REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREB
[adresa]
Poslovni broj: Pp-4798/2025-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĆL, zbog prekršaja iz čl. 6. i čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), povodom optužnog prijedloga RH, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb, KLASA: 211-07/25-5/2242, URBROJ: 511-19-28-25-1 od 26. siječnja 2025., nakon javne glavne rasprave održane dana 20. siječnja 2026. u odsutnosti okrivljenika i nazočnosti predstavnika tužitelja CL, javno je objavio presudu dana 22. siječnja 2026. i
p r e s u d i o j e
I. Temeljem odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07,39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
okrivljenik: ĆL, sin Ć, rođen **.**.1988. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno kažnjavan, s prebivalištem u [adresa]
kriv je
što je:
1. dana 26. siječnja 2025. u 10:25 sati u KB Sveti Duh, Zagreb, Sveti Duh 64, remetio javni red i mir na naročito i drzak način u vidno alkoholiziranom stanju, na način da je vikao i dobacivao na sav glas djelatnicima bolnice i pacijentima „Jebem vam mater, šta ti gledaš, pička ti materina skakao si u ruže, vidi ove proleterke ne nosi gaće, dajte mi cigarete, aj radi svoj posao i gledaj u kompjuter”, za vrijeme čekanja je neprestano pljuvao po inventaru bolnice, podu i zidovima, a u jednom trenutku i na zaštitara bolnice, a na više upozorenja policijskih službenika uporno je nastavio s vrijeđanjem i vikanjem što je izazvalo remećenje mira i zgražanje građana, odnosno pacijenata bolnice i medicinskih djelatnika,
dakle, na javnom mjestu se ponašao na naročito drzak i nepristojan način
čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivo po istom članku istog Zakona,
2. iste zgode opisane pod toč. 1. vrijeđao i omalovažavao policijske službenike vičući; „Jebem vam mater, radite za sitniš, ne želite mi dati cigarete mater vam jebem, klošari, pičko ćelava, saznat ću gdje živite" i slično
dakle, vrijeđao i omalovažavao policijske službenike tijekom vršenja službe,
čime je počinio djelo prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivo po istom članku istog Zakona,
pa mu se na temelju citiranih propisa, utvrđuje
za djelo pod točkom 1. izreke, NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.200,00 eura (tisuću dvjesto eura)
za djelo pod točkom 2. izreke, NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.300,00 eura (tisuću tristo eura).
Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku ĆL se
izriče
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.500,00 eura (dvije tisuće petsto eura).
Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u navedenom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
II. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 eura (šezdeset eura), u korist Državnog proračuna na broj odobrenja naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, II. policijska postaja Zagreb, pod oznakom KLASA: 211-07/25-5/2242, URBROJ: 511-19-28-25-1 podnijela je 1. travnja 2025. optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude te je proveden redovan prekršajni postupak.
