REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Sinju
Broj: Pp-4687/2024-10
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji Ombreti Bareza uz sudjelovanje Emilje Plazibat kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljenika ĆN i dr. zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 4/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 , 29/94, 114/22, 47/23) optužnim prijedlogom broj kl: 211-07/24-5/11909, ur. broj: 511-12-31-24-1 od 06. svibnja 2024. Policijske postaje Sinj, u smislu čl. 183. i čl.182. t.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,118/18, 114/22), na glavnoj i javnoj raspravi održanoj 22. siječanja 2026. u odsutnosti okrivljenika,
p r e s u d i o j e
1.Okrivljenik: ĆNJ i ŠN rođene Ć, [adresa], rođen **.**.1978. u [adresa], mehaničar alatnih strojeva, zaposlen, lošeg imovnog stanja, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nekažnjavan,
kriv je
I.što je 26. travnja 2024. u 18,00 sati u mjestu [adresa] ispred kuća na neograničenom otvorenom javnom mjestu koje je dostupno većem broju građana iz razloga imovinsko pravnih odnosa narušavao javni red i mir drugim susjedima i slučajnim prolaznicima na način da se fizički sukobio s UN i naguravao ga, a kada do njih dolazi NN, sin UN i njegova majka KN koji ih pokušavaju razdvojiti ĆN fizički napada NN i udara ga šakom u glavu te mu oštećuje naočale , a KN udara otvorenim dlanom ruke u glavu, predio brade, a nakon toga UN hvata rukama za ramena ĆN i istog poliježe na tlo te se učinjena radnja okrivljenika reflektirala upravo na tom neograničenom otvorenom javnom mjestu , a NN zadobio je vidljivu tjelesnu ozljedu u vidu crvenila na lijevoj strani lica,
dakle na javnom mjestu fizičkim obračunom remetio javni red i mir,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23),
pa temeljem istih odredbi, a primjenom čl. 33. Prekršajnog zakona 1. okrivljeniku se,
izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura.
Izrečenu novčanu kaznu 1. okrivljenik je dužan platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, a u protivnom ista će se izvršiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Temeljem čl. 139.st.3. i čl.138. st. 3. Prekršajnog zakona 1. okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka, a sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove odluke pod prijetnjom prisilnog izvršenja.
Temeljem čl.182. st.1.t.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,118/18, 114/22),
2.Okrivljenik: ŠNJ i ŠN rođene Ć, iz [adresa], rođen **.**.1980. u [adresa], umirovljenik, lošeg imovnog stanja, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nekažnjavan,
3.Okrivljenik: UNJ i KN rođene Š, [adresa], rođen **.**.2003. u [adresa], vozač, zaposlen, srednjeg imovnog stanja, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nekažnjavan,
4.Okrivljenik: NNJ i U, [adresa], rođen **.**.1977. u [adresa], obrtnik, oženjen, četvero djece, srednjeg imovnog stanja, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nekažnjavan,
oslobađaju se od optužbe
II. što da bi iste prigode kao pod tč. I. izreke, narušavali javni red i mir slučajnim prolaznicima i mještanima na neograničenom otvorenom javnom mjestu koje je dostupno građanima na način da su se UN i ĆN međusobno fizički sukobili kojom prilikom su se naguravali prilikom čega je UN udario šakom u glavu ĆN, a tada do istih dolazi NN, sin UN i njegova majka KN koji iste pokušavaju razdvojiti, a u tom momentu ĆN fizički napada NN i istog udara šakom u glavu te mu oštećuje naočale, a KN udara otvorenim dlanom ruke u glavu predio brade, nakon čega UN hvata rukama za ramena ĆN i istog poliježe na tlo gdje se UN i njegov sin NN s jedne strane te ĆN s druge strane nastavljaju na tlu međusobno fizički udarati, a tada do navedenih osobnim vozilom dolazi RN, brat ĆN i otvara vrata vozila sa kojima udara UN u predjelu leđa nakon čega su prestali sa narušavanjem javnog reda i mira, a čime da bi se učinjena radnja reflektirala upravo na tom neograničenom otvorenom javnom mjestu,
čime da bi počinili prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23).
