dijelu ceste, pa da time nije uspostavljena ni služnost puta, jer takva objašnjenja ovaj sud ocjenjuje kao paušalna i nedovoljno logično argumentirana. Naime iz sadržaja samog "Sporazuma o zasnivanju prava služnosti puta" pregledom svih točaka sporazuma nije navedeno da bi tužitelj bio u obvezi realizirati parking mjesto ocu tužene CU, dok je pak s druge strane jasno regulirano da CU neopozivo utvrđuje i zasniva služnost puta širine 1 metar uz zapadnu među na čest. zem. [katastarska čestica], te da se ta obveza uspostavlja za sve nasljednike i pravne sljednike.

38. Odredbom članka 10. stavak 1. ZVDSP-a, određeno je kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Odredbom stavka 5. istog članka određeno je kako je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

39. Odredbom članka 16. stavak 1. ZVDSP-a je propisano da kada posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

40. Posjed stvari je faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar i pravno pripada). S druge pak strane posjed prava, a to je u našem pravnom poretku samo posjed stvarne služnosti, jest stanje u kojem neka osoba faktično izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (bez obzira je li ona ovlaštenik tog prava ili nije).

41. Stoga primjenjujući navedene odredbe ZVDSP-a, a ocjenjujući sve provedene dokaze kako posebno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, sud je stava da su tužitelji zasigurno stekli posjed prava stvarne služnosti prolaza (puta) preko čest. zem. [katastarska čestica] (poslužna nekretnina), a u korist čest. zem. [katastarska čestica] (povlasne nekretnine) sve k. o. [katastarska općina] na način da su kontinuirano izvršavali sadržaj prava stvarne služnosti puta, a obzirom da prema uvjerenju suda sukladno izvedenim i ocijenjenim dokazima nitko ih u tome nije sprječavao ili ih na bilo koji način ometao u faktičnom izvršavanju, sve do zaključavanja lokota na željeznoj kapiji u srpnju 2023. godine, pa su tužitelji svakako posljednji mirni posjednici prava stvarne služnosti puta preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

42. Što se tiče samog čina smetanja posjeda, te ocjene njegove protupravnosti i samovlasti, a kako je nesporno da su tuženici zaključali lokotom željeznu kapiju (vrata) koja su označena linijom A-B na geodetskoj skici lica mjesta, na sjevernoj strani stubišta položenu na predmetu spora koji je prikazan na geodetskoj skici lica mjesta likom A-B-C-D-E-F-G-H-A, površine 33 m2, a sve to na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sud ocjenjuje da ovaj čin tuženika koji je izvršen bez znanja i volje tužitelja po svom karakteru protupravan i predstavlja samovlasno postupanje i zadiranje u zadnji mirni posjed tužitelja.

43. Tuženici su dakle tužiteljima kao posljednjima mirnim posjednicima bez njihove volje oduzeli posjed prava stvarne služnosti puta, te im takvim činom oduzeli posjed i uznemiravaju ih čime su sukladno prethodno navedenim odredbama samovlasno zasmetali njihov posjed. Kao što je već ranije rečeno čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktičnu (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu, a upravo to je učinjeno od strane tuženika u konkretnom slučaju. Pasivno legitimiran u smetanju posjeda je ona osoba koja je samovlasno smetala tuđi posjed, uznemirivši ga ili oduzevši ga, ali i osoba koja je dala nalog za smetanje posjeda, te osoba u čiju korist je smetanje posjeda učinjeno.

44. Također predmetna tužba radi smetanja posjeda podnesena je blagovremeno, odnosno unutar zakonskog roka od 30 (trideset) dana od dana saznanja za čin i počinitelja odnosno u roku od godine dana od dana smetanja. Tužitelji imaju saznanje za predmetno smetanje dana 22. srpnja 2023. godine, a tužbu podnose 7. kolovoza 2023. godine, dakle unutar propisanih rokova.

45. Sukladno svemu navedenom valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje čina smetanja imajući u vidu da je iz izvedenih dokaza u postupku nedvojbeno kako su tuženici navedenim postupanjem oduzeli dio posjeda tužiteljima i uznemirili ih u njihovom dotadašnjem korištenju i posjedu prava stvarne služnosti nekretnine, zbog čega je odlučeno prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja.

46. Isto tako, sud je prihvatio zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem je tražena uspostava u prijašnje posjedovno stanje kako je to i zatraženo i uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 17. listopada 2024. godine, sukladno preciziranom zahtjevu nakon vještva, zbog čega je prihvaćen i taj dio tužbenog zahtjeva kao i dio kojim se tuženiku zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda, a tužitelji preciziranjem tužbenog zahtjeva nisu učinili preinaku tužbe, već samo promijenili i dopunili pojedine navode, zbog čega je zahtjev ostao nepromijenjen.