2. Temeljem čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona proveden je postupak bez prethodnog saslušanja i nazočnosti okrivljenika, budući da isto nije nužno za pravilno i zakonito provođenje postupka i donošenje odluke. Naime, okrivljenik se nije odazvao pozivu ovog suda na glavnu raspravu zakazanu dana 20. siječnja 2026., koji mu je uredno uručen putem e-Oglasne ploče, niti je svoj nedolazak opravdao. Također, okrivljenik je u tijeku postupka više puta pozivan na rasprave kod ovog suda: na raspravu zakazanu 30. travnja 2025. nije se odazvao, a dostava poziva se vratila s naznakom HP-a „odselio“. Terenskom provjerom po nadležnoj II. policijskoj postaji Zagreb na prijavljenoj adresi stanovanja [adresa] utvrđeno je da se okrivljenik u neutvrđenom razdoblju odselio sa navedene adrese. Provjerom u JRO MUP za okrivljenika utvrđeno je da je adresa prebivališta kao iz optužnog prijedloga [adresa]. Okrivljeniku je temeljem čl. 109.a st. 1. Prekršajnog zakona uručena obavijest u kojoj je upozoren da je dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta, jer će mu se, ako tako ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem e-Oglasne ploče suda. Stoga je poziv okrivljeniku za glavnu raspravu dana 20. siječnja 2026. na kojoj su izvedeni dokazi dostavljen putem e-Oglasne ploče suda sukladno čl. 145. st. 5. Prekršajnog zakona, a okrivljenik se na raspravu pred sudom nije odazvao, niti je svoj izostanak opravdao. Okrivljenik je u pozivu upozoren da ukoliko se ne odazove pozivu, a njegova nazočnost i ispitivanje nije potrebna i ne utječe na zakonito i pravilno donošenje presude, da će se rasprava održati u njegovoj odsutnosti te donijeti presuda. Okrivljenik svoju obranu nije iznio niti pisanim putem iako je s tom mogućnosti upoznat u primljenom pozivu. Slijedom navedenog, a kako nazočnost i ispitivanje okrivljenika nije nužno za donošenje zakonite presude, sud je postupak proveo i donio presudu bez nazočnosti istog. Svojim propustom da se odazove na ročište pred sudom, okrivljenik je propustio svoje pravo iznijeti obranu pred sudom, biti nazočan izvođenju dokaza, iznositi primjedbe na izvedene dokaze te eventualno predlagati druge dokaze u postupku.
3. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoka djelatnika policije ZL te čitao dokumentaciju u spisu: obavijest iz čl. 109a. PZ-a (str. 6 spisa), službenu zabilješku od 26.1.2025. (str. 8 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu ser. broja [serijski broj] (str. 9 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (str. 10-11 spisa). Završno, sud je izvršio uvid u potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije za okrivljenika (str. 29-30 spisa).
4. U završnoj riječi predstavnik tužitelja CL je izjavio da s obzirom na provedeni dokazni postupak i iskaz svjedoka djelatnika policije ZL predlaže da se okrivljenik kazni sukladno zakonu.
5. Svjedok ZL je u svom iskazu izjavio da se sjeća da se predmetnog dana 26. siječnja 2025. u jutarnjim satima, a povodom prometne nesreće u kojoj je sudjelovao okrivljenik koji je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola i skrivio prometnu nesreću do dolaska prometne policije, zna da su mu kolege rekli da se korektno ponašao, međutim kada je došla II. postaja prometne policije okrivljenik se ponašao na način da su kolege morale primijeniti sredstva prisile te je čak i ugrizao jednog policijskog službenika za prst zbog čega su ga doveli u II. policijsku postaju Zagreb radi provođenja kriminalističkog istraživanja s obzirom da je prema službenoj osobi počinio kazneno djelo i s obzirom da je imao ozlijede na glavi. U II. PP je pozvana hitna pomoć koja ga je odvela u KB Sveti duh. Tom prilikom u pratnji hitne pomoći išao je on osobno i GL. Kada su došli u KB Sveti Duh okrivljenik je počeo vikati djelatnicima bolnice i pacijentima koji su se tamo nalazili da im jebe mater, da šta gledaju, da mu se daju cigarete, a kako je tamo bio jedan zaštitar kojega okrivljenik očito poznaje od ranije, govorio mu je da je skakao u ruže, da vidi ove proleterke ne nose gaće, da rade svoj posao i gledaju u kompjutor i druge riječi. Isto tako, za vrijeme čekanja pregleda pljuvao je po inventaru bolnicu, podu i zidovima i na zaštitare. Kako je bila neugodna situacija i da su se tamo nalazili i drugi pacijenti više puta su ga on i kolega upozorili no okrivljenik je nastavio sa narušavanjem javnog reda i mira i to na način da je vrijeđao i vikao na sve koji su se tamo nalazili. Kako su ga više puta upozorili da prestane u jednom trenutku je počeo vrijeđati i omalovažavati njih dvojicu službenika i rekao im je "jebem vam mater, radite za sitniš, ne želite mi dati cigarete", psovao nam je mater, rekao da smo klošari, pičke ćelave, da će saznati gdje živimo i drugo. Kako je bio sve neugodniji prema njemu su primijenili sredstva prisile te su ga izolirali u dogovoru s medicinskim osobljem u jednu posebnu ambulantu gdje je čekao pregled.
