REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-5832/2016-66

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Petri Kušević Fraculj, u pravnoj stvari tužiteljice OT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Luki Antunoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti, [adresa], OIB: 28011548575, zastupanog po Denisu Bajsu, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Luke Antunovića, odvjetnika iz Zagreba, i zamjenice punomoćnika tuženika GT, odvjetničke vježbenice, 22. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI sa sjedištem u [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: 28011548575, isplatiti tužiteljici OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 9.954,21 EUR (slovima: devet tisuća devetsto pedesetčetiri eura i 21 eurocent), a sve zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, a koja kamatna stopa se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (slovima: tri) postotna poena, koja kamata teče od dana 20.04.2016. godine pa sve do isplate, i to sve u roku od 8 dana.

II. Nalaže se tuženiku SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI sa sjedištem u [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: 28011548575, isplatiti tužiteljici OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.136,77 EUR (slovima: dvije tisuće sto trideset šest eura i sedamdeset sedam eurocenti), a sve zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima, a koja kamatna stopa se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 (slovima: pet) postotnih poena počam od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do 31. srpnja 2015. godine, a od dana 01. kolovoza 2015. godine pa do isplate po

. / .

stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (slovima: tri) postotna poena, a koja kamata teče kako slijedi:

- na iznos od 97,61 EUR od dana 18.07.2013. godine pa do isplate,

- na iznos od 33,42 EUR od dama 20.07.2013. godine pa do isplate,

- na iznos od 26,69 EUR od dana 24.07.2013. godine pa do isplate,

- na iznos od 16,53 EUR od dana 02.08.2013 godine pa do isplate,

- na iznos od 33,11 EUR od dana 06.08.2013. godine pa do isplate,

- na iznos od 71,29 EUR od dana 26.11.2013. godine pa do isplate,

- na iznos od 1.858,12 EUR od dana 29.06.2015. godine pa do isplate,

i to sve u roku od 8 dana.

III. Nalaže se tuženiku SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI sa sjedištem u [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: 28011548575, isplatiti tužiteljici OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog parničnog postupka zajedno s pripadajućom zateznom kamatom po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 8 dana."

II./ Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 3.750,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 22. siječnja 2026. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je kao studentica 2001. kod tuženika najprije diplomirala, a potom 2008. i magistrirala, te da je 2004. kod tuženika upisala i doktorski studij pod nazivom "Hrvatski politički sustav i upravljanje". Nadalje navodi da je tijekom akademske godine 2004./2005. pohađala nastavu organiziranu u okviru doktorskog studija, dok se na izradu doktorske disertacije, uslijed obveza koje su proizlazile iz poslijediplomskog studija (izrada magistarskog rada), te poslovnih i obiteljskih obveza, odlučila 2012. godine, kada je i kontaktirala vodstvo navedenog doktorskog studija, a to sve kako bi utvrdila koje sve obveze još mora ispuniti s ciljem stjecanja akademske titule doktora znanosti. Navodi da je pritom odmah obavijestila zamjenika voditelja navedenog doktorskog studija doc. dr. sc. KT, kao i voditelja toga studija i tadašnjeg dekana tuženika prof. dr. sc. VT, da ne ispunjava sve uvjete za prijavu doktorske disertacije jer još nije održala doktorsku konferenciju, doktorske radionice, a niti je položila dio ispita. Nadalje navodi da ju je prof. dr. sc. VT **.**.2012. putem e-maila obavijestio da će ispitati

. / .

pravilničke odredbe, te da mu se, barem preliminarno, čini da su dva objavljena znanstvena rada dovoljna supstitucija za dio njezinih obveza na doktorskom studiju. U svibnju 2013. doc. dr. sc. KT ju je putem e-maila obavijestio o Odluci fakultetskog vijeća o produžetku roka za dovršenje doktorskog studija koji je upisala, a u kojem je naveden rok za prijavu doktorskog rada 6. lipnja 2013. i rok za završetak studija kraj akademske godine 2013./2014. Tužiteljica nadalje navodi da je prijavila temu doktorske disertacije koja joj je odobrena 6. lipnja 2013., te je 4. srpnja 2013. održala doktorsku konferenciju na kojoj je uspješno obranila temu doktorske disertacije. Također je 8. srpnja 2013. podnijela formalnu zamolbu za priznavanjem dodatnih ECTS bodova u svrhu supstituiranja preostalih obveza sa studija na koju nikad nije dobila odgovor. Još navodi da je Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 10. prosinca 2013. prihvatio temu njezinog doktorskog rada, te je Fakultetsko vijeće tuženika 29. rujna 2014. donijelo rješenje o imenovanju povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije, međutim, 30. listopada 2014. tužiteljica je obaviještena da je privremeno obustavljen rad na ocjeni njezine doktorske disertacije uz obrazloženje da je prethodno potrebno riješiti neka pitanja njezina statusa na doktorskom studiju. Nastavno, tuženik je tužiteljicu dopisom od 21. svibnja 2015. obavijestio da je zbog, između ostaloga, i propusta uprave poslijediplomskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" koja nije prethodno utvrdila ispunjava li tužiteljica uvjete za ocjenu i obranu doktorskog rada, dogovoreno da joj se omogućuje polaganje nepoloženih ispita zaključno do 30. lipnja 2015. Tužiteljica nadalje navodi da je u vremenskom roku od nepunih mjesec dana, kao način polaganja dva ispita, izradila i dostavila dva eseja, dok su preostala dva ispita trebali supstituirati znanstveni članci koje je tužiteljica prethodno napisala, međutim, zaključkom 11. sjednice Fakultetskog vijeća od 18. lipnja 2015. odlučeno je da se tužiteljici odbija polaganje ispita i produženje roka za završetak doktorskog studija, te je tužiteljica dopisom od 28. lipnja 2015. povukla temu svog doktorskog rada. Tužiteljica tvrdi da joj je zbog višestrukih propusta uprave poslijediplomskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" nastala znatna imovinska i neimovinska šteta, koja se ogleda prvenstveno u povredi ugleda i časti u akademskoj zajednici, te nastalim materijalnim troškovima (nabava stručne literature i članaka). Ističe da joj je nastala šteta tim veća što je o konkretnom slučaju objavljena serija članaka na više različitih web-portala u kojima je tužiteljica bez svoje krivnje prikazana u negativnom kontekstu, te navodi da je platila tuženiku školarinu u iznosu od 14.000,00 kn i kupila je knjige nužne za izradu doktorske disertacije u iznosu od 2.099,47 kn. Još navodi da njezin propust nije jedini koji se dogodio tuženiku. Slijedom svega navedenoga, tužiteljica tužbenim zahtjevom specificiranim u pogledu valute u podnesku predanom u spis na ročištu 9. prosinca 2025. traži isplatu iznosa od 9.954,21 EUR, te isplatu daljnjeg iznosa od 2.136,77 EUR sve sa zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose na način kako je to pobliže navedeno u izreci presude, uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te navodi da tužiteljica ne dokazuje niti jednu od pretpostavki odgovornosti za štetu. Ističe da se tužiteljica odlučila na izradu doktorske disertacije 8 godina od upisa doktorskog studija, te da je još od rujna 2012. znala da nema ispunjene sve obveze iz doktorskog studija (4 položena ispita, 2 doktorske radionice i 1 doktorsku konferenciju), koji uvjeti su obvezni za prijavu doktorske disertacije, ali da je usprkos tome prijavila doktorsku disertaciju. Još navodi da tužiteljica uopće nije podnijela zamolbu za supstituciju 4 ispita i seminarskog rada obranjenim magistarskim radom,

. / .

niti joj je takva supstitucija odobrena, te joj tuženik nikad nije priznao dodatne ECTS bodove u svrhu supstituiranja preostalih obveza za studija, niti takva mogućnost postoji u zakonu ili propisima tuženika. Također navodi da je tužiteljica u nekoliko navrata obaviještena od strane tajnika studija da nema uvjete za prijavu doktorske disertacije, te je u konačnici jednostrano 31. lipnja 2015. povukla temu doktorske disertacije. Tuženik još navodi da tužiteljica ničim nije dokazala osnovu i visinu štete u vidu narušavanja njezina ugleda i časti u akademskoj zajednici, te navodi da tuženik nema nikakve veze s člancima objavljenima na web portalima. Također navodi da je tužiteljica imala na raspolaganju cjelokupni fundus knjižnice tuženika, te stoga osporava osnovu i visinu imovinske štete, a posebice troškova za kupovinu knjiga. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je tijekom postupka izveo sljedeće dokaze: uvid u e-mail korespondenciju, zapisnik 11. sjednice Fakultetskog vijeća održane 6. lipnja 2013. (str. 31-36 spisa), zamolba za priznavanjem dodatnih ECTS bodova (str. 37 i 38 spisa), zapisnik 13. sjednice Fakultetskog vijeća održane 11. srpnja 2013. (str. 39-46 spisa), odluku Fakultetskog vijeća tuženika od 24. srpnja 2013. (str. 47 spisa), odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu od 12. prosinca 2013. (str. 48 spisa), zapisnik 15. sjednice Fakultetskog vijeća održane 18. rujna 2014. (str. 49-58 spisa), odluku Fakultetskog vijeća tuženika od 22. rujna 2014. (str. 59 i 155 spisa), rješenje o imenovanju povjerenstva za ocjenu doktorskog rada od 29. rujna 2014. (str. 60 spisa), dopis tuženika upućen tužiteljici od 21. svibnja 2015. (str. 61 spisa), zapisnik 11. sjednice Fakultetskog vijeća održane 18. lipnja 2015. (str. 63-68 spisa), dopis tužiteljice od 28. lipnja 2015. (str. 69 spisa), presliku indeksa kolegija tužiteljice (str. 70-72 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za tuženika (str. 73-75 spisa), molbu od 15. lipnja 2015. (str. 76 spisa), zahtjev za naknadu štete s preslikom povratnice (str. 77- 80 spisa), dopis tuženika od 5. svibnja 2016. (str. 81 spisa), članke na web portalima (str. 82-97 spisa), e-mail korespondencije tužiteljice s Googleom (str. 98-101 spisa), e-mail korespondenciju s Amazon.com (str. 102-113 spisa), tečajne liste HNB-a (str. 114-119 spisa), zahtjeve tužiteljice za pristup informacijama s preslikama povratnica (str. 120-122, 124-126 i 128-130 spisa), odgovore tuženika na zahtjeve za pristup informacijama (str. 123, 127 i 131 spisa), odluku Fakultetskog vijeća tuženika od 4. travnja 2013. (str. 156 spisa), odluku tuženika o rokovima za dovršetak studija ustrojenih po odredbama Zakona o visokim učilištima (NN 59/96 - pročišćeni tekst) od 4. studenoga 2008. (str. 157 spisa), izvještaj od doktorskom studiju "Hrvatski politički sustav i upravljanje" od 23. rujna 2005. (str. 158 spisa), Režim doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" (str. 159 -161 spisa), rokovnik doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" (str. 162 spisa), zaključak Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu od 11. travnja 2002. (str. 163 spisa), prijedlog nastavnog plana, programa i režima poslijediplomskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" (str. 164-195 spisa), Statut tuženika od 8. svibnja 2006. (str. 196-220 spisa), upozorenja tužeika (str. 288 i 299 spisa) i uvid u ostalu dokumentaciju koja se nalazi u spisu, medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Gordanu Makariću (str. 302 spisa), saslušanje svjedoka KT (str. 227 spisa), VT (str. 250), OTR (str. 276 spisa), DT (str. 277 i 283 spisa) i ĐT (str. 280 spisa), te saslušanje tužiteljice kao stranke (str. 234 spisa).

