REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1182/2023-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Dariu Partlu, u pravnoj stvari tužitelja UU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja VU, odvjetničkog vježbenika, i punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, 22. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovar 41, OIB:85584865987, da tužitelju UU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.012,33 EUR neto, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 25.08.2023. do isplate, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovar 41, OIB:85584865987, da tužitelju UU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22.01.2026. do isplate, po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.".

II Nalaže se tužitelju UU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, trošak parničnog postupka u iznosu od 1.312,50 eur, u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je radnik u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, Podružnici Zagrebparking. Člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. godine je, među ostalim, propisano da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Tužitelj je vlasnik obiteljske kuće [adresa]. Uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima (6:24 sata), potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,50 , koji se tijekom dana nastavio potresanjem tla (cca 30-tak potresa) na navedenoj građevini nastala su oštećenja u vidu pukotinskih oštećenja na unutarnjim zidnim površinama i pukotinskih oštećenja fasade. Osim potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. uslijedio je potres 28. prosinca 2020. u 6:28 sati s epicentrom kod Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 5,00 . Na objektu tužitelja nastala su dodatna oštećenja (ovaj potres se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,50 - 2,80 po Richteru.) Sljedećeg dana, 29. prosinca 2020. u 12:19 sati zabilježen je razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,20. Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi ovi potresi imali su pojedinačno (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Navedena oštećenja su takvog karaktera da ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina. Prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (svibanj, lipanj i srpanj 2023. godine) iznosi 1.150,00 EUR/8.664,67 kn. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete iz članka 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za ostvarivanje prava na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Slijedom navedenog, predlaže se presudom naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.012,33 eur neto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 25.08.2023. do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da je tužba preuranjena i nedopuštena, to iz razloga što tužitelj prethodno nije uputio tuženiku kao poslodavcu zahtjev za isplatu solidarne potpore, a što je bio dužan temeljem internih akata, prvenstveno Temeljnog ugovora (čl. 87.) i Tumačenja Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. Tim se tumačenjima definira sadržaj vjerodostojne dokumentacije potrebne za odobrenje takve isplate, stoga tuženik predlaže odbaciti tužbu sukladno članku 282. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

3. Nadalje, tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te nespornim smatra jedino činjenicu da se tužitelj nalazi u radnom odnosu s tuženikom te da je člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike tuženika iz 2019. propisano pravo na solidarnu potporu u slučaju otklanjanja posljedica prirodne nepogode. Tužbeni zahtjev protivan je samoj svrsi solidarne potpore. Tužitelj nije ispunio formalnopravne uvjete propisane KU i „Tumačenjem Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZGH d.o.o.“ Navedeno iz razloga što tužitelj nije uputio zahtjev za isplatu solidarne potpore, niti je dostavio svu vjerodostojnu dokumentaciju potrebnu za postupanje po zahtjevu za isplatu potpore (čl 86. st. 3. KU i točka 10. Tumačenja Povjerenstva za razdoblje od 01.01.-19.05.2020.). Nije uopće utvrdio, niti dostavio procjenu visine troškova otklanjanja posljedica potresa, već paušalno potražuje maksimalno propisani iznos (čl. 86. st. 3. KU i t. 10. Tumačenja Povjerenstva). Tužitelj dostavlja uz tužbu nezakonit dokaz - nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ž. Šimanovića, uz kojeg su priložene fotografije navodnih posljedica potresa, a čija sanacija sigurno ne iznosi potraživani iznos.

4. Tuženik je u određenom periodu od 31.01.2024. do 09.02.2024. zaprimio šest identičnih tužbi i tužbenih zahtjeva (uključujući predmetnu tužbu), koje su podnesene u isto vrijeme, 28.01.2024. Te su tužbe identičnog sadržaja kao i predmetna tužba tužitelja, uz koju su priloženi isti prilozi, osim zahtjeva za isplatu solidarne potpore upućenog poslodavcu (tuženiku) koji predstavlja ključni preduvjet za postupanje u ovom sporu. Svih sedam primjeraka tužbe podnijeli su radnici tuženika, s istim tužbenim zahtjevom, a koji se temelji na istoj pravnoj i činjeničnoj osnovi (uz izmjenu adresa nekretnina i osobnih podataka tužitelja). Uz svaku tužbu priloženo je sadržajno identično očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimunovića iz [adresa], te se ta očitovanja razlikuju samo i jedino u osobi navedenoj kao naručitelj i podacima o nekretnini za koju je naručena izrada očitovanja.

