Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Poslovni broj Ovr-1598/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Ines Kundić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja 1. ĆV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Milorad Komadina, odvjetnik u Novom Vinodolskom, protiv protivnika osiguranja ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Bojana Pavković, odvjetnica u Rijeci, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, 22. siječnja 2026. donosi

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za donošenje privremene mjere koja glasi:

I.Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prava služnosti puta do spremišta u vlasništvu predlagatelja – određuje se privremena mjera, zabrana protivniku osiguranja držanja rampe na dijelu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske i dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Grada Rijeke.

II.Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prava služnosti puta do spremišta u vlasništvu predlagatelja – određuje se privremena mjera kojom se nalaže protivniku osiguranja uspostava prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije neovlaštenog postavljanja rampe, dakle da ukloni rampu, četiri metalna stupića, elektro kablove i temelje s metalnim vijcima te predlagateljima tako omogući nesmetani provoz preko nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

III.Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnosti odluke postupka zbog smetanja posjeda koji se pred Općinskim sudom u Rijeci vodi pod poslovnim brojem Psp- 27/2024.

IV. Kao sredstvo osiguranja ove privremene mjere određuje se novčana kazna u iznosu od 5.000,00 EUR prema protivniku osiguranja, ako protivnik osiguranja poduzme mjere ili radnje protivno točki I. i II. ovog rješenja."

Obrazloženje

Predlagatelji u prijedlogu od 15. svibnja 2024. navode da su u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti kolnika koji se u širini od 2,50 m i dužini od 25,56 m proteže preko nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u vlasništvu Republike Hrvatske. Predlagatelji i protivnik osiguranja su susjedi u [adresa], u [adresa] Ć [adresa], odnosno predlagatelji žive na adresi [adresa], dok protivnik živi na adresi [adresa]. Predlagatelji osiguranja su suvlasnici stanova i pomoćnih zgrada na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), dok je protivnik osiguranja vlasnik stana na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Između navedenih nekretnina nalazi se nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu RH nalazi se sa sjeverne strane nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u dijelu predstavlja put sa ulice do pomoćnih zgrada na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Suvlasnici nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ovdje predlagatelji osiguranja, osobno i putem prednika, neometano i savjesno već više od 50 godina se služe dijelom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čestica [katastarska čestica]) kao prilazom motornim vozilima do pomoćnih zgrada koje se nalaze na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to redovito kada je potrebno odložiti stvari na pomoćnim zgradama, kao i odvesti iste s pomoćnih zgrada, kada je potrebno istovariti drva, građevinski materijal itd. Protivnik osiguranja je postavio kameni blok (težine cca 1-2 tone) na prilazu garaže, odnosno pomoćne zgrade i time djelomično onemogućio predlagateljima, provoz gore opisanim putem, a time do garaža, odnosno pomoćnih zgrada, a iz kojeg razloga su predlagatelji osiguranja pokrenuli parnični postupak koji se pred Općinskim sudom u Rijeci vodi pod posl. br.: Psp-27/2024 dana 22.03.2024. Protivnik osiguranja je dana 13. svibnja 2024. protupravno započeo izvoditi pripremne građevinske radove, izgradnja temelja i provlačenje elektro kablova, a radi postavljanja rampe kojom bi se spriječio prilaz na nekretninu u vlasništvu Republike Hrvatske kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dio gruntovne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a time bi se potpuno spriječio i onemogućio prolaz do garaža na susjednoj parceli u suvlasništvu predlagatelja na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Protivnik osiguranja je svojevoljno i protupravno započeo izvoditi gore opisane radove, čime se nanosi velika šteta ovdje predlagateljima. Radi hitnosti postupanja zbog postojanja mogućnosti nastanka štete velikih razmjera i zbog sprječavanja nasilja koje prijeti, predlagatelji osiguranja naslovnom sudu podnose ovaj prijedlog. Predlažu da sud donese privremenu mjeru, potražuju nadoknadu troška.

U podnesku od 16. svibnja 2024. predlagatelji navode da nakon momenta podnošenja prijedloga su nastupile nove okolnosti, a te okolnosti su da je protivnik osiguranja nakon obavljenih pripremnih radova za postavljanje rampe opisanih u prijedlogu za osiguranje nastavio s radovima postavljanje rampe, odnosno istu postavio 16. svibnja 2024., pa je stoga promijenjen prijedlog za donošenje privremene mjere u točkama I. i II.