47. U odnosu na odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi – javne stube Alina, objavljenim u službenom glasniku Općine Marina dana 23. listopada 2024. godine, kao i u odnosu na dopis Općine Marine, Jedinstvenu upravni odjel, klasa: 740-01/25-01/02, urbroj: 2184/02-03/04-25-6, od dana 30. listopada 2025. godine, uz skicu komunalne infrastrukture, poziv na javni uvid od dana 13. studenog 2024. godine, klasa: 932-03/24-01/154, i očitovanje nositelja prava na komunalnoj infrastrukturi, razvidno je da je Općina Marina donijela odluku o proglašenju stuba koje su predmet ovog postupka kao javno dobro u općoj uporabi dana 23. listopada 2024. godine, ali da Općina Marina nije krenula u daljnju proceduru kako izrade geodetskog elaborata tako ni uknjižbe općeg dobra u zemljišnu knjigu. Sud je naime prihvatio izvođenje dokaza pregledom ovih isprava, iako su iste predane sudu nakon zaključenja prethodnog postupka iz razloga što navedena odluka Općine Marina datira nakon zaključenja prethodnog postupka od 5. ožujka 2024. godine. Valja kazati da suprotno stavovima tuženika navedena odluka nije od relevantnog značenja za konkretni postupak smetanja posjeda, jer činjenica da je u međuvremenu nakon pokretanja ovog postupka donesena odluka o uspostavi općeg dobra na navedenim stubama, ne suprostavlja se pravu tužitelja da se isti utvrde kao zadnji mirni posjednici prava stvarne služnosti i da takav zahtjev usmjere prema svima koji samovlasno ometaju i zabranjuju takvu služnost, potpuno neovisno o promjeni vlasništva ili pravnog režima nekretnine na kojoj je uspostavljena služnost.

47.1. Pravo tužitelja na posjedovnu zaštitu i pravni interes da vode ovaj postupak i dalje opstaje jer navedena odluka o proglašenju općeg dobra osim što nije pravno provedena i upisana u katastru i u zemljišnu knjigu, ujedno ista nema svojstvo konačnosti u okviru upravnog postupka, a pravo tužitelja i njihov pravni interes na posjedovnu zaštitu se ogleda i u činjenici što se tuženici nisu pokorili navedenoj odluci Općine Marine, te i nakon donošenja iste i dalje lokotom željeznu kapiju drže zaključanu, zabranjuju tužiteljima prolazak stubištem i svojataju za sebe posjedovna prava na označenom dijelu nekretnine koja im ne pripadaju.

48. Tužitelji kao predlagatelji osiguranja su u postupku predložili donošenje mjere osiguranja prema tuženiku kao protivniku osiguranja, propisane čl. 346. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17). Da bi sud odredio ovu mjeru osim vjerojatnosti svoje tražbine, tužitelji moraju dokazati:

- opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari,

- ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nenadoknadiva šteta.

49. U konkretnom predmetu, niti je utvrđena opasnost potrebna za određivanje privremene mjere, niti postoji vjerojatnost nasilja ni nenadoknadive štete, ali ni mogućnosti promjene postojećeg stanja niti nenadoknadive štete. Radi izloženog je odlučeno kao u točki III. izreke rješenja.

50. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci rješenja.

51. Odluka o trošku pod točkom II. izreke rješenja, temelji se na odredbi članka 154. stav 2. ZPP-a, a sukladno Tarifi br. 7/2 o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23) prema kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak u postupcima radi smetanja posjeda u iznosu od 250 bodova, a vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje iznos od 500,00 EUR, za pristojbu tužbe 53,09 EUR i pristojbu na rješenje od 53,09 EUR, te trošak za vještačenja u iznosu od 500,00 EUR što daje ukupan iznos od 1.106,18 EUR koliko je dosuđeno tužiteljima.

51.1. Zakonom o sudskim pristojbama (NN 51/23) prvotužitelj je sukladno čl. 11. točka 5., oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi jer isti ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida, koju potvrdu je isti priložio uz tužbu, pa prvotužitelj nije u obvezi plaćanja sudske pristojbe na tužbu i presudu, zbog čega trošak sudskih pristojbi pada na teret drugotužiteljice.

52. Stoga je tužiteljima koji su uspjeli u cijelosti u postupku na ime parničnog troška valjalo dosuditi ukupan iznos od 1.106,18 EUR, s tim da popisani trošak opomene tužiteljima nije priznat jer nije bio potreban za vođenje postupka, zbog čega je za više traženo parnični trošak odbijen, sve kako je to odlučeno u izreci pod točkom II. ovog rješenja.

53. Na iznos troška teku zatezne kamate od donošenja odluke do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05,/41/08,125/11,78/15.,29/18, 126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 22. siječnja 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu u roku 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa izjaviti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a.st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

-pun. tužitelja Sandra Grgurić, odvjetnica u Splitu

-pun. tuženika Jurica Tomić, odvjetnik u Splitu

-spis, ovdje