5. Dakle, svi tužitelji u svojim pojedinačnim tužbenim zahtjevima priložili su sadržajno i formalistički identična očitovanja na kojima temelje svoja potraživanja, a koja je izradio stalni sudski vještak HU iz [adresa] , pri tom mijenjajući samo podatke o osobi i opisu/lokaciji nekretnine. Tako sastavljena priložena očitovanja ne ispunjavaju formalno-materijalne uvjete za odobravanje isplate solidarne potpore, to s obzirom da iz sadržaja nalaza i mišljenja proizlazi opetovano iznošenje općepoznatih činjenica vezanih za potres te paušalno navođenje navodnih oštećenja na nekretninama tužitelja, sve uz povremeno opisivanje predmetne nekretnine, što čini jedinu razliku u sadržaju tih nalaza i mišljenja. Osim toga, niti jedan nalaz i mišljenje priložen tužbama ne sadrži procjenu štete ili spomen o procijenjenom iznosu iste (što je pretpostavka odobravanja solidarne potpore).

6. Tuženik ističe da je tijekom 2022. godine zaprimio preko 140 zahtjeva za isplatu solidarne potpore na osnovi članka 86. KU-a, od kojih se 123 zahtjeva temelje upravo na priloženom tzv. 'elaboratu ovlaštenog sudskog vještaka', odnosno očitovanju HU. Sva zahtjevima priložena očitovanja sadržajno su identična onim dostavljenim u prilogu zaprimljenih tužbi. Navedeni zahtjevi za isplatu solidarne potpore zaprimljeni su protekom roka od dvije godine od zagrebačkog potresa, odnosno protekom roka dužeg od godinu i pol dana od petrinjskog potresa. S obzirom da nije životno logično da bi radnik podnio zahtjev za ostvarivanje prava na solidarnu potporu za uklanjanje posljedica prirodne nepogode godinu i pol, odnosno dvije godine nakon nastanka iste, logično je zaključiti da su zahtjevi radnika „šprancirani“.

7. Mala je vjerojatnost da je vještak u mogućnosti nesporno utvrditi da šteta na nekretnini predstavlja posljedicu potresa od kojeg je prošlo više od godinu i pol dana. Dakle, nije moguće u navedenim okolnostima dokazati kauzalnu vezu između potresa i štete na nekretnini, niti se može sa sigurnošću utvrditi predstavljaju li fotografije oštećenja priložene nalazu i mišljenju vještaka oštećenja upravo na nekretnini za čiju se sanaciju traži solidarna potpora. Tuženik iz tog razloga osporava da bi tužitelju uslijed potresa nastala oštećenja na nekretnini navedena u nalazu i mišljenju vještaka HU, jer se sumnja da su oštećenja na fotografijama nastala od redovne uporabe nekretnine te ne čini uzročno posljedičnu vezu s potresom. Vjerodostojnost navedenih očitovanja Ž. Šimanovića, osim sadržaja, u pitanje dovode i datumi navedeni kao dani u kojima se provelo izvođenje pregleda pojedinih nekretnina. Tako su primjerice, u tužbama priloženim očitovanjima, dva izvedena na isti dan, dok su druga dva u razmaku par dana. Imajući sve prethodno u vidu, teško da je takvo što rezultat puke slučajnosti.

8. Institut solidarne potpore nije istovjetan naknadi štete. Potpora ne pretpostavlja postojanje štetnika (koji bi ovdje bio poslodavac) koji je počinio štetu oštećenika. Ono što pretpostavlja je nastupanje nekog od taksativno nabrojanih događaja i s tim u vezi, dostavu vjerodostojne dokumentacije kojom se takvo što dokazuje i potvrđuje. Dakle, odredbe KU izričito predviđaju nastupanje nekog događaja, a ne štete. Tako nije svaki od nabrojanih događaja nužno i šteta nastala radniku. Primjerice, rođenje djeteta za koje je također predviđena potpora, slijedom kojeg se povećava obim rashoda roditelja radnika, ne može se nazvati štetom kao takvom. Zato se događaji za koje je poslodavac predvidio solidarnu potporu ne mogu nazvati štetom, jer se radi o pravu koje je kolektivno ispregovarano i koje je olakšica radnicima, a nikako ne naknada štete koju bi poslodavac nekako počinio i morao naknaditi. S obzirom da se potporom zapravo pomaže radniku, odgovarajuće je pretpostaviti da se takvom pomoći ne pokriva cjelokupni iznos štete ili novonastalih rashoda. U suprotnom bi poslodavac potencijalno svu svoju dobit trebao uvrstiti u rezervu i čekati zahtjev za isplatu potpore, jer to mogu biti enormni iznosi, naročito ako se radi o velikom broju zaposlenih. Iz tog se razloga odredbom KU točno propisuje koliko poslodavac može maksimalno izdvojiti za nastupanje nekog od događaja. Time se uređuje participiranje poslodavca u nastalim troškovima radnika u određenom postotku. Ne može se očekivati isplata potpore iz sredstava poslodavca uz očigledno zaobilaženje postupanja po propisanim i protumačenim odredbama KU. Kako tužitelj nije dostavio procjenu štete uz tužbu, a koja je kao vjerodostojna dokumentacija uvjet za postupanje, tako nije moguće odrediti postotak participacije poslodavca (ovdje tuženika).