6. Predstavnik tužitelja CL nije imao primjedbi na iskaz svjedoka, niti je imao dodatnih pitanja.
7. Iz obavijesti po čl. 109.a Prekršajnog zakona razvidno je da je okrivljenik preuzeo obavijest kojom je obavješten da se protiv njega vodi ovaj prekršajni postupak i u kojem su nabrojena njegova prava i obveze.
8. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ispitanika ĆL, serijskog broja [serijski broj] proizlazi da je isti predmetne zgode prihvatio ponuđeno alkotestiranje alkometrom marke "Drager 6820", da je izjavio da je konzumirao alkohol pelinkovac, a uporabom uređaja utvrđena mu je koncentracija alkohola od 2,40 g/kg, što umanjeno za 0,1 g/kg, odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 2,30 g/kg alkohola u krvi. Zapisnik je okrivljenik vlastoručno potpisao bez primjedbi. Zapisnik je potpisao i policijski službenik te naveden njegov broj službene značke.
9. Nadalje, iz iskaza okrivljenika ĆL koji je dao u svojstvu osumnjičenika dana 26. siječnja 2025. pred II. policijskom postajom Zagreb proizlazi da nije želio ništa iskazivati niti odgovarati na pitanja, a da će svoju obranu iznijeti na sudu.
10. Iz potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije za okrivljenika od 20. siječnja 2026. proizlazi da je isti prekršajno osuđivan za iste i druge prekršaje (odluke Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu: Pp-16365/2023 od 24.10.2023., pravomoćna 24.10.2023. radi čl. 29. st. 1. Zakona o osobnoj iskaznici i čl. 13. Zakon o prekršajima protiv javnog reda; odluka Pp-16523/2023 od 06.11.2023., pravomoćno 11.12.2023., čl. 27. st. 1. toč. 3., čl. 14., čl. 17., čl. 6. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira; Pp-526/2025 od 16.01.2025., pravomoćno 16.1.2025., čl. 216 st. 3., čl. 199. st. 8., čl. 47. st. 3. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa).
11. Nakon ovako provedenog postupka, na temelju provedenih personalnih i materijalnih dokaza, analizirajući ih kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, sud je nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode počinio prekršaje za koje je proglašen krivim i to na način kako je to precizno navedeno u izreci presude, čime je ispunio bitna obilježja predmetnih prekršaja radi čega ga je sud proglasio krivim i presudio kao u izreci presude.
12. Ovakvo činjenično stanje proizlazi iz stanja spisa - temeljem svih provedenih personalnih i materijalnih dokaza koji su činjenično suglasni navodima optužnog prijedloga, koji dokazi su međusobno suglasni i čine jednu zaokruženu cjelinu te pružaju dostatnu osnovicu pa ih je sud u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze i na njima temeljio svoje uvjerenje i odluku o krivnji okrivljenika. Naime, okrivljenik je inkriminirane zgode u KB Sveti Duh, Zagreb, Sveti Duh 64, remetio javni red i mir na naročito i drzak način u vidno alkoholiziranom stanju, na način da je vikao i dobacivao na sav glas djelatnicima bolnice i pacijentima „Jebem vam mater, šta ti gledaš, pička ti materina skakao si u ruže, vidi ove proleterke ne nosi gaće, dajte mi cigarete, aj radi svoj posao i gledaj u kompjuter”. Za vrijeme čekanja je neprestano pljuvao po inventaru bolnice, podu i zidovima, a u jednom trenutku i na zaštitara bolnice. Na više upozorenja policijskih službenika ĆL je uporno nastavio s vrijeđanjem i vikanjem što je izazvalo remećenje mira i zgražanje građana, odnosno pacijenata bolnice i medicinskih djelatnika. Također, okrivljenik je iste zgode vrijeđao i omalovažavao policijske službenike vičući; „Jebem vam mater, radite za sitniš, ne želite mi dati cigarete mater vam jebem, klošari, pičko ćelava, saznat ću gdje živite" i slično.