. / .

4. Sud nije izvodio daljnje dokaze jer je činjenično stanje dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o meritumu spora, a osim toga, obje stranke su na zadnjem ročištu i nakon upozorenja u smislu čl. 219. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) navele da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga i odustale su od ranije predloženih, a neizvedenih dokaza, te su predložile zaključiti glavnu raspravu.

5. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP-a, ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

6. Dakle, predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete u vidu povrede prava osobnosti u iznosu od 9.954,21 EUR, te naknadom imovinske štete u vidu troškova školarine i nabavke stručne literature u iznosu od 2.136,77 EUR. Tužiteljica svoj zahtjev temelji na tvrdnji da joj je navedena šteta nastala uslijed propusta uprave doktorskog studija tuženika zbog kojeg je onemogućena u stjecanju akademske titule.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica upisala kod tuženika doktorski studij "Hrvatski politički sustav i upravljanje", te nije sporno da isti nije završila i nije stekla titulu doktora znanosti. Sporni su odgovornost tuženika, uzročna veza, osnova i visina tužbenog zahtjeva, pa je tijekom postupka valjalo razriješiti ta sporna pitanja.

8. Uvidom u Izvještaj o doktorskom studiju "Hrvatski politički sustav i upravljanje" od 23. rujna 2005., koji je sastavio voditelj studija prof. dr. sc. VT (str. 158 spisa), utvrđeno je da je 13. rujna 2005. održana konstituirajuća sjednica Vijeća Doktorskog studija, te da je Vijeće prihvatilo izvještaj o upisu kandidata na studij, izvedbeni plan i režim studija te prijedlog proračuna studija. Program studija utvrđen je ranije u sklopu programa poslijediplomskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" i u prvom semestru obuhvaća 6 predmeta, a u drugom semestru izradu doktorskih konferencija. Također je utvrđen početak nastave 24. rujna 2005.

9. Uvidom u Režim doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" (str. 159-161 spisa) utvrđeno je sljedeće:

- prijelazni doktorski studij "Hrvatski politički sustav i upravljanje" koji započinje s izvođenjem u šk. god. 2004./2005. završni je dio cjelovitog poslijediplomskog studija istog naziva,

- navedeni studij obuhvaća dva nastavna semestra i rad s mentorom na doktorskoj disertaciji, pri čemu u prvom semestru studenti upisuju četiri predmeta, a drugom semestru se nastava odvija u obliku doktorskih radionica i doktorskih konferencija,

- uvjeti za prezentiranje na doktorskoj konferenciji jesu: položeni svi ispiti na magistarskom studiju, izvršene sve seminarske obveze s magistarskog studija, testiran prvi semestar, prikupljena najmanje 22,5 boda iz tri kolegija prvog semestra doktorskog studija i suglasnost mentora ili voditelja studija,

- ocjena iz svakog predmeta dobiva se na temelju kvalitete seminarskog rada, seminarskog izlaganja i redovitosti sudjelovanja u seminarskoj nastavi, te svaki predmet studentu donosi 7,5 ECTS bodova, a bodovi koje student prikupi povrh 30 bodova u prvom semestru dodatni su bodovi,

. / .

- uspješno izlaganje i prihvaćanje koncepta doktorske disertacije na doktorskoj konferenciji donosi 15 ECTS bodova, a uspješno i prihvaćeno izlaganje na doktorskim radionicama donosi 7,5 ECTS bodova, te student tijekom prvog i drugog semestra mora prikupiti ukupno 60 bodova (svaki semestar 30 bodova),

- uvjeti za prijavu disertacije su ispunjene sve studijske obveze s magistarskog studija, prikupljenih 60 bodova s doktorskog studija, te podmirene sve financijske obveze za prva dva semestra i prijavu disertacije, a ispunjenje uvjeta utvrđuje Vijeće doktorskog studija koje čine svi nastavnici koji predaju na studiju, Uprava studija (voditelj studija, zamjenik voditelja i tajnik studija) i studentski predstavnik,

- studenti moraju prijaviti doktorsku disertaciju najkasnije 2 godine, a obraniti ju najkasnije 4 godine nakon testiranja drugog semestra doktorskog studija,

- studenti koji ispune sve studijske obveze te napišu i obrane disertaciju stječu zvanje doktora društveno-humanističkih znanosti za polje politologije.

10. Uvidom u presliku indeksa kolegija tužiteljice (str. 70-72 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica 28. rujna 2005. upisala V. semestar doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" u školskoj godini 2004./2005., te je u tom semestru upisala 4 kolegija i to Lokalna demokracija, Žene i politika, Mediji i javnost i Javne politike. Također je utvrđeno da je 7. travnja 2006. upisala VI. semestar toga studija u školskoj godini 2005./2006. i to I. i II. doktorsku radionicu i doktorsku konferenciju. Konačno, utvrđeno je da tužiteljica nije položila niti jedan od navedenih ispita, no 27. rujna 2013. u indeksu joj je potvrđena obrana doktorskog rada na doktorskoj konferenciji.

11. Uvidom u Odluku tuženika od 4. studenoga 2008. (str. 157 spisa) utvrđeno je da je tom odlukom utvrđeno da studenti poslijediplomskog doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija i steći odgovarajući akademski naziv do 30. rujna 2013.

12. Uvidom u Odluku tuženika od 4. travnja 2013. (str. 156 spisa) utvrđeno je da su tom odlukom produženi rokovi za dovršetak poslijediplomskog doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" i to rok za prijavu teme doktorskog rada do 30. lipnja 2013., rok za predaju završenog doktorskog rada do 30. rujna 2014. i rok za podnošenje izvještaja za ocjenu doktorskog rada do 15. prosinca 2014. (raniji krajnji rok za obranu doktorskog rada bio je 30. rujna 2013.).

13. Uvidom u Zapisnik 11. sjednice Fakultetskog vijeća od 6. lipnja 2013. (str. 31-36 spisa) utvrđeno je da je na toj sjednici imenovano povjerenstvo za prihvaćanje teme doktorskog rada tužiteljice na poslijediplomskom doktorskom studiju "Hrvatski politički sustav i upravljanje".

14. Uvidom u dopis tužiteljice od 8. srpnja 2013. (str. 37 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica podnijela zamolbu tuženiku da joj se kao polaznici navedenog poslijediplomskog studija priznaju dodatni ECTS bodovi za objavu tri članka.

15. Uvidom u Zapisnik 13. sjednice Fakultetskog vijeća od 11. srpnja 2013. (str. 39- 46 spisa) i Odluku tuženika od 24. srpnja 2013. (str. 47 spisa) utvrđeno je da je na temelju izvješća povjerenstva za prihvaćanje teme doktorskog rada tužiteljice, Fakultetsko vijeće na sjednici 11. srpnja 2013. jednoglasno prihvatilo temu

. / .

doktorskog rada tužiteljice pod nazivom "Politika digitalizacije televizijskog emitiranja

- slučaj Hrvatske", te su za mentore imenovani prof. dr. sc. RT i doc. dr. sc. DT.

16. Uvidom u Odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu od 12. prosinca 2013. (str. 48 spisa) utvrđeno je da je Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj sjednici 10. prosinca 2013. odobrio pokretanje postupka stjecanja doktorata znanosti u okviru doktorskog studija tužiteljici, na temu "Politika digitalizacije televizijskoga emitiranja u Hrvatskoj".

17. Uvidom u Zapisnik 15. sjednice Fakultetskog vijeća od 18. rujna 2014. (str. 49-58 spisa) utvrđeno je da je Fakultetsko vijeće na toj sjednici utvrdilo da je tužiteljica predala doktorski rad "Politika digitalizacije televizijskoga emitiranja u Hrvatskoj" i imenovalo je povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada.

18. Uvidom u Odluku tuženika od 22. rujna 2014. (str. 59 spisa) utvrđeno da su tom odlukom produženi rokovi za dovršetak poslijediplomskog doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" i to rok za predaju završenog doktorskog rada do 30. lipnja 2015. (raniji rok je bio 30. rujna 2014.) i rok za podnošenje izvještaja za ocjenu doktorskog rada do 30. rujna 2015. (raniji rok je bio 15. prosinca 2014.)