Obrazloženje
1. Policijska postaja Sinj, podnijela je 15. svibnja 2024. ovom Sudu optužni prijedlog protiv 1. okrivljenika ĆN, 2. okrivljenika RN, 3. okrivljenika NN i 4. okrivljenika UN, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Prvookrivljenik ĆN ispitan pred ovim Sudom iskazuje da se smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret jer da je navedene prigode došlo do narušavanja javnog reda i mira na način da su se on i UN međusobno fizički sukobili zbog imovinsko pravnih odnosa, a da je UNJ njega udario šakom u glavu, da je onda došao NN, Mirkov sin i njegova majka KN i da su ih pokušali radzvojiti. Tada je fizički napao NN i udario ga šakom u glavu ali da nije udario KN odnosno da nju nije dirao. Tada da UNJ njega poliježe na tlo i zajedno sa sinom da ga nastavljaju udarati na tlu. Nakon svega da je došao osobnim vozilom njegov brat RN, otvorio vrata i vratima udario UN u predjelu leđa te da tada prestaje narušavanje javnog reda i mira , a ističe da je bilo i vike i galame ali da se ne sjeća izgovorenih riječi.
3. Drugookrivljenik RN ispitan pred ovim Sudom iskazuje da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret jer da sporne prigode nije narušavao javni red i mir jer da nije niti bio na mjestu događaja, da ne zna što se događalo između njegova brata te UN i NN i da to nije vidio , a kad da je došao da je sve prestalo, a da on nikoga nije udario vratima vozila jer da se radi o takvom uzbrdici da naprosto nije niti mogao doći vozilom već da je stao.
4. Trećeokrivljenik NN ispitan pred ovim Sudom iskazuje da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret jer da nije bio prisutan od samog početka događaja već da je došao kad je između ĆN i njegova oca UNJ već trajao fizički sukob. Tada da je došao RN, osobnim vozilom otvorio vrata i vratima udario njegova oca u leđa. Da je prišao razdvojiti ih , a ĆN iz čista mira da ga udara šakom u glavu i oštećuje mu naočale te da ĆN nije udario već samo odgurnuo od sebe. Tada da dolazi njegova majka KN i da ju ĆN iz čista mira udara, a kad je njegova majka rekla da će zvati policiju da se sve primirilo. Da je cijelo vrijeme trajala vika i galama ali Draganove majke ŠN i da je nju čuo prvu i da je zbog toga došao do mjesta događaja, a sam da nije vikao , da nije galamio i da nije nikoga udario pa da smatra da nije narušavao javni red i mir.
5. Četvrtookrivljenik UN ispitan pred ovim Sudom iskazuje da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret jer da je napadnut i da se samo branio pa da stoga smatra da nije narušavao javni red i mir. Naime, da je došao do strane kuće ,a ispred vrata da je bio parkiran traktor Draganovog oca ŠNJ i da je rekao ŠNJ da ga makne kako bi mogao bliže doći autom i natovariti gajbe. Da je stric to maknuo , da je on prišao , a onda da dolazi ĆN noseći oluk i da je na njega počeo vikati da šta on oće, da je to njegovo i da je nasrnuo na njega , a on da je samo njega plesnio ali ništa značajno nakon čega da su sišli u vrt i da je ĆN polegao na tlo, stao mu nogom na prsa da dalje ne nasrće i da ne bude fizičkog sukoba, a onda da dolazi Draganov brat RN koji je izišao iz vozila i počeo vikati na njega, da je sve vidio NN njegov sin i da je došao do njih kako bi ih razdvojio ali da ga je ĆN udario iz čista mira pa da ga je NN odgurnuo. Tada da je došla njegova supruga KN i da je ĆN i nju udario u bradu nakon čega da je Draganova majka ŠN kroz prozor vikala KN da zove policiju jer da je ĆN poludio, a onda da je ĆN pobjegao u brdo i da ga je policija tražila.