9. Nadalje, nije jasno u kakvoj vezi je potres u Petrinji na koji se tužitelj poziva s pravom na solidarnu potporu, kao i s navodnom štetom. Tužitelj uz tužbu nije priložio „Zaključak o proglašenju prirodne nepogode“ od 12. mjeseca 2020., a koji je temeljem „Tumačenja“ Povjerenstva nužni dio vjerodostojne dokumentacije kod isplate solidarne potpore. Osim navedenog, Povjerenstvo je utvrdilo da u slučaju potresa od 22.03.2020. radnici nisu u obvezi dostaviti odluku o proglašenju nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Slijedom toga, tužitelj nije dostavio takvu dokumentaciju. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj pokušao oštećenja nastala petrinjskim potresima 'provući' pod pozivanje na potres od 22.03.2020. i tako izbjeći obvezu podnošenja potrebne dokumentacije za te potrese.Tužitelj nije dokazao ni da je kuća navedena u zemljišnim knjigama i katastru izgrađena u skladu s pravilima struke i pravomoćno izdanim dozvolama za građenje i korištenje, a na kojoj bi nastala oštećenja uslijed potresa.

10. Ističe se i prigovor zastare. Naime, zahtjev za solidarnu potporu u biti je akcesoran (zahtjevu s naslova) naknadi štete (zbog potresa) budući iz nje proizlazi. Samim time, nastupom zastare za naknadu štete, nastupila je i zastara za solidarnu potporu. Izvedena tražbina ne može imati duži zastarni rok od osnovne tražbine. Tužitelj zapravo nastoji izbjeći pravne posljedice nastupanja zastare za naknadu štete nastale Petrinjskim potresima, jer se naknada tih šteta mogla sudskim putem zatražiti u roku 3 godine otkad je oštećenik saznao za štetu. Zastarni rok za navedeno istekao je u 12. mjesecu 2023. godine. Dakle, osporava se da je tužitelju šteta uopće nastala, i osnova takvog potraživanja, sve u svezi s neispunjavanjem formalnih i materijalnih uvjeta potrebnih za odlučivanje o zahtjevu za isplatu solidarne potpore. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže tužbu odbaciti, podredno tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

11. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: zemljišno knjižni izvadak (str. 6 spisa), očitovanje o stanju obiteljske kuće [adresa] sudskog vještaka HU od 01.06.2022., (str 8-11 spisa), Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. (str. 23-69 spisa), Zaključak povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od 19.05.2020. i 19.01.2021. (str. 70-76 spisa), Zaključak o proglašenju prirodne nepogode uzrokovane potresom na području Grada Zagreba (str. 127 spisa) te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka HU (str. 95-96 spisa), tužitelja (str. 96 spisa), građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Andreju Babiću (str. 213-231 spisa) te saslušanjem vještaka Babića (str. 324-325 spisa).

12. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev neosnovan.

13. Među strankama nije sporno da je tužitelj u radnom odnosu kod tuženika te nije sporno da čl. 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. propisuje, između ostalog, da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje prvo na solidarnu potporu u slučaju otklanjanja posljedice prirodne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće.

14. Među strankama je sporno ostvaruje li tužitelj pravo na solidarnu potporu zbog otklanjanja posljedice prirodne nepogode, u konkretnom slučaju potresa, zbog oštećenja na stambenom objektu, obiteljskoj kući, koja je u njegovom vlasništvu, i u kojoj ima prijavljeno prebivalište, na adresi [adresa].