13. Sud je u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan iskaz ispitanog svjedoka ZL, obzirom da je iskazivao uvjerljivo i okolnosno, detaljno se sjećajući navedenog događaja, te je njegov iskaz u potpunosti potkrijepljen i ostalim dokazima, odnosno pročitanom dokumentacijom. Kako je iskaz svjedoka utemeljen na neposrednom opažanju bitnih činjenica, te obzirom da je svjedok službena osoba, ovlaštena za utvrđenje predmetnih prekršaja, nije u nikakvom odnosu s okrivljenikom, te je u odnosu na njega nepristran, a činjenicu počinjenja prekršaja utvrdio je u obavljanju svoje službe, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim kako su u ponašanju okrivljenika u potpunosti ostvarena obilježja djela prekršaja iz čl. 6. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
14. Odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano:
"Tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana."
15. S obzirom da se okrivljeniku stavlja na teret prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, čije zakonsko obilježje je javnost mjesta, nije sporno da mjesto na kojem je prekršaj počinjen, Klinička bolnica Sveti Duh, samo po sebi predstavlja otvoreno javno mjesto namijenjeno neograničenom broju osoba uz određena ograničenja koja se mogu odnositi na određene uvjete od kojih ovisi pristup na takvo mjesto. U konkretnom slučaju, bolnica je u vrijeme kada je izvršena radnja prekršaja bila dostupna javnosti. Također, ukupnost opisanog postupanja okrivljenika predmetne prigode nedvojbeno upućuje na naročitu drskost, nepristojnost te iskazanu upornost u činjenju prekršaja pa sud nalazi da je okrivljenik predmetne prigode ponašao na naročito drzak i nepristojan način, a čime je ostvario sva obilježja prekršajnog djela iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
16. Odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano:
"Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.
17. Temeljem sadržaja citirane prekršajne odredbe članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nesporno je da su djelatnici policije predmetne zgode obavljali svoju službu i da sadržaj izgovorenih riječi od strane okrivljenika prema službenim osobama policije predstavlja vrijeđanje i omalovažavanje policijskih službenika pa je nesporno utvrđeno da se u ponašanju okrivljenika u cijelosti ostvarilo biće terećenog prekršaja.
18. Sud smatra da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno i da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja terećenih prekršaja te da nije potrebno provoditi daljnje dokaze odnosno ispitivanje svjedoka GL jer bi se samo odugovlačio prekršajni postupak.
19. Slijedom navedenog, sud je okrivljenika proglasio krivim, te mu za svaki od počinjenih prekršaja utvrdio novčane kazne koje su propisane Zakonom za svaki prekršaj primjerene načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i svim okolnostima iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona. Sud nije utvrdio posebno olakotne okolnosti, dok je kao otegotno cijenio dosadašnju prekršajnu kažnjavanost za istovrsni prekršaj, kao i činjenicu da se predmetni događaj zbio na mjestu gdje je životno očekivati veći broj ljudi, a time i veći intenzitet narušavanja javnog reda i mira, da je pokazao veliki stupanj upornosti u činjenju prekršajnih djela. Potom je sud tako utvrđene novčane kazne sud zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu smatrajući istu primjerenom težini počinjenih prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i sud smatra da će se izrečenom ukupnom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.
20. Budući je okrivljenik proglašen krivim odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, u skladu s u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.) kojim je određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura (100,00 kuna do 5.000,00 kuna, prema ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj).
U Zagrebu 22. siječnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Gordana Nikšić
Ljiljana Pirić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu [adresa], u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.
Dostavna naredba:
1. okrivljeniku, ĆL, [adresa]
2. tužitelju, MUP, Policijska uprava zagrebačka, II. policijska postaja Zagreb
3. spis