6. U dokaznom postupku svjedokinja KN supruga četvrtookrivljenika i majka trećeokrivljenika iskazuje da sporne prigode nije bila prisutna događaju dok je nije pozvala LN pa da je došla do navedenog mjesta i vidjela da ĆN napada njenog sina na način da ga je gurnuo s leđa, da je njen sin pao na pod i da su mu pale naočale koje su se razbile. Da je prišla bliže, a onda da ĆN kreće prema njoj i da ju je dlanom ruke udario po bradi, a njen sin da je reagirao na način da je povukao za ruku ĆN i makao ga od nje. Što da se tiče RN da je on bio nešto dalje i vikao ali da nije vidjela što se s njim točno događalo. Da nije vidjela početak sukoba i da nije vidjela da bi njen suprug i sin sudjelovali na bilo koji način u sukobu odnosno da li bi narušavali javni red i mir.
7. U dokaznom postupku svjedokinja LN kojoj su četvrtookrivljenik djever , a trećeokrivljenik djeverov sin iskazuje da sporne prigode je izišla iz kuće i u vrtu vidjela ĆN i UNJ da se nešto prepiru, da su bili od nje udaljeni nekih do dva metra i da nije razumjela o čemu govore i da nije razumjela riječi zbog čega se prepiru i nakon toga da je rekla da nema smisla pa da je njen suprug odvojio ĆN i da je isti otišao kući , a nakon što je ponovno izašla iz kuće da je vidjela da se ĆN vratio i ponovo prepirao sa UNJ, a onda da je svojim vozilom doslovno doletio RN i naletio prema UNJ te ga udario vratima. Tada da je zvala KN i kad da je ona došla da je ĆN gurnuo NN s leđa te da je NN pao, a RN da je počeo vikati na sav glas. Upitana zbog čega je došlo do prepirke ističe da su tu samo dvije kuće i kuća ĆN i da u blizini nema drugih susjeda, a ĆN i RN da doslovno sve smeta i kad da je UNJ iz svog dijela štale uzimao neke stvari da je ĆN započeo prepirku. Da je sve vidjela ŠN, Željkova i Draganova majka i da nije bilo nikog drugog u blizini jer da nema susjeda.
8. U dokaznom postupku svjedokinja ŠN kojoj su svi okrivljenici u srodstvu iskazuje da je navedene prigode bila u kući i da nije vidjela događaj od samog početka međutim kad da je čula graju da je izašla ispred kuće i vidjela ĆN da je gurnuo Mirkinu ženu, a onda i njegovog sina NN kojemu da su odletjele oćale i da je to sve što je ona vidjela te da ne zna zašto je pozvana kao svjedok.
9. U dokaznom postupku svjedok TN kojemu su svi okrivljenici u srodstvu koristi blagodat nesvjedočenja.
10. U dokaznom postupku pročitani su zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola RN te izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
11. Na temelju ovako provedenog postupka , a cijeneći izvedene dokaze po slobodnom uvjerenju sud smatra dokazanim da bi prvookrivljenik počinio prekršaj iz tč. I. izreke presude upravo na način kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci presude.