Protivnik osiguranja u odgovoru na prijedlog osporava navode iz prijedloga te ističe prigovor pasivne legitimacije odnosno da on nije osobno postavio rampu već su to učinili suvlasnici stambene zgrade [adresa], a što proizlazi iz Odluke stanara koja se dostavlja u spis. Netočno je da su predlagatelji imali posjed stvarne služnosti kolnika a oni su mnogo prije mogli doći do pomoćnih prostorija na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], mogli su doći do ravnog krova jedne od pomoćnih prostorija, a koji je krov u razini terena okućnice koju u posjedu imaju svi suvlasnici zgrade [adresa], ali samo isključivo pješice, što im protivnik nije branio a problemi su počeli kada je 2. predlagaelj odlučio napraviti na krovu pomoćne prostorije parkirno mjesto te bagerom započeo rušiti garažu – pomoćnu prostoriju i ogradni zid koji su izgradili suvlasnici na navedenoj adresi a koji su napravili parking na nekretnini okućnice predmetne zgrade. Predlagatelji nisu učinili postojanje svoje tražbine već samo tvrde da imaju pravo posjeda služnosti kolnika, također nejasna je šteta koja im može nastati u slučaju gdje je postavljena rampa za ulazak u okućnicu zgrade budući nikakvo pravo prolaza nije postojalo odnosno ne prijeti nikakva nenadoknadiva šteta za predlagatelje jer pristup pomoćnom objektu postoji ,a protiv ovrhovoditelja ovršenik nema ništa osobno. Ponovno ističe da ovršenik nije pasivno legitimiran već su to svi suvlasnici zgrade [adresa].

Prethodno je sud proveo dokaze uvidom u dokumentaciju u spisu, te je proveden dokaz očevidom na licu mjesta na kojem su saslušane stranke (točka 7., 8., 9., 10., 11. rješenja posl.br. OVr-618/24 od 6. studenog 2024.).

Naime, navedenim rješenjem sud je odbio prijedlog za donošenje privremene mjere dok je povodom žalbe predlagatelja Odlukom Županijskog suda u Zadru posl.br. GžOvr-251/24 od 24. sijčenja 2025. ukinuto citirano rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji te je predmet vraćen na ponovni postupak uz obrazloženje da će sud u nastavku postupka pod prijetnjom pozvati predlagatelja osiguranja da urede predmetni prijedlog za osiguranje, sve sukaldno odredbi čl. 109 st. 4 ZPP-a u odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije i u odnosu na pitanje tražbine koja se osigurava.

U nastavku postupka zaključkom suda poslovni broj Ovr-163/2025 od 28. svibnja 2025. pozvani su predlagatelji da sukladno odredbi čl. 109 ZPP-a isprave prijedlog na način da istaknu zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije se osiguranje traži pod prijetnjom odbacivanja kao nepodoban za posutpanje ako bude vraćen prijedlog bez dopune odnosno ispravka.

Nadalje, sud je rješenjem posl.br. Ovr-163/25 od 2. rujna 2025., odbacio pirjedlog za izdavanje privremene mjere kao nepodoban za postupanje jer predlagatleji osiguranja nisu postupili po zaključku suda jer nisu označili svoju tražbinu niti u podnesku od 9. lipnja 2025. niti u podnesku od 31. srpnja 2025.

Međutim povodom žalbe predlagatelja na citirano rješenje Županijski sud u Zadru posl.br. GžOvr-197/25 od 27. listopada 2025. uvažio je žalbu predlagatelja i ukinuo citirano provstupanjsko rješenje uz obrazloženje da u pobijanom rješenju nema razloga o istaknutom prigovoru promašene pasivne legitimacije pa će sukladno tome sud donijeti odluku sukladno prijedlogu za određivanje privremene mjere te navesti jasne razloge za njezino donošenje.

Protivnik osiguranja u svom podnesku od 11.11.2025. ističe da predlagatelji nisu dokazali svoju tražbinu te da pod posl.br. P-1115/24 su utužili Republiku Hrvatsku za utvrđenje prava stvarne služnosti pa se ovaj posutpak morao prekinuti do završetka postupka protiv RH u kojem su svulasnici stambene zgrade poslali podnesak da žele stupiti u parnicu na strani umješača, a sve s obziorom na činjenicu da su isti u posjedu okućnice svoje zgrade kao suvlasnici donijeli odluku o postavljanju rampe.

S druge strane isto tako navode da privremena mjera ne može biti identična s tužbenim zahtjevom u predmetu radi smetanja posjeda koji se vodi pod posl.br. Psp- 27/24 .

Predlagatelji i dalje navidi kako su učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine te isto tako da nije osnovan pirgovor promašene pasivne legitimacije jer su službenici PP Rijeka izlaskom na mjesto intervencije utvrdili da je betonski blok postavio protivnik osiguranja te da je on taj koji je posjednika uznemiravao odnosno oduzeo mu posjed, te da nije potrebno prekidati parnicu radi smetanja posjeda dok se ne riješi pitanje postojanje prava stvarne služnosti, a koji postupak se vodi pod posl.br. P-1115/24.

Prijedlog je neosnovan.

Naime, prijedlog za određivanje privremene mjere mora biti usklađen s odredbama čl. 341 st. 1 i 2 OZ-a, odnosno mora sadržavati tražbinu čije se osiguranje traži, kakva se mjera traži i njezino trajanje, sredstvo osiguranja kojim će se mjera prisilno ostvariti, te predmet osiguranja, te navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere, te predložiti dokaze, te je dužan te dokaze po mogućnosti priložiti uz prijedlog.