19. Uvidom u Rješenje tuženika od 29. rujna 2014. (str. 60 spisa) utvrđeno je da je na temelju odluke Fakultetskog vijeća od 18. rujna 2014. dekan tuženika prof. dr. sc. VT imenovao povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada tužiteljice sa zadatkom povjerenstvu da Fakultetskom vijeću podnese izvješće - ocjenu doktorskog rada.

20. Uvidom u dopis tuženika od 21. svibnja 2015. (str. 61 i 62 spisa) utvrđeno je da tim dopisom dekanica tuženika izv. prof. dr. sc. GTR obavještava tužiteljicu da uskoro istječe rok za dovršetak starih doktorskih studija, da je utvrđeno da tužiteljica nije ispunila propisane obveze na doktorskom studiju jer nije izradila seminarski rad i nema položene ispite iz upisana četiri predmeta doktorskog studija, no s obzirom na to da je tužiteljica prijavila doktorski rad, da joj je tema rada prihvaćena, te da je napisala i predala doktorski rad na ocjenu zbog propusta uprave poslijediplomskog studija koji nije prethodno utvrdila je li ispunila uvjete za ocjenu i obranu doktorskog rada, da joj se omogućuje polaganje nepoloženih ispita zaključno do 30. lipnja 2015. Pri tome je tužiteljica upućena da se za pomoć oko dogovora o polaganju ispita obrati voditelju studija prof. dr. sc. VT, a nakon što položi ispite pokrenut će se zaustavljeni postupak ocjene doktorskog rada.

21. Uvidom u Zapisnik 11. sjednice Fakultetskog vijeća od 18. lipnja 2015. (str. 63-68 spisa) utvrđeno je da je na taj zapisnik konstatirano da je tužiteljici zaustavljena ocjena doktorskog rada jer nije položila ispite na doktorskom studiju. Također je uvidom u isti zapisnik, kao i molbu prof. dr. sc. VT (str. 76 spisa) utvrđeno da je voditelj doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" prof. dr. sc. VT uputio Fakultetskom vijeću molbu da se zbog propusta vodstva doktorskog studija tužiteljici odobri ispunjavanje preostalih ispitnih obveza do 30. lipnja 2015. te da se imenuju novi ispitivači koji bi tužiteljici omogućili izlazak na ispite do toga roka, međutim, Fakultetsko vijeće je odbilo tu molbu.

. / .

22. Uvidom u dopis tužiteljice od 28. lipnja 2015. (str. 69 spisa) utvrđeno je da je tim dopisom tužiteljica obavijestila tuženika da povlači temu doktorske disertacije pod naslovom "Politika digitalizacije televizijskog emitiranja u Hrvatskoj".

23. Uvidom u upozorenja od 2. srpnja 2015. (str. 288 i 289 spisa) utvrđeno je da je dekanica tuženika izv. prof. dr. sc. GTR izrekla prof. dr. sc. VT, zaposlenom na radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju, pisano upozorenje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, a koje je počinio svojim nesavjesnim postupanjem u svojstvu voditelja prijelaznog doktorskog studija Hrvatski politički sustav i upravljanje. Također je izrekla upozorenje je i doc. dr. sc. KT, zaposlenom na radnom mjestu docenta, zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, a koje je počinio svojim nesavjesnim postupanjem u svojstvu tajnika i člana uprave istog doktorskog studija. Iz navedenih upozorenja proizlazi da je nesavjesno postupanje prof. VT i doc. KT povezano s provođenjem procedure povodom prijave doktorskog rada tužiteljice, koja je polaznica tog studija, i koja je prijavila doktorski rad, čija je tema pozitivno ocijenjena te su je prihvatili i odobrili i Vijeće društveno-humanističkog područja i Senat Sveučilišta u Zagrebu, te je tužiteljica dovršila i predala doktorski rad, ali je naknadnom provjerom utvrđeno da ista nije položila 4 ispita te samim time nije ispunila uvjete za prijavu doktorskog rada.

24. Iz ispisa e-mail korespondencije (str. 9-30 i str. 140 spisa) proizlazi sljedeće:

- 13. rujna 2012. tužiteljica se obratila KT, tadašnjem tajniku prijelaznog doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje" i zatražila informaciju o tome koje je uvjete potrebno ispuniti da bi mogla prijaviti temu doktorske disertacije, pri čemu je potvrdila da nije odradila doktorske radionice i konferenciju, niti je polagala ispite,

- **.**.2012. KT je odgovorio tužiteljici da je uvidom u njezin indeks koji se nalazio na fakultetu utvrdio da je magistrirala, te da je upisala V. i VI. semestar doktorskog studija, i to četiri predmeta u V. semestru i doktorske radionice i konferenciju u VI. semestru, ali nije položila nijedan ispit i nije obavila nijednu radionicu i konferenciju, te ju je obavijestio da nema ni blizu uvjete za prijavu doktorske disertacije, te da se ispiti i konferencije više ne održavaju, jer su prošli svi rokovi; također joj je rekao da može uputiti zamolbu na dekana ili tajništvo za prijavu rada, ali da se boji da je stvarno kasno,

- 29. listopada 2012. tužiteljica je postavila upit voditelju studija prof. VT postoji li mogućnost da bodove za ispite te održavanje doktorske radionice i konferencije nadomjesti napisanim magistarskim radom i dvama objavljenim radovima,

- **.**.2012. prof. VT je odgovorio tužiteljici da će zajedno s tajnikom studija KT ispitati pravilničke odredbe, no da mu se preliminarno čini da bi dva objavljena znanstvena rada trebala biti dovoljna da supstituiraju dio njezinih obveza na doktorskom studiju, ali vjerojatno ne sve obveze,

- **.**.2013. KT je obavijestio tužiteljicu da nema uvjete za izradu i obranu doktorskog rada, zbog neodrađenih obaveza na studiju, te da, čak i da se to zanemari, postoji rizik da neće uspjeti obraniti rad, jer je rok za obranu 30. rujna 2013., te ju je obavijestio da postoji mogućnost da se kandidatima kao što je ona ponudi uključenje u novi doktorski studij Politologije,

- **.**.2013. KT je obavijestio sve studente prijelaznog doktorskog studija proizlazi da je produžen rok za završetak studija do kraj akademske godine 2013./2014., te da do sjednice Fakultetskog vijeća 6. lipnja 2013. imaju pravo prijaviti

. / .

temu doktorskog rada, pri čemu je naveo da su preduvjeti za prijavu teme stečeno zvanje magistra znanosti ili položeni svi ispiti s prijelaznog magistarskog studija, položeni svi predmeti doktorskog studija i ostvareno najmanje 15 ECTS bodova iz drugog semestra doktorskog studija (dvije doktorske radionice ili preneseni višak ECTS bodova iz prvog semestra), s time da potonja obveza može biti zamijenjena objavljenim znanstvenim radom.

- **.**.2013. KT je tužiteljici, na njezin upit, odgovorio da mu se čini da tužiteljica zadovoljava uvjete za prijavu teme jer mu se čini da ima položena 4 predmeta iz prvog semestra i seminarski rad, a drugi semestar bi pokrila objavljenim znanstvenim člankom (15 ECTS bodova) i doktorskom konferencijom koja je zapravo obrana teme,

- 3. lipnja 2013. tužiteljica je prijavila temu za doktorsku disertaciju,

- **.**.2013. KT je obavijestio članove povjerenstva da će tužiteljica 4. srpnja 2013. na doktorskoj konferenciji braniti temu doktorske disertacije,

- 26. listopada 2013. tužiteljica je zatražila od KT povratnu informaciju o tome jesu li joj priznati dodatni ECTS bodovi,

- 30. listopada 2014. Dekanat je obavijestio članove povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije tužiteljice da prije ocjene i obrane doktorskog rada tužiteljice treba riješiti neka pitanja njezina statusa na doktorskom studiju, radi čega je zatražio od povjerenstva da do daljnjega obustavi rad na ocjeni disertacije,

- 30. listopada 2014. tužiteljica je obavijestila tuženika da ju je 13. rujna 2012. tajnik studija KT upozorio na neispunjene uvjete za prijavu teme doktorske disertacije, nakon čega je 29. listopada 2012. uputila tadašnjem dekanu upit vezano uz mogućnost izrade doktorske disertacije, te su sve njezine aktivnosti nakon obraćanja dekanu bile usmjerene alternativnim načinima prikupljanja ECTS bodova,

- 18. studenoga 2014. dekanica GTR je obavijestila tužiteljicu da je postupak ocjene njezina rada privremeno obustavljen jer je utvrđeno da nije ispunila prethodne obveze u doktorskom studiju, s obzirom na to da nema položene ispite i određene dvije doktorske radionice, s čime su upoznati voditelj studija prof. dr. sc. VT i tajnik studija dr. sc. KT,

- 18. studenoga 2014. tužiteljica je uputila zamolbu VT i KT da ju obavijeste o roku i načinu ispunjenja preostalih obveza u okviru prijelaznog doktorskog studija,

- 27. studenoga 2014. tužiteljica je na upit KT odgovorila da više ne zna je li položila ispite s prijelaznog doktorskog studija i napisala seminare, te ju je KT istoga dana povratno obavijestio da u njezinom indeksu nema traga da je položila ijedan od 4 ispita, te proizlazi da je odradila samo doktorsku konferenciju, radi čega nije spreman podržati i provoditi odluku voditelja o nadomještanju neispunjenih obaveza,

- 21. svibnja 2015. dekanica je obavijestila tužiteljicu da joj je iznimno omogućeno polaganje nepoloženih ispita zaključno do 30. lipnja 2015., s obzirom na to da je prijavila doktorski rad, da je tema prihvaćena, te da je napisala i predala na ocjenu doktorski rad, a zbog propusta uprave studija koja nije prethodno utvrdila je li tužiteljica ispunila uvjete za ocjenu i obranu doktorskog rada.

25. Uvidom u ispis članaka objavljenih na web portalu direktno.hr (str. 82-85 i 90-92 spisa) utvrđeno je da je na tom portalu 4. srpnja 2015. objavljen članak naslova "FPZG pred skandalom zbog sumnjivih doktorata kod prof. O". U članku je citirana molba prof. O upućena Fakultetskom vijeću tuženika 15. lipnja 2015. (str. 76 spisa) da se odobri izvršenje preostalih studijskih obveza tužiteljice do 30.

. / .

lipnja 2015. kao preduvjet za ocjenu doktorske disertacije i dovršetak studija, uz napomenu da zbog propusta vodstva doktorskog studija nije provjereno je li tužiteljica ispunila sve studijske obveze koje su preduvjet za prijavu doktorskog rada, te joj je prihvaćena tema doktorskog rada i dovršila je i predala doktorski rad, iako su joj preostale neizvršene ispitne obveze. Novinar se u članku potom pita kako je moguće da ni mentor ni tužiteljica nisu primijetili da tužiteljica nije položila 4 ispita, te dovodi u pitanje da se radi o nenamjernom propustu prof. O. Nadalje je utvrđeno da je na istom portalu 8. srpnja 2015. objavljen članak naslova "Sumnjivi doktorat kod O i diploma kod G na FPZG" i podnaslova "Kako je ministar s tri razreda srednje diplomirao? Kako su mentor O i polaznica studija OT zaboravili takvu sitnicu kao što su četiri nepoložena ispita?". U članku se navodi da je tužiteljica prijavila doktorski rad i da joj je tema pozitivno ocijenjena iako nije ispunila sve studijske obveze koje su preduvjet za prijavu doktorskog rada jer su joj ostala 4 nepoložena ispita. U nastavku članka citira se odgovor prorektora na upit novinara o tom slučaju, te se konačno navodi da su mogući razni raspleti navedene priče, te da prema jednoj pravnoj verziji tužiteljica ima pravo podignuti tužbu protiv tuženika i prof. O.

26. Nadalje, uvidom u ispis s web portala maxportal.hr (str. 86-89 i 93-97 spisa) utvrđeno da je navedeni portal 5. srpnja 2015. prenio gore navedeni članak koji je bio objavljen 4. srpnja 2015. na portalu direktno.hr, te je 9. srpnja 2015. prenio gore naveden članak koji je bio objavljen 8. srpnja 2015. na portalu direktno.hr.

27. Uvidom u ispis e-mail korespondencije tužiteljice s Googleom (str. 98-101 spisa) utvrđeno je da je odbijen zahtjev tužiteljice da se uklone gore navedeni članci s popisa pretraživanja putem tražilice Google, s obrazloženjem da isti sadrže informacije koje su relevantne i nisu zastarjele.

28. Uvidom u dopis tuženika od 17. lipnja 2016. (str. 127 spisa) utvrđeno je da je školarina za predmetni doktorski studij u trajanju od dva semestra iznosila 7.000,00 kn po semestru, a pored semestralne školarine studenti su morali još platiti i troškove prijave doktorskog rada u iznosu od 5.000,00 kn te, nakon prihvaćanja teme, troškove mentorstva, ocjene i obrane doktorskog rada - 12.000,00 kn. Također je utvrđeno da je tužiteljica uplatila školarinu za dva semestra doktorskog studija i to 23. rujna 2005. iznos od 3.500,00 kn, 16. siječnja 2006. iznos od 7.000,00 kn i 29. listopada 2014. iznos od 3.500,00 kn, što ukupno iznosi 14.000,00 kn.

29. Svjedok KT, sveučilišni nastavnik docent, u svom iskazu u bitnom navodi da je tužiteljica 2001. godine upisala kod tuženika prijelazni poslijediplomski doktorski studij koji se sastoji od dva dijela, pri čemu je prvi dio magistarska razina koja traje četiri semestra, a drugi dio je doktorska razina za koju je potrebno imati položene ispite. Nadalje navodi da je on bio prvo tajnik toga studija, a potom zamjenik voditelja studija, s time da mu je posao uvijek bio obavljanje tehničkih, operativnih stvari sa studentima kao što su organizacija nastave i ispita. Tužiteljica je završila magistarsku razinu, nakon čega je akademske godine 2004./2005. upisala još dva semestra za doktorsku razinu, a potom mu se javila putem e-maila u rujnu 2012. raspitujući se što je potrebno učiniti da završi i tu razinu. Nadalje navodi da je uobičajeno da se polože svi ispiti prije prijave teme, s time da se nekad događa da se ne poštuje taj redoslijed, ali u svakom slučaju prije ocjene i obrane teme provjerava se je li kandidat ispunio uvjete da bi se moglo pristupiti ocjeni i obrani teme. Krajnji

. / .

dok za prijavu teme na predmetnom studiju bio je 30. lipnja 2013. te je svjedok tada utvrdio da tužiteljica ne ispunjava uvjete. Navodi da je točno da je u jednom e-mailu tužiteljici napisao da mu se čini da ispunjava uvjete, no da je to bio njegov previd. Svjedok ističe da tužiteljica nije doktorirala jer nije ispunila predviđene uvjete kao što su polaganje ispita. Još navodi da je razgovarao s tužiteljicom o tome da ona pošalje zamolbu tuženiku da joj se nepoloženi ispiti nadoknade objavljenim radovima kako bi ispunila uvjete za doktorat, međutim, poznato mu je da tako nešto nije bilo moguće pozitivno riješiti, jer supstituiranje nije bilo moguće, i ta njezina zamolba nije riješena. Tužiteljica je prijavila temu, urudžbirala rad i imenovano je povjerenstvo za ocjenu rada, no u jednom trenutku je postupak ocjene rada prekinut dok se ne utvrdi ispunjava li tužiteljica uvjete za tu fazu. Nadalje navodi da je cijeli proces prijelaznog poslijediplomskog doktorskog studija uređivao akt tuženika koji se zove Režim doktorskog studija Hrvatski politički sustav i upravljanje, te navodi da je primjerak istoga podijelio osobno studentima. Tužiteljica je znala da je morala položiti ispite da bi mogla doći do faze obrane teme. Nadalje navodi da je prof. O bio voditelj studija u razdoblju od 2012. nadalje kada je trajala prijepiska između tužiteljice i fakulteta. Taj studij je završen 30. rujna 2015. i upisala ga je jedna jedina generacija. Još navodi da je sudjelovao u prijavi doktorske teme tužiteljice, te je tužiteljica održala javnu obranu nacrta teme doktorskog rada 4. srpnja 2013. Još navodi da su položeni ispiti bili uvjet za održavanje te konferencije, međutim, da je na fakultetu postojala zamolba tužiteljice za supstituiranjem jednog dijela njezinih obveza koja nije bila riješena, a rok za organizaciju konferencije je bio 30. lipnja 2013. i znao da nakon toga nitko više neće moći organizirati tu konferenciju, a zamolba se možda pozitivno riješi. Tužiteljica je nakon konferencije poslala zamolbu u pisanoj formi, ali prije toga je o tome razgovarala s dekanom, a to je u to vrijeme bio prof. O koji je ujedno bio i voditelj studija. Nakon što je tužiteljici odobren rok za polaganje ispita do 30. lipnja 2015., na tužiteljici je bilo da s profesorima individualno dogovori termine za ispite i tu nije bilo prijava ispita kao na preddiplomskom studiju. Svjedok još navodi da je dekanica fakulteta GTR izrekla opomenu njemu i O zbog propusta vezanih uz tužiteljicu. Također navodi da su se ispiti na tom studiju formalno prestali održavati 2010. kada je prema rokovniku bio zadnji rok za završetak studija, te navodi da su rokovi za predaju i obranu teme bili produžavani, no rokovi za ispite nisu produžavani. Napominje da prema zakonu i propisima fakulteta nije moguće supstituiranje ispita objavljenim radom ili nečim drugim, te u 21 godinu koliko je svjedok na fakultetu, nitko nije dobio diplomu ni na jednomj razini bez položenih predviđenih ispita. Svjedok još navodi da mu tužiteljica nije odgovorila na e-mail u kojem je napisao da mu se čini da ima uvjete, te mu je već pred kraj na pitanje je li položila ispite odgovorila da ne zna.

30. Svjedok VT, sveučilišni profesor, u svom iskazu u bitnom navodi da je od 2011. voditelj prijelaznog doktorskog studija "Hrvatski politički sustav i upravljanje", koji je bio namijenjen onima koji su već izvršili obveze na magistarskom studiju i uključivao je jednu godinu nastave i nakon toga određeni rok za dovršetak doktorske disertacije. Tužiteljica je upisala taj studij 2004., no nije izvršila svoje obveze, a 2012. godine je odlučila nastaviti taj studij kada je svjedok već bio i dekan fakulteta. Svjedok nadalje navodi da je znao da tužiteljica nema ispunjene obveze jer nije položila 4 ispita niti obavila doktorske disertacije, čega je i tužiteljica bila svjesna, te navodi da mu se tužiteljica obratila s upitom je li moguće objavljenim radovima nadomjestiti nepoložene ispite. U tom je smislu on razgovarao s profesorima kod koji je ona bila dužna položiti ispite, dok Režimom studija nije bila predviđena mogućnost

. / .

da objavljeni znanstveni rad studenta bude zamjena za ispit. Nakon toga ga je tajnica upozorila da je potrebno odobrenje fakultetskog vijeća da tužiteljica naknadno položi ispite odnosno da joj se produži rok za dovršetak doktorskog studija. Potom je uputio zamolbu fakultetskom vijeću zamolbu da se tužiteljici odobri produženje rokova za polaganje ispita, no ta zamolba je odbijena, s time da u to vrijeme više nije bio dekan. Poznato mu je da je tužiteljica imala napisanu doktorsku disertaciju, te navodi da zbog odluke vijeća da joj se ne produže rokovi, nije bilo moguće nastaviti postupak ocjenjivanja te disertacije. Svjedok još navodi da se propust vodstva doktorskog studija sastojao u tome da su tužiteljici odobrili prijavu disertacije, iako ono za to nije imala uvjete po Režimu studija, što je tužiteljica znala, te je takav propust išao u korist tužiteljice jer bi inače morala odustati od studija. U odnosu na e-mail svjedoka upućen tužiteljici 6. prosinca 2012. u kojem svjedok navodi da mu se preliminarno čini da bi dva objavljena znanstvena rada trebala biti dovoljna da supstituiraju dio obveza tužiteljice na doktorskom studiju, svjedok navodi da je smatrao da već napisani rad može biti zamjena za dio ispitne obveze, dok supstitucija bodova nije bila moguća jer nije predviđena Režimom studija. Nakon što je tužiteljici odbijen zahtjev za produženje roka za završetak studija, svjedoku kao voditelju studija i KT kao zamjeniku voditelja i tajniku studija, izrečena je opomena od strane dekanice, jer su dopustili da tužiteljica prijavi doktorsku disertaciju i poslali su prijedlog za prijavu teme fakultetskom vijeću, iako tužiteljica za to nije imala uvjete jer nije položila ispite. Svjedok još navodi da je tužiteljici na početku studija prezentiran Režim studija, prema kojemu nije postojala mogućnost da objavljeni znanstveni radovi supstituiraju položene ispite.

31. Svjedokinja KTR u svom iskazu u bitnom navodi da joj je tužiteljica prijateljica, da su zajedno studirale i da su obje magistrirale na istom studiju, te da o predmetnom slučaju ima saznanja od tužiteljice, a sama nije pohađala predmetni doktorski studij. Navodi da joj je poznato da je tužiteljica na poslijediplomskom studiju redovno polagala ispite do vremena dok je počela objavljivati znanstvene radove, a onda se preselila u Split i ostala je u drugom stanju, pa joj je bilo teže dolaziti na fakultet i polagati ispite. Nadalje navodi da je bilo moguće da se znanstveni radovi priznaju umjesto ispita, te da je i sama podnijela takvu molbu 2003. i 2004., te su joj tako priznali jedan ispit, a magistrirala je 2005. Ne zna je li takva mogućnost bila propisana nekim aktom fakulteta. Tužiteljica joj je rekla da je razgovarala s vodstvom studija oko toga da joj se objavljeni znanstveni radovi priznaju umjesto ispita kao uvjet za doktorat, te joj je poznato da je tužiteljica 2015. putem e-maila obaviještena da će smisliti način na koji će ona moći odraditi obveze koje su uvjet za doktorat. Također joj je poznato da je tužiteljica došla u Zagreb radi polaganja ispita kod nekih profesora i onda joj je vodstvo studija reklo da ne može više polagati ispite i onemogućili su joj da doktorira. Poznato joj je i da je tužiteljica bila završila svoj doktorski rad, te da je izgubila vrijeme i imala troškove jer su joj onemogućili polaganje ispita. Svjedokinja još navodi da je bila priča da je tužiteljica prevarantica koja je htjela doktorirati bez odrađenih uvjeta, te su i nju neki kolege pitali je li istina da je prevarila vodstvo studija u vezi obveza koje je trebala riješiti.

32. Svjedokinja DT u svom iskazu u bitnom navodi da je zaposlena kod tuženika od 2001. godine, te poznaje tužiteljicu jer su zajedno upisale poslijediplomski magistarski studij i poznato joj je da je tužiteljica upisala prijelazni doktorski studij "Hrvatski politički sustav i upravljanje". U lipnju 2012. prisustvovala je sastanku tužiteljice s tadašnjim dekanom prof. VT i tajnikom KT, na

. / .

kojem je tužiteljica izrazila želju da završi doktorski studij i pitala koje su joj obveze i prof. VT joj je tada rekao da će provjeriti. Nadalje navodi da su ona i prof. RT bili mentori tužiteljice. Još navodi da pravila konkretnog studija propisuje Režim studija koji se uručuje svakom studentu kada upiše taj studij, tako da svaki student zna svoje obveze. Postojala je mogućnost da se znanstveni radovi vrednuju za dodatne bodove, naime, obveza studenta je u svakom slučaju bila položiti 4 ispita, a pored toga studenti su morali imati dodatne bodove, koje su ostvarivali kroz sudjelovanje doktorskim radionicama i konferencijama. Kako tužiteljica više nije mogla ostvariti dodatne bodove kroz sudjelovanje u doktorskim radionicama i konferencijama jer se više nisu održavali, prijedlog prof. VT je bio da joj se objavljeni znanstveni radovi priznaju u dodatne bolove. Tužiteljica je osim toga morala položiti ta 4 ispita, te se radi toga više puta obraćala tajniku KT kod kojega je bio njezin indeks, no nije dobivala odgovor o tome koje ispite mora položiti i kod kojih profesora, a s druge strane, prof. VT ju je ohrabrivao da piše doktorsku disertaciju, te da će joj objavljeni radovi biti priznati kao dodatni bodovi. Tužiteljica je počela pisati doktorsku disertaciju ujesen 2012., te je podnijela prijavu nakon što su joj ona i sumentor RT odobrili nacrt doktorata. Nakon toga je u lipnju 2013. Fakultetsko vijeće imenovalo komisiju za ocjenu teme i mjesec dana kasnije je KT organizirao doktorsku konferenciju na kojoj je tužiteljica izložila nacrt doktorata, te je nakon zatraženih popravaka, komisija potvrdila da je sve u redu. Nakon toga je i komisija koju imenuje Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorske teme na Sveučilištu u listopadu 2013. dalo komentare, te je po dopuni rada sukladno komentarima, Sveučilište potvrdilo temu doktorske disertacije tužiteljice. Još navodi tužiteljica je u srpnju 2013. nakon doktorske konferencije predala zahtjev da joj se priznaju objavljeni znanstveni radovi za dodatne bodove. U ljeto 2014. tužiteljica je završila pisanje doktorske disertacije i tada je produžen rok svim studentima s prijelaznih doktorskih studija za predaju doktorske disertacije do 30. lipnja 2015., međutim, tužiteljica još uvijek nije dobila odgovor na pitanje koje ispite mora položiti i hoće li joj se priznati dodatni bodovi s osnove objavljenih znanstvenih radova. U proljeće 2015. prof. VT joj je rekao da tužiteljica mora položiti 4 ispita, te je tužiteljica kontaktirala dva profesora i dogovorila teme te počela pisati, jer ispit u stvari predstavlja pisanje seminarskog rada. Nakon toga je prof. VT na Fakultetsko vijeće stavio prijedlog da se tužiteljici omogući polaganje tih ispita, međutim, fakultetsko vijeće je zaključilo da nema vremena da tužiteljica položi te ispite i ispuni sve obveze potrebne za dovršetak doktorskog studija i tu je priča bila gotova. Svjedokinja još navodi da se propust uprave doktorskog studija tuženika sastojao u tome što tužiteljica nije dobila cjelovitu informaciju o tome što je potrebno učiniti da bi završila predmetni studij i prijedlog prof. VT o tome što sve tužiteljica treba napraviti da bi završila navedeni studij došao je prekasno na Fakultetsko vijeće, tek u lipnju 2015. Još navodi da je od ljeta 2012. do 2014. mentorirala doktorski rad tužiteljice te je u tom razdoblju s njom intenzivno komunicirala, upućivala je na literaturu koju mora čitati i davala joj upute za rad. Navodi da se cijelo vrijeme znalo da tužiteljica mora položiti još 4 ispita, samo se nije znalo koja točno i trebalo se utvrditi kako će tužiteljica ostvariti dodatne bodove. Također navodi da je dekanica izrekla opomenu KT i VT zbog nedavanja informacija tužiteljici. Još navodi da je tužiteljica na sastanku 2012. bila svjesna da još mora položiti ispite, ali nije znala koje, a indeks joj je bio kod tajnika. Također navodi da je vrlo brzo iza sjednice u lipnju 2015. jedan novinar s portala direktno.hr objavio članak u kojem je prikazano kao da je tužiteljica htjela prevariti fakultet na način da doktorira bez položenih ispita, što je u dva navrata rekao i sam KT.

. / .

Tužiteljica je bila u šoku što nakon tri godine mora odbaciti pripremljeni rad, a najviše ju je pogodilo što je to izašlo u medijima i što su svi poznati to komentirali. Konačno, svjedokinja navodi da tužiteljica nije tražila da joj se nepoloženi ispiti supstituiraju s objavljenim radovima, već je tražila da joj se bodovi koje bi dobila na doktorskim konferencijama zamijene za objavljene znanstvene radove, a to stoga što te bodove više nije mogla ostvariti jer se doktorske konferencije više nisu održavale.

33. Svjedokinja ĐT u svom iskazu u bitnom navodi da je s tužiteljicom pohađala prijelazi doktorski studij "Hrvatski politički sustav i upravljanje". Nadalje navodi da je 2005. završila magisterij i upisala predmetni studij, te je odslušala 4 kolegija, položila sve ispite i 2008. je imala doktorsku konferenciju i odobrena joj je tema za stjecanje doktorata, međutim, tuženik prijavu za doktorsku disertaciju nikad nije poslao Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Navedeno je saznala 2012. godine te je u konačnici stekla titulu doktora znanosti na Sveučilištu u Mostaru i prekinula je postupak stjecanja titule doktora znanosti kod tuženika u ožujku 2015. O slučaju tužiteljice je saznala iz medija, a i prije toga jer je u to vrijeme bila predstavnica svih studenata tog studija u Vijeću poslijediplomskog studija i predsjednica Udruge za borbu protiv korupcije, te ju je tužiteljica obavijestila da ima probleme sa završetkom studija. Poznato joj je da tužiteljica nije mogla dovršiti studij jer nije imala sve položene ispite, a npr. za jedan kolegij je bio zadužen profesor je otišao s fakulteta te nije više ni bilo moguće da položi taj ispit. Studenti su bili pozvani da svoje probleme rješavaju s predmetnim profesorima, jer su se ECTS bodovi različito priznavali, što znači da je negdje trebalo napisati rad ili dopis, a negdje je trebalo izaći na ispit da bi se dobilo te bodove, dok su u vezi administrativnih stvari komunicirali s prof. KT. Poznato joj je da tužiteljica nije dovršila svoj studij zato što nije imala ispunjene sve uvjete u pogledu ECTS bodova i u pogledu položenih ispita, a to je trebao utvrditi tajnik studija i to je trebalo biti uređeno poslovnikom tog studija, a to nije bilo uređeno poslovnikom i zato se taj studij zvao prijelazni doktorski studij. Zakon se promijenio 1. siječnja 2009. i od tada su se morali predavati obrasci Dr.Sc.- 01 i Dr.Sc.-02. Još navodi da su rokovi na prijelaznom doktorskom studiju nekoliko puta produživani.

34. Tužiteljica saslušana kao stranka u svom iskazu u bitnom navodi da je 2001. diplomirala na Fakultetu političkih znanosti, te je 2008. stekla stupanj magistra znanosti. Nadalje navodi da je akademske godine 2004./2005. upisala prijelazni doktorski studij "Hrvatski politički sustav i upravljanje", međutim, zbog poslovnih i obiteljskih razloga nije položila ispite i nije održala doktorsku radionicu i doktorsku konferenciju. Rokovi za to bili su propisani Režimom doktorskog studija, međutim, ona je nakon odslušanih predavanja taj doktorski studij pustila, pri čemu s fakultetom nije dogovarala bilo kakvu odgodu izvršenja obveza studija. Potom je 2012. odlučila nastaviti doktorski studij, te je pitala tadašnjeg zamjenika voditelja doktorskog studija KT može li pristupiti pisanju doktorske disertacije. Navodi da je znala da nema uvjete za pisanje doktorske disertacije jer joj je poslan dokument "Režim doktorskog studija" u kojem su propisane obveze studenata da bi došli do akademskog stupnja doktora znanosti i rekla je KT da je toga svjesna te ga je pitala postoji li mogućnost da joj se uvaži činjenica da ima završen magisterij i objavljena dva znanstvena članka, odnosno da joj se za to priznaju određeni bodovi. KT joj je na to rekao da uvijek može uputiti molbu fakultetu, što je i učinila u listopadu 2012. Na molbu joj je prof. VT odgovorio da mora proći s KT odredbe pravilnika, no da preliminarno misli da su dva objavljena znanstvena rada

. / .

dovoljna da zamijene dio obveza s tog doktorskog studija, da bi ju u ožujku 2013. KT pisanim putem obavijestio da misli da je prekasno za završetak njezinog doktorskog studija i predložio joj da upiše drugi doktorski studij. Nakon toga je u svibnju 2013. kao i ostali studenti tog doktorskog studija obaviještena da je produžen rok za obranu doktorske disertacije do 31. prosinca 2014. Tužiteljica je smatrala da joj se time otvara mogućnost da završi raniji doktorski studij, te joj je nakon toga i KT u e-mailu odgovorio da misli da ima uvjete za prijavu rada. Nakon toga je prijavila i u srpnju 2013. na doktorskoj konferenciji obranila temu doktorske disertacije, a nakon obrane KT ju je zamolio da pošalje formalnu zamolbu za prihvaćanje ECTS bodova, no na tu zamolbu nikad nije dobila odgovor. Nadalje navodi da joj je u međuvremenu obavljen i treći znanstveni članak i cijelo vrijeme je radila na doktorskoj disertaciji koju je predala u tajništvo fakulteta u rujnu ili listopadu 2014., a par dana kasnije dobila je obavijest da se do daljnjega obustavlja ocjena njezine disertacije. Još navodi da je u studenome 2014. poslala upit fakultetu o statusu njezine disertacije, te ju je dekanica obavijestila da će VT i KT osmisliti modalitet ispunjenja njezinih obveza na tom studiju. Navodi da ju je KT tada pitao koje je ispite položila, te mu je odgovorila da ne zna, no mogao je vidjeti da nema položene ispite, a VT joj je rekao da vjeruje da se situacija može riješiti ako se svi budu držali procedure u kojoj su prije podbacili. U svibnju 2015. dekanica fakulteta ju je obavijestila da joj se zbog propusta na strani fakulteta omogućava naknadno polaganje ispita do 30. lipnja 2015. Imala je obvezu položiti 4 ispita i onda je dogovorila sa VT da će dva ispita polagati kroz seminarske radove, a dva će se supstituirati kroz dva njezina objavljenja članka. Napisala je dva seminarska rada, ali nije dobila povratnu informaciju od profesorica, već ju je fakultet obavijestio da je na sjednici 2015. fakultetsko vijeće odbacilo mogućnost da polaže ispite, čime joj je onemogućeno da brani svoju doktorsku disertaciju. Nakon toga je poslala dopis fakultetu da povlači temu doktorske disertacije. Tužiteljica ističe da nikad nije rekla da ima položene ispite, da se cijelo vrijeme obraćala relevantnim tijelima fakulteta, te da je fakultet u više navrata priznao svoju pogrešku i izrečene su pisane opomene VT i KT vezano uz postupanje u njezinom slučaju. Navodi da joj je dodatno nanesena šteta jer je novinar JT objavio dva članka o njezinom slučaju na nekom portalu, čime je narušena njezina vjerodostojnost, a natjecala se za načelnicu općine i izgubila je izbore. Još navodi da živi u maloj sredini i takve priče ostavljaju ožiljak te joj je i danas neugodno razgovarati o tome zašto nije doktorirala, a provodila je istraživanje dvije godine. O tome su je pitali prijatelji i poznanici, kao i ljudi s kojima je obavljale razgovore za vrijeme rada na doktorskoj disertaciji, a pitali su i njezinog zaručnika i mamu, što joj je izazivalo nelagodu. I danas kad pomisli na to loše se osjeća, loše spava i loše sanja. Nastala joj je i šteta u akademskoj zajednici također zbog neprestanog objašnjavanja i sumnje kako to da nije doktorirala. Što se tiče materijalnih troškova, morala je kupiti 6 knjiga kojih nije bilo u knjižnici tuženika, a koje su joj bile potrebne jer su bile specifične za njezinu temu doktorske disertacije. Još navodi da je platila školarinu u iznosu od 10.500,00 kn 2005. i 2006. godine, te u daljnjem iznosu od 3.500,00 kn 29. listopada 2014., a koji iznos se odnosio na preostali dug iz 2006. godine. Kad je predala doktorsku disertaciju nije imala potvrdu fakulteta da su joj tri obavljena znanstvena rada priznali kao 45 ECTS bodova, doktorska konferencija nosi 15 ECTS bodova, a bilo je potrebno 60 ECTS bodova.

35. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Makarića, specijalista psihijatra, proizlazi da se kod tužiteljice, kao izravna posljedica okolnosti predmetnog štetnog događaja, razvio

. / .

osjećaj osujećenosti i uskraćenosti ostvarivanja ciljeva u profesionalnom, osobnom i socijalnom životu, uz posljedični osjećaj uznemirenosti i povremene tjeskobnosti. Nadalje proizlazi da je tužiteljica bila izložena situacijama stresogenog potencijala, uvažavajući objektivne dimenzije kompromitirajućeg djelovanja objavljenih informacija o tužiteljici koje izazivaju društvenu pozornost i osudu, što je rezultiralo promjenama socijalne pozicije i načina života, koji su imali za posljedicu i poremećeno osobno, obiteljsko, radno i socijalno funkcioniranje. Iz nalaza i mišljenja vještaka nadalje proizlazi da je slijedom navedenog kod tužiteljice došlo do povrede duševnog zdravlja, te je tužiteljica tijekom spornog razdoblja do 28. lipnja 2015. trpjela duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti kumulativno u opsegu od 5%, nakon kojeg razdoblja duševnih boli više nema.

36. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, te se vještak na ročištu 14. rujna 2020. usmeno očitovao na prigovore tuženika navodeći da zbog epidemioloških prilika u zemlji nije izvršio neposredni pregled tužiteljice, već je obavio telefonski razgovor. Vještak je potom 19. siječnja 2021. dostavio sudu dopunu nalaza i mišljenja, po obavljenom psihijatrijskom ispitivanju putem video-poziva, u kojem je naveo da u cijelosti ostaje kod prvotnog pisanog nalaza i mišljenja. Pri tome je dodao da se sporno razdoblje odnosi na 2012. - 28. lipnja 2015. kad je tužiteljica povukla temu doktorskog rada, te je naveo da je potrebu za ulaganjem pojačanih napora tijekom spornog razdoblja cijenio na temelju svog stručnog znanja i dugogodišnjeg kliničkog i sudsko-medicinskog iskustva, te je smatra u cijelosti primjerenom.

37. Tuženik i prigovorio i dopuni nalaza i mišljenja vještaka, radi čega je vještak dr. Makarić na ročištu 12. siječnja 2022. i usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje. Vještak je tom prilikom naveo da tužiteljica zbog objektivnih razloga nije mogla pristupiti osobno u Zagreb, na pregled vještaka, te je psihijatrijsko ispitivanje izvršeno putem video-poziva. Napomenuo je da prilikom video-poziva osobno vidi lice tužiteljice te i facijalnu ekspresiju koja slijedi razgovor, a za psihijatrijsko ispitivanje nije nužan tjelesni pregled kao u drugim specijalnostima. Nadalje navodi da tužiteljica nije potražila liječničku pomoć tijekom spornog razdoblja. Ističe da je vještak uvijek u poziciji pokloniti vjeru anamnestičkim podacima, uz naravno kritičku distancu u sklopu psihijatrijske edukacije. Još navodi da je vještačio konkretnu osobu u konkretnom slučaju i konkretno vrijeme, te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj, pri čemu je uzeo u obzir i druge nepovoljne momente i to objavu informacija o navedenom događaju i neuspješnu političku kandidaturu tužiteljice. Stoga je vještak u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja.

38. Po pribavi zdravstvenog kartona tužiteljice, vještak dr. Makarić je 31. svibnja 2022. dostavio sudu dopunsko pisano očitovanje u kojem navodi da je 31. svibnja 2022. osobno pregledao tužiteljicu, te je izvršio uvid u osobni zdravstveni karton tužiteljice u kojem nije našao podataka o potrebni psihijatrijskog liječenja ili propisivanja psihofarmatika. Vještak je u navedenom pisanom očitovanju ostao kod svog mišljenja da je tužiteljica tijekom razdoblja od 2012. do 28. lipnja 2015. trpjela duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti kumulativno u visini od 5%, s time da je dodao da u odnosu na objavu u medijima isto participira u visini od 1-2%.

39. Tuženik je prigovorio i navedenom dopunskom očitovanju vještaka posebno ističući da u razdoblju od 2012. do 28. lipnja 2015. nije bilo nikakvih objava u

. / .

medijima, te se vještak pisanim putem očitovao na navedene prigovore tuženika 18. siječnja 2013. Vještak je tom prilikom korigirao svoje dopunsko očitovanje od 31. svibnja 2022. navodeći da je i u slučaju da su objave na društvenim mrežama (medijima) nastale nakon 28. lipnja 2015., potreba za pojačanim naporima kumulativno 5% bila isključivo tijekom spornog razdoblja od 2012. do 28. lipnja 2015., a poslije 28. lipnja 2015. duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti nema. Iz navedenog proizlazi da duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti nisu uzrokovane spornim objavama u medijima, već događanjima u razdoblju od 2012. do 28. lipnja 2015., te proizlazi da objave u medijima nisu ostavile trajne posljedice kod tužiteljice. Vještak je i usmeno ponovno obrazložio svoj nalaz i mišljenje na ročištu 9. prosinca 2015. navodeći da u cijelosti ostaje kod ranijeg nalaza i mišljenja, a na pitanje kako je moguće da je tužiteljica imala potrebu za ulaganjem pojačanih napora u razdoblju od 2012. do 28. lipnja 2015. odgovorio je da je sve obrazloženo u njegovom pisanom nalazu i mišljenju.

40. Prije svega valja reći da je sud prihvatio kao vjerodostojnu svu dokumentaciju u koju je izvršio uvid, jer ista ničim nije dovedena u pitanje. Sud je također u dijelu u kojem su iskazivali o relevantnim činjenicama prihvatio iskaze svih saslušanih svjedoka, jer su njihovi iskazi u navedenim dijelovima jasni, uvjerljivi i u bitnom kako međusobno suglasni, tako i sukladni dokumentaciji koja se nalazi u spisu. Ovdje valja napomenuti da sud ne nalazi da bi navodi svjedokinje KTR o tome da je bilo moguće da se znanstveni radovi priznaju umjesto ispita, bili u proturječnosti s navodima svjedoka KT, imajući u vidu da je svjedok KT iskazao da tako nešto nije moguće prema propisima fakulteta, a i sama svjedokinja je iskazala da ne zna je li takva mogućnost bila propisana nekim aktom tuženika. Sud je kao jasan, uvjerljiv i sukladan ostalim izvedenim dokazima prihvatio i iskaz tužiteljice, osim u dijelu u kojem je tužiteljica navela da je morala kupiti 6 knjiga za potrebe izrade doktorske disertacije jer tužiteljica ničim nije potkrijepila svoje navode da bi joj te knjige bile potrebne za doktorsku disertaciju i da iste nisu bile dostupne u knjižnici tuženika, dok iz navoda tuženika proizlazi da su sve potrebne knjige bile dostupne u knjižnici tuženika. Sud je konačno prihvatio i nalaz i mišljenje vještaka psihijatra, jer je jasan i detaljno obrazložen, te sačinjen sukladno pravilima struke, a vještak je i usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje otklanjajući prigovore tuženika, te stranke nakon usmenog očitovanja vještaka na zadnjem ročištu 9. prosinca 2025. nisu imale daljnjih primjedbi na njegov nalaz i mišljenje niti su u tom pravcu isticale daljnje dokazne prijedloge. Štoviše, obje su stranke na zadnjem ročištu i nakon upozorenja u smislu čl. 219. ZPP-a izričito navele da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, te su odustale od ranije predloženih, a neizvedenih dokaza i predložile su zaključiti glavnu raspravu.

41. Na temelju tako izvedenih dokaza utvrđene su sljedeće odlučne činjenice:

- tužiteljica je bila polaznica prijelaznog doktorskog studija tuženika "Hrvatski politički sustav i upravljanje" koji je završni dio istoimenog cjelovitog postdiplomskog studija i obuhvaća dva nastavna semestra (V. i VI. semestar) te rad s mentorom na doktorskoj disertaciji,

- tužiteljica je 28. rujna 2005. upisala V. semestar u sklopu kojeg je upisala 4 kolegija (lokalna demokracija, žene i politika, mediji i javnost i javne politike), a 7. travnja 2006. je upisala VI. semestar u sklopu kojeg se održavaju dvije doktorske radionice i doktorska konferencija,

. / .

- rok za dovršetak toga doktorskog studija odlukama tuženika je u nekoliko navrata produljivan, tako da je u konačnici rok za predaju završenog doktorskog rada bio do 30. lipnja 2015.,

- tužiteljica je bila upoznata s obvezama polaznika studija koje su propisane Režimom doktorskog studija (navedeno potvrđuje i sama tužiteljica u svom iskazu), a iz kojeg proizlazi da su uz ispunjene obveze na magistarskom studiju, uvjet za prezentiranje na doktorskoj konferenciji prikupljena najmanje 22,5 boda iz tri kolegija prvog semestra doktorskog studija, a uvjet za prijavu disertacije je prikupljenih 60 bodova s doktorskog studija (za 4 položena ispita ukupno 30 bodova, za mentorski rad na doktorskoj disertaciji 15 bodova i za doktorsku konferenciju 15 bodova),

- tužiteljica nije položila nijedan od navedena 4 upisana kolegija (predmeta) niti je održala doktorske radionice,

- tužiteljica je 2012. odlučila nastaviti doktorski studij te se s tim u vezi obratila tajniku studija doc. dr. KT, koji joj je u dva navrata (27. rujna 2012. i 19. veljače 2013.) odgovorio da nema uvjete za prijavu doktorske disertacije jer nije položila nijedan ispit i nije održala doktorske radionice i konferenciju, a da se ispiti i konferencije više ne održavaju,

- tužiteljica se potom obratila i voditelju studija, tadašnjem dekanu tuženika, prof. dr. sc. VT s upitom može li bodove za ispite i doktorske konferencije nadomjestiti objavljenim radovima, te je 6. prosinca 2012. dobila odgovor prof. VT da je možda moguće na taj način supstituirati dio obveza na doktorskom studiju, ali vjerojatno ne sve obveze,

- doc. KT je 21. svibnja 2013. obavijestio sve studente da je produljen rok za završetak doktorskog studija te da mogu prijaviti temu doktorskog rada do 6. lipnja 2013., uz napomenu da su uvjeti za prijavu teme položeni svi predmeti doktorskog studija i najmanje 15 ECTS bodova iz drugog semestra doktorskog studija, s time da navedenih 15 ECTS bodova može biti zamijenjeno objavljenim znanstvenim radom,

- tužiteljica je 3. lipnja 2013. prijavila temu za doktorsku disertaciju, iako je znala da nije položila nijedan ispit iz prvog semestra doktorskog studija, te joj je propustom uprave doktorskog studija omogućeno da 4. srpnja 2013. na doktorskoj konferenciji obrani temu usprkos činjenici da za to nije imala uvjete,

- tužiteljica je 8. srpnja 2013. podnijela zamolbu tuženiku da joj se priznaju dodatni ECTS bodovi za objavu tri članka, na koju nikad nije dobila odgovor,

- na temelju odluke tuženika o prihvaćanju teme doktorskog rada tužiteljice, Senat Sveučilišta u Zagrebu je 10. prosinca 2013. odobrio pokretanje postupka stjecanja doktorata znanosti tužiteljici na temu "Politika digitalizacije televizijskog emitiranja u Hrvatskoj",

- Fakultetsko vijeće tuženika je na sjednici 18. rujna 2014. utvrdilo da je tužiteljica predala doktorski rad i imenovalo je povjerenstvo za ocjenu toga rada,

- u listopadu 2014. privremeno je obustavljen rad na ocjeni disertacije tužiteljice, jer je utvrđeno da tužiteljica nije položila ispite i nije odradila dvije doktorske radionice,

- 21. svibnja 2015. nova dekanica je obavijestila tužiteljicu da joj se iznimno omogućava polaganje ispita do 30. lipnja 2015. s obzirom na to da je zbog propusta uprave studija koja nije prethodno utvrdila je li tužiteljica ispunila uvjete za ocjenu i obranu doktorskog rada, tužiteljici omogućeno da prijavi doktorski rad, te je tužiteljica napisala i predala na ocjenu doktorski rad, međutim, na sjednici 18. lipnja 2015. Fakultetske vijeće je odbilo molbu voditelja studija da se tužiteljici odobri ispunjavanje preostalih ispitnih obveza do 30. lipnja 2015.,

- tužiteljica je 28. lipnja 2015. obavijestila tuženika da povlači temu doktorske disertacije,

. / .

- dekanica tuženika je 2. srpnja 2015. izrekla pisana upozorenja voditelju doktorskog studija prof. VT i tajniku doktorskog studija doc. KT zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, a vezano uz provođenje procedure povodom prijave doktorskog rada tužiteljice.

42. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 - dalje: ZOO) propisano je da tko drugom uzrokuje štetu, dužan ju je nadoknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Pretpostavke odgovornosti za štetu su: subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu (štetnik i oštećenik), štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost štetne radnje štetnika. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta oštećeniku i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Sve navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene, a teret dokazivanja tih pretpostavki je na tužiteljici.

43. U konkretnom slučaju tužiteljica tvrdi da joj je nastala šteta jer da je uslijed propusta tuženika onemogućena završiti doktorski studij tuženika i steći titulu doktora znanosti. Pritom tužiteljica tvrdi da se propust tuženika sastoji u činjenici da joj je tuženik propustio dati točne i pravovremene informacije o uvjetima studiranja te joj je omogućio da prijavi i obrani temu doktorske disertacije bez da je prethodno provjerio je li tužiteljica ispunila sve studijske obveze koji su bili preduvjet prijave doktorskog rada. Navodi da je stoga napisala i predala doktorsku disertaciju, nakon čega joj je obustavljen rad na ocjeni njezine disertacije i nije joj omogućeno da naknadno (do 30. lipnja 2015.) ispuni preostale ispitne obveze, radi čega je 28. lipnja 2015. povukla temu doktorske disertacije i nije stekla titulu doktora znanosti.

44. U odnosu na takve navode tužiteljice prije svega valja reći da su sve obveze polaznika predmetnog studija određene u Režimu doktorskog studija koji je dostavljen svim studentima, te tužiteljica i sama u svom iskazu priznaje da joj je navedeni dokument poslan i priznaje da je znala da nema uvjete za pisanje doktorske disertacije, jer nije položila ispite niti održala doktorske radionice, što tužiteljica potvrđuje i u e-mailu upućenom tajniku studija doc. KT **.**.2012. Nadalje, u odnosu na navode tužiteljice da joj je na njezin upit ispunjava li uvjete za prijavu doktorskog rada doc. KT u e-mailu 2013. odgovorio da misli da ispunjava uvjete, valja istaknuti da je doc. KT u tom e-mailu naveo da misli da tužiteljica ispunjava uvjete jer misli da ima položena 4 ispita i seminarski rad, što je tužiteljica znala da nije točno. Osim toga, doc. KT je u e-mailu upućenom 21. svibnja 2013. svim studentima predmetnog doktorskog studija jasno naveo da su uvjeti za prijavu teme doktorskog rada položeni svi predmeti doktorskog studija i ostvareno najmanje 15 ECTS bodova iz drugog semestra, s time da tih 15 ECTS bodova (dakle, ne i polaganje ispita) može biti zamijenjeno objavljenim znanstvenim radom. Stoga tužiteljici nije moglo ostati nepoznato da nema uvjete za prijavu teme doktorske disertacije s obzirom na to da nije položila nijedan predmet doktorskog studija. Nadalje, u odnosu na navode tužiteljice da nikad nije dobila odgovor na zamolbu za priznavanjem dodatnih ECTS bodova za objavu tri članka, valja reći da navedeno nije od značaja pored činjenice da tužiteljica nije položila nijedan od 4 predmeta, s obzirom na to da su sukladno Režimu doktorskog studija dodatni bodovi oni bodovi koje student skupi povrh 30 bodova u prvom semestru (odnosno povrh dobivenih ocjena iz 4 predmeta iz prvog semestra, s obzirom na to da svaki predmet donosi po

. / .

7,5 bodova), a koje bodove tužiteljica nije skupila jer nije položila ispite. Stoga sud nalazi da tužiteljica nije imala osnove smatrati da će joj objavljenim radovima biti supstituirani nepoloženi ispiti, tim više što je i voditelj studija prof. VT u e-mailu od 6. prosinca 2012. na koji se tužiteljica poziva, naveo da objavljenim radovima vjerojatno neće moći supstituirati sve obveze na doktorskom studiju. Nadalje, točno je da je došlo do propusta tuženika koje se sastoji u tome da je tužiteljici omogućeno da prijavi temu doktorskog rada iako za to nije imala uvjete, te je tužiteljica nastavno obranila temu i napisala doktorski rad te je tek nakon što je predala doktorski rad, zaustavljen postupak ocjene toga rada, jer je tada utvrđeno da nije ispunila sve propisane studijske obveze. Međutim, tužiteljica ničim ne dokazuje postojanje uzročne veze između takvog postupanja tuženika i činjenice da tužiteljica u konačnici nije stekla titulu doktora znanosti. Naime, tužiteljica u svakom slučaju ne bi mogla steći titulu doktora znanosti niti da nije bilo propusta tuženika, jer u tom slučaju tuženik ne bi mogao ni prihvatiti prijavu teme doktorskog rada tužiteljice s obzirom na to da nesporno nije ispunila sve studijske obveze koje su bile uvjet za prijavu teme te u konačnici i uvjet za obranu doktorskog rada i stjecanje titule doktora znanosti. Pri tome se ponovno napominje da su tužiteljici bile poznate njezine studijske obveze jer joj je nesporno uručen Režim doktorskog studija u kojem su iste propisane. Konačno, u odnosu na činjenicu da je, nakon što je tužiteljica predala doktorski rad, nova dekanica 21. svibnja 2015. obavijestila tužiteljicu da će joj se omogućiti polaganje nepoloženih ispita do 30. lipnja 2015. (koji je bio krajnji rok za obranu doktorske disertacije), da bi potom Fakultetsko vijeće na sjednici 18. lipnja 2015. ipak odlučilo da joj se neće odobriti ispunjavanje preostalih ispitnih obveza, valja reći da isto nije od značaja pored činjenice da tužiteljica nesporno nije pravovremeno ispunila studijske obveze koje su bile uvjet za prijavu teme.

45. Stoga sud nalazi da nema odgovornosti tuženika za bilo kakvu štetu koji bi tužiteljica eventualno pretrpjela uslijed činjenice da joj je tuženik omogućio da prijavi temu doktorske disertacije na doktorskom studiju tuženika, iako za to nije imala uvjete, te uslijed činjenice da u konačnici nije stekla titulu doktora znanosti na doktorskom studiju tuženika, jer joj je naknadno obustavljena ocjena doktorskog rada. Ovdje još valja napomenuti da tužiteljica nije ni tvrdila ni dokazivala da bi protiv odluke tuženika da joj se obustavlja ocjena doktorskog rada podnijela bilo kakav pravni lijek, već je štoviše tužiteljica u konačnici povukla temu svoje doktorske disertacije.

46. Konačno, u odnosu na tvrdnju tužiteljice da joj je uslijed postupanja tuženika nastala imovinska šteta u vidu troškova školarine i troškova nabave literature, valja reći da je utvrđeno da je tužiteljica platila školarinu u iznosu od 14.000,00 kn koja se odnosi na dva semestra (za svaki po 7.000,00 kn), dok nije platila troškove prijave doktorskog rada u iznosu od 5.000,00 kn, kao niti troškove mentorstva, ocjene i obrane doktorskog rada u iznosu od 12.000,00 kn. Slijedom navedenog, kako nije sporno da je tužiteljica upisala navedena dva semestra, tako u svakom slučaju nema osnove po kojoj bi tuženik bio dužan vratiti tužiteljici iznos školarine koji je ista platila za pohađanje navedena dva semestra. Isto tako, tužiteljica ničim nije dokazala da bi joj literatura koju je kupila putem web stranice Amazon.com bila potrebna za izradu doktorskog rada te da ista nije bila dostupna u knjižnici tuženika. Stoga je zahtjev tužiteljice za naknadom imovinske štete u vidu troškova školarine i nabavke literature u ukupnom iznosu od 2.136,77 EUR i iz toga razloga neosnovan.

. / .

47. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

48. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a. Tuženiku je priznat zastupanja po punomoćniku odvjetniku, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23. i 107/25. - dalje: Tarifa), a imajući u vidu troškovnik i vrijednost predmeta spora i to kako slijedi: za sastav odgovora na tužbu 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), za pristup na ročišta 17. 10. 2017., 12. 2. 2018., 16. 5. 2018., 19. 9. 2018., 14. 1. 2019., 21. 3. 2019., 14. 9. 2020., 12. 1. 2022. i 9. 12. 2025. za svako po 100 bodova (Tbr. 9/1 Tarife), za pristup na ročište 15. 2. 2017. 50 bodova (Tbr. 9/2 Tarife), za sastav podnesaka od 14. 5. 2020., 2. 2. 2021. i 28. 12. 2022. za svaki po 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), te sa sastav podnesaka od 9. 2. 2017., 23. 3. 2017., 19. 2. 2018., 29. 5. 2018., 6. 3. 2020. i 20. 12. 2022. za svaki po 25 bodova (Tbr. 8/4 Tarife), što ukupno iznosi 1500 bodova, a uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR sukladno važećoj Tarifi i uvećano za 25% po osnovi poreza na dodanu vrijednost iznosi 3.750,00 EUR.

49. Slijedom navedenog, tuženiku je dosuđen parnični trošak u iznosu od 3.750,00 EUR. Na tako dosuđen iznos tuženiku su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja ove presude (22. siječnja 2026.) do isplate, po stopi određenoj na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.

50. Tuženiku nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude, jer takav trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu čl. 155. ZPP, imajući u vidu da se u slučaju kad uredno pozvana stranka ne pristupi na ročište za objavu presude, presuda stavlja na e-oglasnu ploču suda, a ovjereni prijepis presude stranke mogu preuzeti neposredno u sudu (čl. 335. st. 9. ZPP-a). Tuženiku također nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu i na presudu, jer tuženik nije imao takav trošak.

U Zagrebu 22. siječnja 2026.

Sutkinja

Petra Kušević Fraculj

. / .

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi putem ovoga suda. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

DNA:

pun. tužiteljice

pun. tuženika

. / .