12. Sud je ovako odlučio ocjenjujući obranu svih okrivljenika, te iskaze svjedoka KN, LN i ŠN. Naime, prvookrivljenik priznaje počinjenje prekršaja ističući da je sporne prigode došlo do sukoba zbog imovinsko pravnih odnosa između njega i UN, da su se fizički sukobili, da je UNJ udario njega šakom u glavu, a onda da je došao NN kao i njegova majka KN, da su ih pokušali razdvojiti i da je on udario šakom u glavu NN ali da KN nije dirao. Ističe da ga je UNJ spustio na pod i da ga tamo zajedno sa sinom nastavlja udarati, a tada da je vozilom došao njegov brat RN koji otvara vrata i vratima udara UNJ u predjelu leđa i da je sve prestalo. Da je bilo vike i galame ali da se riječi ne sjeća. Obrana prvookrivljenika u pogledu obrane gdje ističe da nije dirao KN nije prihvaćena jer je neuvjerljiva budući svjedoci KN i ŠN ističu da je ĆN udario KN , a prihvaćena su oba iskaza iz razloga što svjedokinja ŠN, majka prvookrivljenika ističe da nije vidjela početak sukoba ali da je vidjela kad je njen sin gurnuo Mirkinu ženu i NN i da su NN odletjele očale. Upravo iskaz svjedokinje ŠN ide u prilog iskazu svjedokinje KN pa su oba iskaza prihvaćena u cijelosti kao jasni, okolnosni i uvjerljivi, a u njihovim iskazima nije bilo kontradiktornosti i nelogičnosti kao niti razloga zašto bi bezrazložno i neistinito teretile prvookrivljenika i ne ostavljaju nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica, a u provedenom dokaznom postupku nema dokaza koji bi upućivali suprotno te je donesena odluka kao u tč. I. izreke presude.
13. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir postojeće okolnosti, težinu prekršaja, način počinjenja, nastale posljedice, imovno i obiteljsko stanje, držanje nakon djela, te je izrečena novčana kazna u posebnom minimumu za prvookrivljenika premda je zaprijećena novčana kazna u rasponu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana, a sutkinja smatra da je kazna primjerena počinjenom prekršaju, stupnju odgovornosti i vrsti prekršaja, očekujući da će se i na ovaj način postići svrha kažnjavanja, kako prvookrivljenik više ne bi bio počinitelj ovakvih ili sličnih prekršaja, a temeljem čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona određen je rok plaćanja novčane kazne te ukoliko dvije trećine izrečene novčane kazne prvookrivljenik uplati u predviđenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.139.st.3. a u vezi čl.138.st. 3. PZ-a a sve obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka te imovno stanje prvookrivljenika.
15. Pri odlučivanju o krivnji drugookrivljenika RN, trećeokrivljenika NN i četvrtookrivljenika UN, uzete su u obzir njihove obrane u kojima ističu da se ne smatraju krivima te okrivljenici NN i UN okrivljuju ĆN i RN dok ĆN okrivljuje UN ali prihvaća i svoj dio krivnje dok svjedokinje KN i LN ističu da je ĆN bio u sukobu s UN odnosno da ga je napao , a svjedokinja KN ističe da nije vidjela što se događalo s RN kad je došao jer da je samo čula da viče dok svjedokinja LN ističe da je RN došao svojim vozilom i udario vratima UNJ s leđa te počeo vikati dok svjedokinja ŠN govori o onome što je vidjela da je počinio ĆN dok RN ne spominje. Temeljem ovako provedenog postupka zaključiti je da nema dovoljno dokaza da bi okrivljenici RN, NN i UN počinili prekršaj koji im se stavlja na teret jer je sasvim razumljivo da dvije sukobljene strane govore jedni protiv drugih odnosno ne mogu se prihvatiti kao u cijelosti vjerodostojni svjedoci. Naime, samo je jasno da je svjedokinja ŠN govorila o krivnji ĆN koju je on u cijelosti i prihvatio, pa je dakle zaključiti da nema dokaza da bi okrivljenici RN, NN i UN počinili djelo prekršaja iz tč. II. izreke to u nedostatku dokaza sud odlučuje kao u tč. II. izreke temeljem načela „ in dubio pro reo“ odnosno u sumnji za stvar.
16. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.
U Sinju 22. siječnja 2026.
Zapisničarka:
S u t k i n j a :
Emilja Plazibat v.r.
Ombreta Bareza v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana primitka presude, a koja se podnosi u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda, a za Visoki prekršajni sud RH-a u Zagrebu.
DN-a:
-okrivljenicima
-tužitelju
-ovdje