Odredbom čl. 346 OZ-a propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere u st. 1 radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje tražbine budući su naknadno pozvani zaključkom da istaknu zahtjev koji će točno označiti tražbnu čije osiguranje traže (zaključkom od 28.5.2025.) te kako po navedenom zaključku nisu postupili to nije ostvaren uvjet iz čl. 346 st. 1 OZ-a.

S druge strane, što se tiče prigovora promašene pasivne legitimacije ovaj sud ističe da su pasivno legitimirani u ovom predmetu trebali biti označeni svi suvlasnici zgrade na adresi [adresa], te su isti nužni i jedinstveni su parničari jer to proizlazi iz Izjave o suglasnosti suvlasnika stambene zgrade [adresa] postavljanju betonskog bloka radi obrane posjeda dana 11. ožujka 2024. u 9,30 sati postavljen je betonski blok na zahtjev svih stanara u svrhu obrane posjeda od neovlaštenih izvođenja radova kao i prolaska preko okoliša zgrade od strane 2.protivnika osiguranja i ostalih stanara kuće na adresi [adresa]. Na navedenoj izjavi navedeni su svi stanari zgrade i njihovi vlastoručni potpisi , te isto tako postoji izjava stanara s vlastoručnim potpisima za postavljanje parking rampe od strane tvrtke Izoforma – paneli d.o.o. te plaćanje iste po ponudi isto tako izjava svih suvalsnika s njihovim potpisima za postavljanje parkirnih stupova i plaćanje istih po ponudi (list 4-17 spisa),pa je prigovor promašene pasivne legitimacijeosnovan. Isto tako nije ispunjen uvjet iz članka 246 toč. 2 OZ-a jer predlagateljima nije onemogućen prolaz nekretninom jer oni nisu imali nikakvo pravo prolaza jer ono nije postojalo na strani predlagatelja,pa stoga predlagaetelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine a isto tako niti opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine.

Radi osiguranja nenovčane tražbine, mora postojati vjerojatnost tražbine koja se može dokazivati svim dokaznim sredstvima. Rješenje o određivanju privremene mjere po svojem djelovanju i pravnim posljedicama osim izuzetno, ne smije biti indentično sa tužbenim zahtjevom, jer bi se u tavom slučaju privremenom mjerom prejudiciralo rješenje o tužbenom zahtejvu, što je protivno institutu osiguranja tražbine. Ipak, navedeni stav ne vrijedi ako se privrmene amjera određuje radi sprečavanja nasilja i otklanjanja nenadoknadive štete, jer se svrha privremene mjere može postići samo ako se u cijelosti usvoji zahtjev, sud može odrediti u tom slučaju kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Prema tome privremenom mjerom se ne može prejudicirati konačna odluka, jer je cilj privremene mjere osiguranje tražbine, a ne njezino ostvarenje, a sve iz razloga jer iz samog sadržaja predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere, odnosno iz samih navoda predlagatelja nema dovoljno elemenata za donošenje predložene privremene mjere.

Nadalje, sama tvrdnja predlagatelja osiguranja za vjerojatnost nastanka štete nije dovoljna, jer predlagatelj osiguranja ne obrazlaže u čemu bi se ta šteta sastojala, odnosno posljedice štete, a koja bi bila nenadoknadiva, te ne ukazuje pobliže na opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spiječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine.

Također, ovaj sud ističe da je predlagatelj u svom prijedlogu naveo trajanje mjere i to do praovmoćnosti odluke postupka zbog smetanja posjeda koja se vodi pod posl.br. Psp-27/24 a iz priložene tužbe u spisu proizlazi da se predlaže donošenje rješenja kojim se utvrđuje da je tuženik ovdje protivnik samovlasno smetao predlagatelja u posjednjem posjedu prava stvarne služnosti kolnika preko nekrentine kč. br. [katastarska čestica] za korist nekrentine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na taj način da je dana 11.3.2024. postavio kameni blok na južni dio nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja je u vlasništvu RH i parkirao automobil paralelno s kamenim blokom, te se nalaže protivniku osiguranja uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u trenutku smetanja i omogući tužiteljima provoz preko nekretnine te se ubuduće uzdržava od takvog ili sličnog smetanja pod prijetnjom novčane kazne dok je ova mjera predložena za osiguranje nenovčanog potraživanja koji je po svom djelovanju i pravnim osljedicama identičan tužbenom zahtjevu jer bi se u takvom slučaju privremenom mejrom prejudicirala odluka o tužbenom zahtjevu a provođenje takve mjere imalo bi za posljedicu konačno rješenje sudske odluke, to je donesena odluka kao u izreci rješenja, a temeljem čl. 341 st. 1 i 2 OZ-a i članka 346 i 347 Ovršnog zakona a primjenjujući odredbu čl. 290 Ovršnog zakona.

U Rijeci, 22. veljače 2026.

Sudac

Ines Kundić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana, a od dana dostave ovjerenog prijepisa istoga. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o njoj riješava nadležni županijski sud

Dna:

-pun. predlagatelja osiguranja

- pun. protivnika osiguranja

I