15. Vezano za navod tuženika iz odgovora na tužbu, da tužbu valja odbaciti iz razloga što tužitelj nije prije pokretanja parničnog postupka uputio tuženiku zahtjev za isplatu solidarne potpore, što je bio dužan temeljem KU-a i Tumačenja Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a, valja navesti da je čl. 86. st. 3. KU-a iz 2019. propisano da se izdaci iz st 1. ovog članka priznaju temeljem pravovaljane dokumentacije, dok je Povjerenstvo u tumačenju od 19.05.2020. u točki 10. utvrdilo da vjerodostojnu dokumentaciju predstavlja odluka o proglašenju elementarne nepogode te procjena štete ovlaštenog procjenitelja, odnosno drugi vjerodostojni dokument (primjerice, potvrda sudskog vještaka potpisna od strane stalnog sudskog vještaka pri Županijskom sudu u Zagrebu), pri čemu u slučaju potresa od 22.03.2020. (zagrebački potres) radnici nisu u obvezi dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode. Iz navedenog ne slijedi da je tužitelj bio dužan prije pokretanja ovog parničnog postupka podnijeti zahtjev za ostvarivanjem prava na solidarnu potporu poslodavcu, odnosno da bi tužitelj u slučaju nepodnošenja takvog zahtjeva izgubio pravo na podnošenje tužbe. Slijedom navedenog, prijedlog tuženika da se iz gore navedenih razloga tužba odbaci, je neosnovan.

16. Prigovor zastare je neosnovan. Predmetno potraživanje tužitelja, zahtjev za isplatom solidarne potpore, propisano je važećim Kolektivnim ugovorom i predstavlja pravo iz radnog odnosa te se u konkretnom slučaju primjenjuje zastarni rok od pet godina, propisan Zakonom o radu. Budući se zagrebački potres nesporno dogodio 22.03.2020., a tužba u ovoj pravnoj stvari je podnesena 25.08.2023., to je razvidno da nije protekao petogodišnji zastarni rok.

17. U konkretnom slučaju radnik ostvaruje prvo na solidarnu potporu radi otklanjanja posljedica prirodne nepogode, potresa, na temelju čl. 86. Ku-a za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., a među strankama u ovoj pravnoj stvari je sporno je li zbog potresa došlo do nastanka štete na obiteljskoj kući u vlasništvu tužitelja (odnosno je li potres imao za posljedicu nastanak oštećenja na obiteljskoj kući) pri čemu tužitelj ima prebivalište prijavljeno na adresi na kojoj se nalazi predmetna nekretnina, što je nedvojbeno utvrđeno uvidom u uvjerenje o prebivalištu MUP-a RH od 04.02.2025. (str. 98 spisa).

18. Prije pokretanja ovog parničnog postupka, po pozivu naručitelja, tužitelja, sastavljeno je očitovanje od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina HU od 01.06.2022. u kojem se navodi da su na predmetnoj obiteljskoj kući, nakon potresa od 22.03.2020., nastala oštećenja u vidu pukotina na zidovima i pucanja žbuke, a nakon potresa od 28.12.2020. i 29.12.2020. (petrinjski potresi) nastala su dodatna oštećenja.

19. Građevinski vještak HU saslušan je na ročištu 04.02.2025. te je iskazao da je po pozivu naručitelja, ovdje tužitelja, nakon Zagrebačkog potresa, kao i potresa u Petrinji, došao vještačiti njegovu kuću u kojoj živi te je utvrdio oštećenja koja je i opisao u svojem očitovanju od 01.06.2022. Ako na očitovanju stoji datum 01.06.2022. to znači da je tada izradio nalaz, izradio ga je prema onome što je vidio. Nije pregledavao dokumentaciju vezanu za kuću na temelju koje bi mogao utvrditi stanje nekretnine prije potresa, nego je utvrdio ono što je vidio prilikom očevida i izrazio je mišljenje da je moguće da su ta oštećenja nastala zbog potresa. Po njegovu mišljenju su oštećenja nastala više od petrinjskog potresa nego od zagrebačkog. Fotografirao je oštećenja, a fotografije su priložene uz očitovanje, i kada mu je predočeno očitovanje s fotografijama na str. 7-11 spisa, potvrdio je da je to očitovanje i fotografije koje je napravio. Izvršio je vizualni pregled pukotina, koje su sitne i nije koristio nikakvu posebnu metodologiju. Naveo je da u ovoj konkretnoj stvari niti nema metodologije, te nije bilo potrebno izraditi proračun jer nisu bila konstrukcijska oštećenja. Ponovio je da nije utvrđivao stanje objekta prije potresa i ne može tvrditi da su sva oštećenja posljedica potresa, ali ta mogućnost postoji. Putem IGH eventualno bi se mogla utvrditi starost pukotine, pa na temelju toga se može utvrditi je li pukotina nastala od potresa ili prije potresa. Kad je pregledavao kuću tužitelja, tužitelj je bio nazočan, proveo je vještaka kroz objekt i rekao mu da su oštećenja na zgradi od potresa.

20. Tužitelj je iskazao da je oštećenja koja je utvrdio vještak sam uočio dan ili dva nakon potresa, više nakon petrinjskog, a kad je čuo kod poslodavca da se za to može dobiti naknada i da drugi radnici postavljaju zahtjeve, postavio ga je i sam i pozvao je vještaka kojeg su zvali i drugi radnici. Vještak je došao i utvrdio oštećenja na njegovoj kući. Nakon što ih je on utvrdio, tužitelj je oštećenja popravio koliko se dalo. U kući žive tužitelj, njegova žena i djeca. Prije potresa nije primijetio neka oštećenja na kući. Tužiteljeva kuća je građena uz svu potrebnu dokumentaciji i ima sve dozvole za nju, što je sve pokazao vještaku. Ne sjeća se više je li prije dolaska vještaka popravljao pukotine.

21. U ovoj pravnoj stvari provedeno je vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku za područje građevinarstva i procjene vrijednosti nekretnina Andreju Babiću, sa zadatkom da utvrdi jesu li oštećenja na predmetnoj obiteljskoj kući nastala kao posljedica potresa te je proveden očevid na nekretnini u nazočnosti vještaka i tužitelja, na kojem su utvrđena konkretna oštećenja na obiteljskoj kući za koja tužitelj tvrdi da su nastala kao posljedica potresa. Ista su utvrđena s prednje strane zgrade, s lijeve bočne strane i u unutrašnjosti zgrade, a vještak ih je dodatno fotografirao.

22. U nalazu i mišljenju od 03.11.2025. vještak je naveo da su evidentirana oštećenja na fasadnim zidovima predmetne stambene zgrade u vidu plitkih, površinskih, nepravilnih i valovitih pukotina. Pukotine su lokalizirane uz prozore te na većim plohama zida. Uočene su linijske pukotine samo s jedne strane zida, bez znakova prodora kroz konstrukciju. Nisu uočene karakteristične potresne pukotine, poput dijagonalnih pukotina između otvora pod kutem od 45°, niti vertikalnih oštrih pukotina koje bi ukazivale na slom ili odvajanje nosive konstrukcije. Nema vidljivog odvajanja horizontalnih i vertikalnih elemenata konstrukcije, niti deformacija koje bi upućivale na pomak konstrukcijskih elemenata. Predmetna građevina izgrađena je 1938. godine. Nosiva konstrukcija je zidana, bez armiranobetonskih vertikalnih i horizontalnih serklaža, a međukatna konstrukcija je izvedena od drvenih grednika. Nadalje, objekt nema izdanu građevinsku ni uporabnu dozvolu, već samo rješenje o izvedenom stanju, što upućuje na to da objekt nije izgrađen prema suvremenim tehničkim propisima i pravilima struke. Uočene pojave su uobičajene i očekivane kod građevina tog tipa i doba. Prema snimci s Google Maps-a iz kolovoza 2011., vidljiva su oštećenja na fasadi pročelja, što upućuje na to da su oštećenja nastala prije djelovanja potresa 2020. godine. Pukotine su posljedica starosti konstrukcije i prirodnog procesa deformacije zidane konstrukcije, slijeganja tla, termovlažnih promjena (širenja i skupljanja materijala uslijed promjene temperature i vlage), a time i različitog toplinskog širenja materijala (drvo – opeka), koja uzrokuju površinska naprezanja u završnoj obradi. Slijedom svega navedenog, oštećenja nastala na objektu nisu posljedica potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine i potresa koji je pogodio Petrinju u prosincu 2020. godine. Uočena oštećenja su površinske i estetske naravi. Oštećenja su ograničena na fasadni žbukani sloj, bez indikacija oštećenja nosive zidane konstrukcije, odnosno bez znakova gubitka stabilnosti objekta.

23. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovore je imao tužitelj te ih je izložio u podnesku od 10.11.2025., stoga je sud pozvao vještaka Andreja Babića radi očitovanja na prigovore na ročište 11.12.2025. Vještak se usmeno očitovao da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja, a koji se odnosi na uočena oštećenja, kao i ona koja su prikazana u spisu, a navodno su posljedica potresa u Zagrebu i Petrinji. Utvrdio je da tip oštećenja o kojima se raspravlja nije mogao biti uzrokovan isključivo potresnim djelovanjem, a uzimajući u obzir starost objekta te činjenice da su ista oštećenja na istim mjestima na fasadi bila evidentirana i na Google Mapsu koji datira prije datuma zagrebačkog i petrinjskog potresa. Sile koje su uzrokovane potresnim djelovanjem prouzrokuju karakteristične pukotine, a koje u ovom slučaju nisu prisutne. Stoga se ne može nedvojbeno utvrditi da su te pukotine nastale potresnim djelovanjem. Zbog same starosti objekta i karaktera predmetnih pukotina iste su mogle nastati i zbog slijeganja terena kroz duži vremenski period. Također, karakter pukotina nije konstruktivan, već se radi o površinskim vlasastim pukotinama, što znači da nisu nastale potresnim djelovanjem i mišljenje je vještaka da nisu. Nadalje, utvrdio je uvidom u daljnju dokumentaciju, u Google Maps, da su oštećenja nastala prije potresa, i to je nedvojbeno, te se ne radi o karakterističnim oštećenjima kakva nastaju potresnim djelovanjem, što je drugi argument koji potvrđuje njegov zaključak. Na zgradi postoji mreža pukotina, i to je karakteristično za pukotine koje nastaju zbog starosti zgrade, a ne zbog potresa. Da su pukotine nastale potresnim djelovanjem, one bi bile puno veće od postojećih i ne bi bile mrežaste. Naglasio je da je pregledao i nalaz koji je izrađen po vještaku HU po nalogu tužitelja, a prije pokretanja ovog parničnog postupka, ali nakon uvida u isti nije našao razloge zbog kojih bi promijenio svoj zaključak koji je naveo u svom nalazu.

24. U ovom postupku je nedvojbeno utvrđeno iz iskaza tužitelja i vještaka HU te uvidom u očitovanje vještaka HU od 01.06.2022. da je tužitelj prije pokretanja ovog parničnog postupka, sukladno čl. 86 KU-a i sukladno tumačenju Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora, pribavio kao vjerodostojnu dokumentaciju, vezano za dokazivanje prava na isplatu solidarne potpore zbog zagrebačkog i petrinjskog potresa, pisano očitovanje ovlaštenog vještaka za građevinarstvo HU od 01.06.2022. iz kojeg proizlazi da su zbog djelovanja potresnih sila nastala oštećenja na obiteljskoj kući u vlasništvu tužitelja, u kojoj ima prebivalište.

25. Međutim, tuženik je osporio da pisano očitovanje vještaka HU, izrađeno 01.06.2022. po zahtjevu tužitelja, predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju, odnosno osporio je točnost utvrđenja iz tog pisanog očitovanja da postoji uzročno posljedična veza između potresa koji su pogodili zagrebačko područje i oštećenja koja su nastala na predmetnoj nekretnini, a na temelju dokaza provedenih u ovom parničnom postupku, vještačenjem po vještaku građevinske struke Andreju Babiću nije utvrđeno postojanje uzročno posljedične veze, odnosno utvrđeno je da oštećenja koja postoje na predmetnoj nekretnini nisu posljedica potresa, već se radi o oštećenjima koja su nastala zbog starosti zgrade i prije predmetnih potresa.

26. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka Andreja Babića kao stručan i objektivan. Vještak je u cijelosti odgovorio na zadatak vještačenja, i to nakon provedenog očevida predmetne nekretnine, nakon što je tužitelj pokazao oštećenja na obiteljskoj kući za koja smatra da su nastala djelovanjem potresnih sila, nakon analize oštećenja te nakon uvida u dokumentaciju, koja uključuje i fotografije nekretnine s Google Maps iz 2011. Vještak se također stručno, iscrpno i uvjerljivo očitovao na ročištu 11.12.2025. na primjedbe tužitelja, ostavši kod svoga zaključka iz nalaza i mišljenja. Vještak je u pisanom nalazu i mišljenju i usmenom očitovanju naveo da oštećenja na nekretnini nisu karakteristična za potresna oštećenja, odnosno za oštećenja kakva nastaju potresnim djelovanjem (jer postoji mreža pukotina, što je karakteristično za pukotine koje nastaju zbog starosti zgrade) te bi u slučaju oštećenja zbog potresnog djelovanja iste bile puno veće od postojećih i ne bi bile mrežaste, pri čemu je i pregledom dokumentacije, odnosno „Google Maps“ utvrdio da ista postoje na predmetnoj nekretnini već od 2011., pri čemu se napominje da je vještak nalazu i mišljenju priložio slike snimaka zaslona s „Google Maps“ (točka 2.4. nalaza i mišljenja), uz napomenu da je snimanje obavljeno u kolovozu 2011. Vještak je u nalazu i mišljenju detaljno obrazložio da su uočene pukotine na predmetnoj nekretnini posljedica starosti konstrukcije i prirodnog procesa deformacije zidane konstrukcije, slijeganja tla, termovlažnih promjena (širenja i skupljanja materijala uslijed promjena temperature i vlage), a time i različitog toplinskog širenja materijala koje uzrokuje površinska naprezanja u završnoj obradi. U nalazu i mišljenju vještak je također ukazao na činjenicu da je predmetna nekretnina izgrađena 1938., da je nosiva konstrukcija zidana, bez armiranobetonskih vertikala i horizontalnih serklaža, pri čemu je međukatna konstrukcija izvedena od drvenih grednika, a objekt nema izdanu ni građevinsku ni uporabnu dozvolu, već smo rješenje o izvedenom stanju, što ukazuje na to da nije sagrađen prema suvremenim tehničkim propisima i pravilima struke, pa su uočena oštećenja uobičajena i očekivana za građevinu te starosti, tog doba i tog tipa. Vještak je naglasio da je pogledao i očitovanje (nalaz) izrađen po zahtjevu tužitelja prije pokretanja ovog parničnog postupka, koji je izradio vještak HU, no ni nakon uvida u isti nije našao ni jedan razlog zbog kojega bi promijenio zaključak iz svog nalaza i mišljenja.

27. Obzirom na jasna utvrđenja vještaka i njegovo iscrpno usmeno očitovanje te činjenicu da njegov zaključak potvrđuje i dokumentacija koja je priložena uz nalaz (prije svega slike predmetne nekretnine iz Google Maps iz 2011. na kojima su vidljiva predmetna oštećenja, dakle devet godina prije predmetnih potresa) sud je odbio tužiteljev prijedlog da se provede novo vještačenje po drugom vještaku građevinske struke s istim zadatkom koji je bio dan vještaku Andreju Babiću.

28. Slijedom navedenog, tužitelj u ovom postupku nije dokazao postojanje uzročno posljedične veze između oštećenja na obiteljskoj kući, na adresi [adresa]. i potresa (zagrebačkog i petrinjskog) koji su se dogodili 2020., slijedom čega mu niti ne pripada solidarna potpora radi otklanjanja posljedica prirodne nepogode (jer nije dokazao da su na predmetnoj nekretnini nastala oštećenja kao posljedica prirodne nepogode, potresa).

29. Iz navedenih razloga odbijen je tužbeni zahtjev kao neosnovan, u kojem smislu je odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude.

30. Odluka o parničnom trošku donesena je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP- a, koja propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove parničnog postupka. Visina troška tuženika, zastupanog po punomoćniku odvjetniku, određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, dalje u tekstu: Tarifa), prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, i to za: sastav odgovora na tužbu 75 bodova OT (tbr. 7/1), pristup na ročište 16.09.2024. 75 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 04.02.2025. 75 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 12.06.2025. 75 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na očevid 15.10.2025. 75 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 12. 11. 2025., kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka, 75 bodova OT (tbr. 8/1) pristup na ročište 11.12.2025. 75 bodova OT (tbr. 9/1), dakle ukupno 525 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 1.050,00 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 1.312,50 eur

31. Tuženiku u parnični trošak nisu priznati podnesci s nadnevcima 26. 7. 2024, 2. 10. 2024. i 31. 10. 2024 jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

32. Iz navedenih je razloga odlučeno kao u točkama I i II izreke ove presude.

U Zagrebu 22. siječnja 2026.

Suda c :

Dario Partl

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika