Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: P-311/2022-46

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske, po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Milica Nenadović Timarac i Marko Bebek, odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda, [adresa], protiv tuženika LR, 12 Leeward Cove Bayvile 1, New York 11709 USA (ranije na adresama 330 E 76 th St. New York NY 10021 SAD i 38 Cedar Branch St. Middle Island NY 1193-1401), kojeg zastup privremena zastupnica Sandra Panjković, odvjetnica iz Siska, Ante Starčevića 43, radi izdvajanja iz ostavine, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 8. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i privremene zastupnice tuženika, 22. siječnja 2026.

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da u ostavinsku masu pok. OR u ostavinskom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Sisku pod brojem O-633/2011 ne ulazi ½ suvlasničkog dijela pok. HR od 1/3 dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu ( opće) od 78 m2, zgrada mješovite uporabe [adresa] od 321 m2 i ½ suvlasničkog dijela pok. HR od ½ dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2.

II. Utvrđuje se da u ostavinsku masu pok. HR, u ostavinskom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Sisku pod brojem O-633/2011, ulazi ½ suvlasničkog dijela pok. HR od 1/3 dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu ( opće) od 78 m2, zgrada mješovite uporabe [adresa] od 321 m2 i ½ suvlasničkog dijela pok. HR od ½ dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2.

III. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja AR preko zahtjeva dosuđenog toč. I. izreke presude.

IV. Utvrđuje se da je tužitelj AR OIB. [osobni identifikacijski broj] vlasnik 1/6 dijela od 1/3 suvlasničkog dijela ostaviteljice HR na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu ( opće) od 78 m2, zgrada mješovite uporabe [adresa] od 321 m2 i vlasnik 1/4 dijela od ½ suvlasničkog dijela ostaviteljice HR na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 što je tuženik LR, kao zakonski nasljednik iza pok. HR, [adresa], dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja AR i dozvoliti uknjižbu prava vlasništva bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja,a što će u protivnom zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja AR u dijelu koji glasi: "Utvrđuje se da u ostavinsku masu pok. OR u ostavinskom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Sisku pod brojem O-633/2011 ne ulaze nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 3/65 i dvorište u selu od 504 m2 i kč. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće od 4575 m2. Utvrđuje da je tužitelj AR, OIB. [osobni identifikacijski broj] u cijelosti vlasnik nekretnina upisanih zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 3/65 i dvorište u selu od 504 m2 i kč. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće od 4575 m2 što je tuženik LR dužan priznati i trpiti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja AR i dozvoliti uknjižbu prava vlasništva bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja,a što će u protivnom zamijeniti ova presuda sve u roku od 15 dana."

VI.Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Tužitelj AR podnio je ovom sudu tužbu protiv tuženika LR, radi utvrđenja ostavinske mase iza pok. HR te radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U tužbi tužitelj navodi da je rješenjem ovoga suda poslovni broj O- 633/2011 od 28. kolovoza 2013. upućen u parnicu radi utvrđenja da nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te dvije prostorije i lokal izgrađen na čest.br. 315/3k i čest.br. 436/2 k. o. [katastarska općina], te štala izgrađena u Brestu upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne ulaze u ostavinu iza pok. HR. Tužitelj navodi da iz očitovanja tuženika u spisu O-633/2011 nije razvidno što tuženik priznaje za izdvajanje iz ostavine pok. HR i da će se naknadno označiti lokal i stan koji su uz odobrenje ostaviteljice izgradili tužitelj, te kćer i zet tužitelja, a koji se nalaze na čest.br. 315/3k i čest.br. 436/2 k. o. [katastarska općina]. Kuća na čest.br. 315/3k i čest.br. 436/2 k. o. [katastarska općina] bile su zapaljene tijekom rata, te je izvršena obnova u jednom dijelu, grubi građevinski radovi, kao i 75 m2 unutarnjih radova, te tužitelj navodi da tuženik nije imao pravo na obnovu. Nadalje, tužitelj navodi da je sve ostale radove izvršio sam svojim sredstvima uz pomoć kćeri i zeta i smatra da nekretnine izgrađene na čest.br. 315/3k i čest.br. 436/2 k. o. [katastarska općina] ne ulaze u ostavinsku masu. Navodi da je obnovljeno oko 300 m2 kuće u kojoj nije sudjelovao tuženik i to nabacivanje cijele kuće iznutra i izvana, postavljanje stolarije, parketa, pločice za cijelu kuću, izgrađeno je kupatilo i uređeno dvorište. Navodi da sada pok. HR nije mogla sudjelovati u izgradnji jer nije imala prihode, osim mirovine od 1.200,00 kn i živjela je kod svoje sestre na Brestu. Nadalje, tužitelj navodi da je 2002. izgradio u dvorištu iza kuće dvije drvarnice, ljetnu kuhinju i sjenicu u kojoj nije sudjelovala ostaviteljica te isto ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. HR. Tužitelj navodi da je ostaviteljica za života dozvolila da tužitelj i njegova kćer i zet izgrade stan u potkrovlju i lokal, te budući nije izvršeno etažiranje isti se nalaze na čest.br. 315/3k k. o. [katastarska općina] te ne predstavlja ostavinsku masu iz pok. HR. Navodi da u ostavinskom postupku iza pok. oca stranaka LR poslovni broj O-247/1990 iz ostavine izdvojene su dvije prostorije u prizemlju kuće, koje čine poslovni prostor koji je imovina tužitelja , a iste su izgrađene u kući na čest.br. 315/3k k. o. [katastarska općina] i nije izvršeno etažiranje, te ne ulaze u ostavinu iza ostaviteljice. Nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest.br. 24ZGR stojna kuća, a koja je upisana u 1/3 na ostaviteljicu zbog tadašnjeg statusa vlasništva, također ne ulaze u ostavinu iza pok. HR jer je nekretnina kupljena novcem tužitelja i njegove supruge, a gradnja je izvršena 1984. Tužitelj i njegova supruga su kupili 100 godina staru kuću koja je bila devastirana i kompletno je sve ponovno izgrađeno osim vanjskih zidova.Tužitelj navodi da su štale u k. o. [katastarska općina] izgrađene isključivo njegovim novcem i da ne predstavljaju ostavinsku imovinu ostaviteljice, te navodi da održava sve nekretnine u k. o. [katastarska općina] koje je ostaviteljica naslijedila od svoje sestre, a kako objekti nisu bili podobni za korištenje tužitelj je bio prisiljen izgraditi svojim novcem štalu radi spremanja alata.Tužitelj predlaže utvrditi da u ostavinu iza pok. HR, koja se vodi kod ovoga suda pod poslovnim brojem O-633/2011, ne ulazi cijeli suvlasnički dio pok. HR na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest.br. 315/3k kuća na [adresa] i dvorište na [adresa], zatim cijeli suvlasnički dio na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest.br. 436/2 oranica u gradu od 47 m2 i predlaže da se utvrdi da je tužitelj vlasnik cijelog suvlasničkog omjera ostaviteljice pok. HR na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest.br. 315/3k kuća na [adresa] i dvorište na [adresa], zatim cijeli suvlasnički dio na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest.br. 436/2 oranica u gradu od 47 m2, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva. Nadalje predlaže utvrđenje da u ostavinsku masu pok. HR, koja se vodi kod ovoga suda pod poslovnim brojem O- 633/2011, ne ulazi cijeli suvlasnički dio pok. HR na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest.br. 24ZGR stojna kuća, te se utvrđuje da je tužitelj vlasnik cijelog suvlasničkog omjera ostaviteljice pok. HR na istim nekretninama i da ima trpiti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja i dozvoliti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja.Nadalje, tužitelj predlaže utvrđenje da u ostavinsku masu pok. HR, koja se vodi kod ovoga suda pod poslovnim brojem O-633/2011, ne ulazi cijeli suvlasnički dio pok. HR na dvjema prostorijama u prizemlju kuće u [adresa] koja je izgrađena na čest.br. 315/3k i 436/2 k. o. [katastarska općina], te se utvrđuje da su dvije prostorije u prizemlju kuće u [adresa] vlasništvo tužitelja, što je tuženik dužan priznati i dozvoliti uknjižbu prava vlasništva, a što će u protivnom zamijeniti ova presuda.Nadalje, tužitelj predlaže utvrđenje da u ostavinsku masu pok. HR, koja se vodi kod ovoga suda pod poslovnim brojem O-633/2011, ne ulazi nekretnina koja predstavlja u naravi štalu izgrađenu na čest.br. 1211/1 i čest.br. 1211/2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja, a koju će u protivnom zamijeniti ova presuda i naknaditi trošak ovog postupka.

3. Tuženik LR nije podnio odgovor na tužbu.

4. Presudom ovog suda br. P-596/2018-10 od 18. 12. 2019., u dijelu u kojem je ista postala pravomoćna, utvrđeno je da je AR OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnik cijelog suvlasničkog omjera HR koji iznosi 1/3 dijela na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] ZGR stojna kuća, slijedom čega navedena nekretnina ne ulazi u ostavinsku masu pok. HR, što je tuženik LR dužan priznati i trpiti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja i dozvoliti uknjižbu prava vlasništva bez svakog pitanja i odobrenja, a što će u protivnom zamijenit navedena presuda.

5. Nadalje, rješenjem ovog suda br. P-311/2022-20 od 2. 10. 2024. u ovom je postupku tuženiku LR, 12 Leeward Cove Bayvile 1, New York 11709 [adresa] (ranije na adresama 330 E 76 th St. New York NY 10021 SAD i 38 Cedar Branch St. Middle Island NY 1193-1401) postavljen privremeni zastupnik u osobi Sandre Panjković, odvjetnice iz Siska, Ante Starčevića 43, obzirom da isti nema punomoćnika u RH, a nalazi se u inozemstvu i dostava mu se nije mogla obavljati.

6. Privremena zastupnica tuženika osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te navodi da se protivi priloženom elaboratu etažiranja obzirom da isti nije izrađen sukladno nalogu suda.

7. Podneskom od 1. 10. 2025. tužitelj je, nakon provedenog građevinskog vještačenja, konačno precizirao tužbeni zahtjev na način da zahtijeva da se utvrdi da u ostavinsku masu pok. OR u ostavinskom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Sisku pod brojem O-633/2011 ne ulazi cijeli suvlasnički dio pok. HR od 1/3 dijela na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu ( opće) od 78 m2, zgrada mještovite uporabe [adresa] od 321 m2 zatim ne ulazi cijeli suvlasnički dio pok. HR od ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 (toč. I.), zatim, da se utvrdi da ostavinsku masu pok. HR, u ostavinskom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Sisku pod brojem O-633/2011, čini 1/6 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu ( opće) od 78 m2, zgrada mještovite uporabe [adresa] od 321 m2 te 1/4 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 (toč. II.), zaitm, da se utvrdi da je tužitelj vlasnik 1/6 dijela od 1/3 suvlasničkog dijela ostaviteljice HR na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu ( opće) od 78 m2, zgrada mještovite uporabe [adresa] od 321 m2 te 1/4 dijela od ½ suvlasničkog dijela ostaviteljice HR na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 što je tuženik dužan priznati i trpiti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja AR i dozvoliti uknjižbu prava vlasništva bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja,a što će u protivnom zamjeniti ova presuda (toč. III.), zatim, da se utvrdi da u ostavinsku masu pok. OR u ostavinskom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Sisku pod brojem O-633/2011 ne ulaze nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 3/65 i dvorište u selu od 504 m2 i kč. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće od 4575 m2 (toč. IV.), te da se utvrdi da je tužitelj u cijelosti vlasnik nekretnina upisanih zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 3/65 i dvorište u selu od 504 m2 i kč. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće od 4575 m2 što je tuženik LR dužan priznati i trpiti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja AR i dozvoliti uknjižbu prava vlasništva bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja,a što će u protivnom zamjeniti ova presuda (toč. V.).

8. Podneskom od 1. 10. 2025. tužitelj je, nakon provedenog građevinskog vještačenja, konačno precizirao tužbeni zahtjev na način da je, u odnosu na prvotno istaknuti tužbeni zahtjevod 17. 10. 2013., određeno naveo suvlasničke omjere nekretnine koja je predmet ovog spora zbog čega, suprotno navodima tuženika, nema mjesta zaključku da bi se radilo o preinaci tužbe sukladno odredbama čl. 190. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP). Obzirom na navedeno, a imajući u vidu i protivljenje tuženika priloženom elaboratu etažiranja (izrađenog isključivo na zahtjev tužitelja) irelevantan je podnesak tužitelja od 18. 9. 2019. s prijedlogom etažiranja sporne nekretnine sukladno navedenom elaboratu.

9. Tijekom dokaznog postupka provedeni su dokazi uvidom u rješenje ovog suda br. O-633/2011 od 28. 8. 2013. (str. 4 spisa), zemljišnoknjižne izvatke (str. 5-7, 9 i 10 spisa), presliku katastarskog plana (str. 8 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Petrinji br. O-247/90-3 od 26. 9. 1990. (str. 11 spisa), preslike fotografija (str. 24 spisa), prijedlog plana posebnih dijelova nekretnine DOT KONZALTING d.o.o. (str. 91-134, 143-189 spisa), potvrdu Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljsktvo, zaštitu okolišta i kulturne baštine od 30. 8. 2019. (str. 140 spisa), identifikaciju čestica (str. 141 spisa), predmet ovog suda br. O-633/2011, održan je uviđaj očevid na licu mjesta, provedeno je građevinsko vještačenje po vještakinji Davorki Kovačević Končar, saslušani su svjedoci MR, KR, NR i TR, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja.

10. Svjedokinja MR iskazala je da je tužitelj njen suprug i da je zajedno s njim izgradila kuću u [adresa] nakon obnove, te uzdržavala njegovu majku i tete. Što se tiče nekretnine na Murteru to su zajednički kupili da bi mogla djeca boraviti na moru zbog alergija, a njena pok. svekrva je bila samo formalno upisana i nije sudjelovala svojim novčanim sredstvima niti radom u kupnji niti uređenju te nekretnine. Nisu sačinili ugovor sa majkom tužitelja i tuženika jer nije bilo potreba i da nitko na to ne polaže pravo. Njeni roditelji su pomagali gradnju i održavanje na Murteru da bi djeca mogla što duže biti na moru.

11. Svjedok KR u svom je iskazu naveo da je radio kao izvođač radova za obnovu i poznato mu je da je kuća u konstruktivnom dijelu obnovljena od strane države, prema onome što je pripadalo tom domaćinstvu. Unutrašnje uređenje je bilo po članovima obitelji, a konstrukciju je plaćala država. Kuća je bila osposobljena za stanovanje u površini od 75 m2 od strane obnove na katu kuće, a u prizemlju su lokali koji su ostali u fazi roh-bau. Nadalje je naveo da je jedan poslovni prostor uredio zet tužitelja NR i da su potkrovlje kuće kćer i zet sebi uredili za stanovanje. Ističe da je kuću na Murteru gradila obitelj AR, odnosno on i njegova supruga samostalno bez učešća njegovih roditelja majke i oca, te da je on imao kuću na Murteru i prijatelji su iz djetinjstva i onda ih je nagovorio da kupe tu kuću.

12. Svjedok NR iskazao je da je zet tužitelja i poznato mu je sve o stanju nekretnina koje su predmet spora. Ističe da je nakon rata obnova izvršila izgradnju kuće pod krov, te je u dogovoru sa svojom suprugom, tužiteljem i pok. bakom HR dogovorio da se mora urediti jedan stan u potkrovlju, što su i učinili, a da je stanje potkrovlja bilo prije izgradnje u potpunosti neuređeno, samo je bio krov i zidovi. Također je s njima u dogovoru uredio jedan lokal u prizemlju za pizzeriju, te su baka i tuženik bili upoznati s tim i tuženik je govorio putem telefona da samo radi i širi se jer da njemu ništa ne treba. Lokal u kojem je pizzerija je izgrađen 1997., a 2006. dograđena pizzerija uz postojeći objekt na zemljištu. Tužitelj je brinuo o pok. baki koja je bila vlasnik u 1/3 dijela i koja je nakon rata ostala kod svoje sestre na Brestu. Baka je bila bolesna i imala je Alzaheimerovu bolest i tužitelj je do kraja života brinuo o njoj, a tuženik nije ništa doprinosio za njeno uzdržavanje niti je doprinosio za vrijeme rata. Što se tiče imanja na Brestu, navodi da je isto održavao tužitelj u cijelosti, te tamo uzgajao i stoku, koju i danas održava. Po njegovom saznanju pok. baka nikada nije odlazila na more niti je imala bilo kakve veze sa izgradnjom kuće na moru. Nadalje navodi da je nakon ostavinske rasprave kada je pokrenuta ova tužba u više navrata zvao tuženika u [adresa] ali mu se on nije javio već je razgovarao sa njegovom suprugom, ne zna koji su njegovi interesi, a tuženikova supruga mu je spustila slušalicu. Navodi da kuća u [adresa] nije etažirana, da imaju dva poslovna prostora, jedan njegov, a drugi od tužitelja, a zna koji je čiji po tome jer je čitao ostavinu iz pok. djeda u kojoj je navedeno da dvije prostorije čine poslovne prostore. U odnosu na gradnju kuće na moru u Betini navodi da on sve zna jer je 1992. tamo dolazio i poznaje sve susjede, te da je ta kuća bila prostor u kojem su prodavatelji držali magarca, te je tužitelj sa svojom suprugom sve izgradio samostalno bez ičije pomoći.

13. Svjedok NR u svom dopunskom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu održanom 18. 3. 2025., u odnosu na nekretninu na čest. kat. broj 315/3 k, ističe da je ista u naravi ugostiteljski objekt u prizemlju kojeg supruga i on imaju već preko 20 godina, te u potkrovlju stan te su supruga i on dogradili još taj ugostiteljski objekt uz dozvolu bake HR. Tu svu nadogradnju su napravili supruga i on svojim novčanim sredstvima. S tim ulaganjima su započeli 1996. te im je HR dala punomoć kod javnog bilježnika da mogu sa tim radovima započeti. Tuženik je cijelo vrijeme govorio da njemu ništa od tih nekretnina ne treba, a HR je pred smrt bila dementna s time što ističe da je ista uvijek govorila da će to sve biti od tužitelja jer to tuženika nije niti interesirala niti je dolazio, a niti se javljao. 1991. je ta kuća u cijelosti izgorjela i tužitelj je istu obnovio. Država je također izvršila obnovu, no baka je imala pravo na 10 kvadrata obnove, a tužitelj je bio nositelj prava na obnovu sa 35 m2 na obnovu s time što ta nekretnina sa etažama ima oko 780 m2. Sva ta obnova i nadogradnja bila je još za života HR. Ista nekretnina je sada ponovno oštećenja u potresu te je tužitelj ostvario pravo na samoobnovu iste, ona je započela te još nije završena. Ističe da se na navedenoj čestici nalazi još jedan poslovni prostor oko 50 m2 te stan na katu površine 16*14 m2. Dakle, na navedenoj čestici se nalaze dva poslovna prostora od kojeg je jedan taj poslovni objekt i dva stana, na katu i u potkrovlju. Ističe da tužitelj nije imao ulaganja u stan u potkrovlju i u ugostiteljski objekt dok je ulaganja imao u odnosu na ostalo. Nikada nije vršio nikakva ulaganja u tu nekretninu. Ističe da je tužitelj znao za ta njegova ulaganja i ista je odobrio, a inače živi u istom kućanstvu i imaju iste financije.

14. Svjedok TR iskazao je da poznaje stranke i ne zna ništa o izgradnji kuće u [adresa] nakon rata već zna o izgradnji imanja u Brestu jer su tamo susjedi. Navodi da je tužitelj obnavljao nakon rata objekte, štalu i druge gospodarske objekte, kada je udario grom, te je vršio postavljanje ograde. Pomagao mu je u postavljanju ograde, betonaži, zidanju štale, te je on to stavio u funkciju i štala je pokrivena. Zna da je tužitelj vodio brigu o svojoj majci i njenoj sestri teti PR i teti HR, kada su bile na Brestu, te ih je vozio doktoru i dolazio k njima, je skrbio o njima, te ih nakon što su obolile odvezao k sebi u [adresa] i brinuo se o njima sve do njihove smrti. Navodi da poznaje tuženika, dok su bili mlađi igrali su nogomet, a nakon toga je on otišao u [adresa] i sreli su se samo u jednom navratu. Ne zna ništa o njegovim interesima u svezi imovine.

15. Tužitelj AR u svom je iskazu naveo da je nakon očeve smrti provedena ostavina za kuću u [adresa] i da se njegov brat, ovdje tuženik odrekao nasljedstva u njegovu korist s tim da ima pravo doživotnog uživanja, a da je majka naslijedila svoj zakonski dio. Nadalje, navodi da je otac umro 1990., da je nakon njegove smrti majka živjela kod svoje sestre u Brestu te da je kuća u ratu zapaljena i potpuno uništena, a da je obnova izgradila kuću od 75 m2 za njegovu obitelj i to 5 članova, supruga, on i dvoje djece, te da je njegova majka HR kao peti član 10 m2. Navodi da su kuću dogradili njegov zet i kćer u potkrovlju na način da su si izgradili stan nakon obnove, a da u prizemlju kuće imaju 2 poslovna prostora s tim da je jedan poslovni prostor njemu otac prepisao 1990., a drugi prostor koristi njegov zet za pizzeriju, te su ga oni sami izgradili. Ističe da je kuća stradala u ratu i izgorila te da su ostali samo zidovi, da tijekom obnove nije srušena u potpunosti, te su iskoristili svoje pravo od 75 m2 i dogovorili se sa izvođačem o načinu obnove ali u okviru tog prava koje su ostvarili sa članovima domaćinstva. Sve radove na kući osim 75 m2 je samostalno financirao iz svojih sredstava zajedno sa svojom suprugom i djecom, te je osposobio kuću za stanovanje u istom opsegu kakva je i bila. Njegova kćer je napravila sebi stan u potkrovlju preko cijele kuće i smatra da tuženiku ne pripada ništa iz ostavine pok. majke jer ju je dohranio, da ju tuženik nije sahranio niti poslao novac za vijenac, te da on živi u [adresa] od 1976. i da je posljednji put bio na očevoj sahrani 1990. Smatra da njegova majka nema nikakvo pravo na imovinu u okviru obnove jer je obnova djelomično obnovila kuću ali je znatno veći dio obnovljen od njegove strane i strane njegove djece, te da je majka nakon obnove kuće zajedno sa svojim sestrama živjela do smrti u toj kući i imala tešku bolest A. U odnosu na kuću na Murteru navodi da je samostalno sa suprugom od svojih sredstava kupio tu kamenu kuću i uredio istu, a svoju majku, sada pok. HR je upisao samo pro-forme jer je bio privatnik u ono vrijeme radi opasnosti od utvrđivanja porijekla imovine i da tuženik nije nikada polagao pravo na tu kuću jer je znao da je to kuća koju je kupio svojim sredstvima 1984. jer je imao djecu koja su bila alergična i trebao im je boravak na moru. Što se tiče Bresta, navodi da je to roditeljski posjed njegove majke koja je imala 2 sestre o kojima je brinuo do starosti i sve ih je sahranio, te da tete nisu imale svoju djecu, da ih je on dohranio i sahranio, da je najstarija teta, koja je umrla prije majke s njim sačinila ugovor o doživotnom uzdržavanju za svoj dio tog imanja ali ga on nikada nije htio provesti zbog poreza i da danas to imanje održava. Što se tiče tog imanja na kojem je bila kuća djeda i bake, navodi da je izgorila štala i tu štalu je obnovio također sa svojim sredstvima, a kuće su ostale čitave i on ih sve održava. Navodi da tuženik živi u [adresa], da je 1952. godište i da je s njim bio u kontaktu do ostavine iza pok. majke. Ranije su razgovarali svakog mjeseca telefonom ali od 2011. više se ne čuju, te su mu tamo kćer i unučad. Navodi da nije moguće da tuženik dobije bilo što u kući u [adresa] jer su dva lokala od kojih jedan koriste njegov zet i kćer, a drugi je iznajmio i od toga živi, a da u kući ne može dobiti prostor jer kuća nije etažirana. Ponudio je tuženiku Brest i zemlju ali on za to nije zainteresiran, a sada više ne zna za što je zainteresiran jer nisu u kontaktu. Nije sačinio sa majkom i tetama nikakav ugovor jer je tuženik uvijek govorio da njega ništa ne zanima i da samo grade, a da tuženiku ne priječi pravo doživotnog uživanja u kući u [adresa] kako je to već uknjiženo. Nadalje navodi da je majka živjela u kući od 2007. do 2011. gdje ju je uzdržavao u potpunosti.

16. Tužitelj AR u svom dopunskom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu održanom 18. 3. 2025. ističe da na čest. kat 315/3 k u naravi postoji u prizemlju ugostiteljski objekt i još jedan poslovni prostor te između ta dva poslovna prostora, haustor, zatim na katu stan površine oko 120 m2 i u potkrovlju još jedan stan iste takve površine. Na toj čestici postoji i šupa dužine 20 m sa tri prostorije, postoji dvorište površine 20*30 metara. Cijeli taj objekt je u Domovinskom ratu izgorio te je sve obnovljeno 1996. i 1997. njemu i njegovoj obitelji, odnosno supruzi i djeci te majci, država je priznala obnovu za sveukupno 75 m2 što se odnosilo na dio stana te je ostatak cijele kuće obnavljao sam svojim sredstvima. NR je u cijelosti sam obnovio svoj stan u potkrovlju i ugostiteljski objekt koji je pizzeria u prizemlju te on nije financijski sudjelovao u tome. To je sve bilo za života njegove majke te ništa od toga što je prethodno naveo nije bilo nakon njezine smrti. Njegova majka mu je dala odrješite ruke da on to sve obnavlja i ulaže, dakle govorila je da slobodno može raditi što želi, odnosno da može obnavljati, a ne nekakve gluposti. Ističe da je tuženik cijelo vrijeme govorio da to njemu ne treba i tako je vrijeme odmicalo. Ističe da je NR sva svoja ulaganja vršio uz njegovu suglasnost. Njegova majka nije govorila kome trebaju pripasti te nekretnine. Ista je samo govorila da on samo radi te mu je prepustila sve radnje oko kuće, dok uopće nisu došli do teme da bi njemu ista za života darovala tu nekretninu ili da bi na neki način na njega prenijela svoje vlasništvo. Ističe da je tuženik 1975. otišao u [adresa] te je od tada došao samo 1990. kada je njihov otac umro i ponovno otišao i više se nije niti vraćao. U odnosu na nekretninu k. o. [katastarska općina] odgovara da je njegova majka isto stekla iza svoje sestre. Na tim česticama nalazi se obiteljska kuća u kojoj je živjela njegova teta PR i u kojoj je ista živjela za života. Tu kuću izgradio je još njegov djed DR i u istoj je poslije njegove smrti živjela njegova teta sa suprugom. On tu kuću održava, odnosno održava okoliš, krpao je sam crijepove nakon potresa, natkrio štalu novim krovištem. To je bilo negdje 2007., 2008., ili 2009. taj popravak krovišta štale bio je prije potresa, još dok je teta bila živa, a svi drugi popravci nakon potresa. Nikada niti sa tetom niti sa mamom nije bilo govora o vlasništvu navedene nekretnine. Ističe da tuženik poslije 1990. nije bio niti u Brestu Pokupskom.

17. Na temelju svih izvedenih dokaza te rezultata cijelokupnog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8. ZPP ocjena je suda da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

18. Uvidom u rješenje ovog suda br. O-633/2011 od 28. kolovoza 2013. utvrđeno je da je prekinut ostavinski postupak iza pok. HR te je zakonski nasljednik AR, sin ostaviteljice, upućen da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnični postupak radi utvrđenja da nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zatim nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dvije prostorije u kući u [adresa], lokal izgrađen na čest.br. 315/3 K i 436/2 k. o. [katastarska općina] te štala izgrađena u Brestu upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ne ulaze u ostavinsku masu ostaviteljice. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je u ostavinskom predmetu iza pokojne HR na ročištu pred javnim bilježnikom Višnjom Antoš Kovačićek dana 19. rujna 2012. godine, zakonski nasljednik AR sin ostaviteljice osporio sastav ostavinske imovine ostaviteljice, a kako je to određeno točkom II. izreke rješenja navodeći da su iste nekretnine izgrađene njegovim sredstvima te je odlučeno sukladno odredbi čl. 224. st. 1. točka 1. Zakona o nasljeđivanju ( Narodne novine, broj 48/03, 163/03, nastavno: ZN ), kojom je propisano da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke u parnicu li upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine i sukladno odredbi članka 225. st. 1. ZN-a kojom je propisano kako će sud uputiti na parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.

19. Uvidom u zemljišnoknjižne izvatke ovog suda utvrđeno je da je nekretnina na čest.br. 315/3 K [adresa], ukupne površine 661 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena u 2/3 dijela u suvlasništvu tužitelja, a u 1/3 dijela u suvlasništvu pok. HR, zatim, da je nekretnina na čest.br. 436/2 u gradu, površine 47 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uknjižena u suvlasništvu tužitelja i pok. HR, svakog u 1/2 dijela te da su nekretnine na čest.br. 1211/1 u selu, površine 504 m2, i čest. kat. br. 1211/2 kod kuće, površine 4575 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uknjižene kao vlasništvo pok. HR, u cijelosti.

20. Nadalje, uvidom rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Petrinji br. O-247/90-3 od 26. 9. 1990., u ostavinskom postupku iza pok. LR, utvrđeno je da u njegovu ostavinsku imovinu ulaze nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kuće sagrađene na čest.kat. br. 315 k/3, s pravom korištenja na čest.kat.br. 315k/3 dvorište od 273 m2, te čest. kat. br. 315 k/4 dvorište od 72 m2, da se njegovim nasljednicima proglašavaju HR i to na nekretninama u 1/3 dijela, AR na nekretninama u 2/3 dijela i GR - 1/3 dijela nekretnina na doživotno uživanje. Iz toč. IV. navedenog rješenja proizlazi da se prilikom faktične diobe iz dijela ostavinske mase u koju spadaju nekretnine iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], imaju izdvojiti dvije prostorije u prizemlju kuće sagrađene na čest. kat. br. 315 k/3 iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje činje poslovni prostor, kao zasebna imovina nasljednika AR. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da su se nasljednici sporazumjeli da HR pripadne 1/3 dijela nekretnina, a nasljedniku AR 2/3 dijela nekretnina je mu je brat LR ustupio svoj nasljedni dio te da LR pripadne pravo doživotnog uživanja u 1/3 dijela nekretnina.

21. Prilikom uviđaja na nekretnini koja je predmet spora u k. o. [katastarska općina], održanog 18. 5. 2017., utvrđeno je da je nekretnina u naravi stambena zgrada, kuća na kat sa izgrađenim potkrovljem i podrumom. U prizemlju kuće gledano s desne strane od ceste je poslovni prostor ugostiteljske namjene uz koji je dograđen objekt ugostiteljske namjene, pizzeria, a s lijeve strane poslovni prostor koji je u najmu. U dvorišnom dijelu ima izgrađen dvorišni objekt, dvije šupe i ljetnu kuhinju, te sjenica. Prema navodima s navedenog uviđaja, tužitelj je svojoj majci Falica Katici 2006. godine darovao nekretnine čest.br. 315/1K i 436/2, sve k. o. [katastarska općina], a radi se o nekretninama koje je kupio vlastitim novcem. Kasnije su te dvije čestice spojene, kako bi se mogao izgraditi poslovni prostor, sada u naravi pizzeria pored kuće. Nadalje, utvrđeno je da je stanje nekretnine nakon rata bilo kako je tužitelj dostavio vidljivo iz fotografija. Nakon rata država je izvršila obnovu sukladno broju članova domaćinstva i to 75 m2, te je izgrađen krov, postavljena stolarija, i sve što je potrebno za stavljanje u funkciju stanovanja i sve u 75 m2. Ostalo uređenje nekretnine, objekta kuće, izvršio je tužitelj svojim sredstvima, kako je već navedeno u iskazima i stanju spisa. Utvrđeno je da tužitelj pokazuje ulaganja u nekretninu u prizemlju kuće i pokazuje ulaganja u poslovni prostor lijevo od ulaza, te desno prostor koji je sada u naravi pizzeria, a koji od obnove nije bio financiran, te podrum ispod kuće. Tužitelj je pokazao da je na katu kuće obnova izvršila ulaganja za 75 m2, a da je ostalo izvršio sam u cijelosti, potkrovlje kuće također, koje koristi kćer tužitelja, također je obnovljeno u cijelosti od strane tužitelja i kćerine obitelji. Poslovni prostor pored kuće s desne strane je pizzeria, izgrađena u cijelosti od strane tužitelja i njegove obitelji. Tužitelj nadalje pokazuje dvorišni objekt s lijeve strane u naravi ljetna kuhinja, dvije šupe, dvorišni WC i sjenicu, izgrađeni u cijelosti od strane tužitelja. Oluci su postavljeni od stane obnove. Asfaltiranje dvorišta kako je zatečeno izvršio je tužitelj u cijelosti.

22. Odredbom čl. 75. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, u daljnjem tekstu: ZN) propisano je da, neovisno o svome nasljednom pravu, ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina poveća, časom njegove smrti stječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala dok su živjeli u zajednici. Prema st. 2. istog članka, tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u račun pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

23. Nadalje, odredbom čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.

24. Dakle, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Petrinji br. O-247/90-3 od 26. 9. 1990., utvrđeno je da je u ostavinskom postupku iza pok. LR, utvrđeno da je prema sporazumu nasljednika i to sada pok. HR te ovdje stranaka nekretnina koja je predmet ovog spora, konkretno nekretnina na čest. kat. br. 315/3 K raspoređena pok. HR u 1/3 dijela i tužitelju u 2/3 dijela, s time što su se nasljednici sporazumjeli i da se prilikom faktične diobe iz dijela ostavinske mase u koju spadaju nekretnine iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], imaju izdvojiti dvije prostorije u prizemlju kuće sagrađene na navedenoj čest. kat. br., koje činje poslovni prostor, kao zasebna imovine nasljednika AR.

25. Nadalje, tužitelj u svom iskazu navodi da je kuća koja se nalazi na čest. kat. br. 315/3 K u k. o. [katastarska općina] u ratu zapaljena i potpuno uništena, da je ista u potpunosti obnovljena 1996. i 1997. još za života sada pok. HR, da je istom u zajedničkom kućanstvu živio do 2011., da je od strane države obnovljeno 75 m2 kuće, za pet članova njegove obitelji i to za tužitelja, njegovu suprugu, njihovo dvoje djece, te njegovu majku, da je sve radove na kući, osim 75 m2, samostalno financirao iz svojih sredstava zajedno sa svojom suprugom i djecom, te je osposobio kuću za stanovanje u istom opsegu kakva je i bila, da su sada u prizemlju kuće dva poslovna prostora, s time što mu je jedan otac prepisao još 1990., zatim da je na katu stan površine oko 120 m2 i u potkrovlju još jedan stan iste takve površine te da su njegova kći i zet NR, uz njegovu suglasnost, izgradili odnosno vršili ulaga u navedeni stan u potkrovlju te u konačnici da je sva obnova i da su sva ulaganja izvršeni uz znanje i suglasnost sada pok. HR.

26. Uviđajrm na nekretnini koja je predmet spora u k. o. [katastarska općina] održanim 18. 5. 2017. utvrđeno je da je nekretnina u naravi stambena zgrada, kuća na kat sa izgrađenim potkrovljem i podrumom, da je u prizemlju kuće gledano s desne strane od ceste je poslovni prostor ugostiteljske namjene uz koji je dograđen objekt ugostiteljske namjene, pizzeria, a s lijeve strane poslovni prostor koji je u najmu, da u dvorišnom dijelu ima izgrađen dvorišni objekt, dvije šupe i ljetnu kuhinju, te sjenica.

27. Svjedokinja MR potvrdila je da je s tužiteljem koji je njezi bračni drug izgradila kuću u [adresa] nakon obnove, a svjedok KR potvrdio je navode da je kuća koja je predmet spora u k. o. [katastarska općina] u konstruktivnom dijelu obnovljena od strane države, prema onome što je pripadalo tom domaćinstvu odnosno da je kat kuće u površili od 75 m2, bio osposobljen za stanovanje temeljem državne obnove, da su u prizemlju su lokali ostali u fazi roh-bau te da su potkrovlje kuće kćer i zet sebi uredili za stanovanje.

28. Nadalje, svjedok NR, zet tužitelja, potvrdio je 1991. kuća u cijelosti izgorjela, da je nakon rata temeljem državne obnove izvršena izgradnju kuće pod krov te da je i tužitelj je istu obnovio, da se na spornoj nekretnini nalaze dva poslovna prostora i dva stana, na katu i u potkrovlju, da je u dogovoru sa svojom suprugom, tužiteljem i pok. bakom HR dogovorio i uredio stan u potkrovlju, kao i jedan poslovni prostor u prizemlju, da je sva ta obnova i nadogradnja bila još za života HR te da je ista uvijek govorila da će to sve biti od tužitelja jer to tuženika nije interesiralo, isti nije dolazio niti se javljao.

29. Iz pismenog nalaza i mišljenja vještakinje Davorke Kovačević Končar od 31.8.2017., izrađenog radi utvrđenja vrijednosti ulaganja u građevinske radove na nekretnini u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na čest. kat. br. 315/3 K i u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čest.kat. br. 436/2, proizlazi da je vještakinja temeljem uviđaja utvrdila da se radi o stambeno-poslovnoj zgradi katnosti podrum + prizemlje + kat + potrovlje sa dograđenim przemnim aneksom i dvije prizemne pomoćne zgrade, da je okućnica uređena, dio dvorišta uz pomoćnu zgradu je asfaltiran dok je na dijelu izveden betonski plato,a preostali dio je travnjak s izgrađenom pristupnom stazom, te su zgrade u potpunosti završene i koriste se u suglasju s namjenom.

30. Nadalje, vještakinja Davorka Kovačević Končar u svom pismenom nalazu i mišljenju od 31.8.2017. ističe da je tužitelj AR u nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovoga sudskog postupka, uložio značajna financijska sredstva. Na temelju raspoloživih podataka o stanju nerketnine prije početka ulaganja od strane tužitelja i na temelju stanja nekretnine uvtrđenog kod očevida dana 18.5.2017., a primjenom zakonom propisanih metoda utvrdila je da je tužitelj ulaganjem vlastitih novčanih sredstava u vremenu 1997. -2017.g povećao tržišnu vrijednost procjenjivane nekretnine za približno 803.534,00 kn. Tržišna vrijednost cjelokupne nekretnine na dan procjene iznosi 1.489.950,00 kn. Tržišna vrijednost cjelokupne nekretnine na dan procjene u stanju nakon završetka radova obnove iznosi 686.416,00 kn . Povećanje tržišne vrijednosti 803.534,00 kuna. Nadalje, ulaganjame novčanih sredstava u cjelokupnu nekretninu u kojoj je u vlasništvu participirao sa 2/3 dijela povećao je svoj vlasnički udio razmjerno visini ulaganja i isti sada iznosi 17/20 dijela ove nekretnine. Kao posljedica toga smanjen je udio u vlasništvu pok. HR koji sada iznosi 3/20 dijela ove nekretnine i isti predstavlja ostavinsku imovinu.

31. Vještakinja Davorka Kovačević Končar u svom pismenom nalazu i mišljenju od 16.6.2025. građevinsku vrijednost predmetne nekretnine na dan očevida (A) u stanju u kojem se izgrađene građevine nalaze kod očevida, procjenjuje u iznosu od 1.489.950,00 kn/ 197.750,00 € (dan vrednovanja i dan kakvoće 18.5.2017), zatim, građevinsku vrijednost predmetne nekretnine na dan očevida u stanju u kojem su izgrađene građevine bile nakon izvršene obnove (B) procjenjuje u iznosu od 686.416,00 kn/91.103,00 € (dan vrednovanja 8.5.2017., dan kakvoće 1997.g.) te građevinsku vrijednost ostavinske imovine (C) - tj. 1/3 dijela predmetne nekretnine izračunate pod B procjenjuje se u iznosu od 228.805,00 kn/30.368,00 €. Nadaljke, novoutvrđeni udio ostavinske imovine u ukupnoj sadašnjoj građevinskoj vrijednosti nekretnine:

Vještakinja nadalje navodi da je tužitelj 1997. kada je završila obnova od strane nadležnog Ministarstva do danas (8. 5. 2017.) u nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovoga sudskog postupka, uložio značajna financijska sredstva. Na temelju raspoloživih podataka o stanju nekretnine prije početka ulaganja od strane tužitelja i na temelju stanja nekretnine utvrđenog kod očevida dana 18.5.2017., a primjenom zakonom propisanih metoda utvrdila je da je tužitelj ulaganjem vlastitih novčanih sredstava u vremenu 1997. -2017.g. povećao građevinsku vrijednost procjenjivane nekretnine za približno 803.534,00 kn. Prema vještakinji građevinska vrijednost u stanju na dan očevida iznosi 1.489.950,00 kn (197.750,00 €), zatim, građevinska vrijednost u stanju nakon obnove iznosti 686.416,00 kn (91.103,00 €) te povećanje građevinske vrijednosti iznosi 803.534,00 kn (106.647,00 €). Ulaganjem novčanih sredstva u cjelokupnu nekretninu u kojoj je u vlasništvu participirao sa 2/3 dijela tužitelj AR povećao je svoj vlasnički udio razmjerno visini ulaganja i isti sada iznosi 17/20 dijela ove nekretnine. Kao posljedica toga smanjen je udio u vlasništvu pok. HR koji sada iznosi 3/20 dijela ove nekretnine i isti predstavlja ostavinsku imovinu.

32. Tužitelj nije imao prigovora nalazu i mišljenju građevinskog vještaka te ne osporava financijski izračun iz nalaza i mišljenja ali je predložio dodatno očitovanje vještaka vezano samo za suvlasnički dio pok. HR s obzirom da se mišljenje vještaka odnosilo na cijele nekretnine pa tako i izračunati omjeri. Tužitelj ističe kako je vještak u nalaz ubrojio i 2/3 dijela zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu ( opće) od 78 m2, zgrada mještovite uporabe [adresa] od 321 m2 odnosno . dijela zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 koji omjeri su već upisani kao vlasništvo tužitelja i isti nisu predmetnom ovog postupka. Tužitelj navodi da je radi točne specifikacije tužbenog zahtjeva (što ne ulazu u ostavinsku masu za pok. HR) potrebno da vještak iskaže koliko se povećala vrijednost nekretnina samo suvlasničkom dijela ostaviteljice od 1/3 dijela na kč.br. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu (opće) od 78 m2, zgrada mještovite uporabe [adresa] od 321 m2 te koliko je povećala vrijednost njezine 1/2 dijela zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2.

33. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju građevinskog vještaka u cijelosti.

34. U svom pisanom očitovanju od 21. rujna 2025. vještakinja Dvorka Kovačević Končar navodi da je obavljenim vještačenjem i primjenom propisanih metoda procjene vrijednosti nekretnina (poredbena za zemljišta i troškovna za zgrade) izračunato da građevinska vrijednost cjelokupne nekretnine na dan procjene u zatečenom stanju iznosi 197.750,00 € (dan vrednovanja i dan kakvoće 18.5.2017.), da građevinska vrijednost cjelokupne nekretnine na dan procjene u stanju nakon završetka radova na obnovi ratom oštećenih zgrada iznosi 91.103,00 € (dan vrednovanja 8.5.2017., dan kakvoće 1997.g.) te da se izvršenim ulaganjem povećala se građevinska vrijednost cjelokupne nekretnine za približno 50 % (197.750,00 - 91.103,00) / 197.750,00 ≈ 0,50), odnosno posljedično se povećala vrijednost suvlasničkog dijela ostaviteljice i to 1/3 dijela k. č. [katastarska čestica]/3K upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kuća na [adresa]² i dvorište od 470 m² i ½ dijela k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oranica u gradu od 47 m² za isti postotak. Zbog izvršenih ulaganja u predmetnu nekretninu udio tužitelja u ostavinskoj masi pok. HR iznosi:

- za k. č. br. [katastarska čestica]/3K upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – 1/6 dijela

- za k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - 1/4 dijela odnosno ostavinska masa tužiteljice iznosi

- za k. č. br. [katastarska čestica]/3K upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – 1/6 dijela

- za k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] -1/4 dijela.

35. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 8. 12. 2025. vještakinja Davorka Kovačević Končar iskazala je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja kao i kod dopune. Nadalje je navela da je prvo izračunata tržišna vrijednost predmetne nekretnine na dan očevida u stanju u kojem se izgrađene građevine nalaze kod očevida, zatim izračunata je tržišna vrijednost predmetne nekretnine na dan očevida u stanju u kojem su izgrađene građevine bile nakon izvršene poslijeratne obnove. Ta vrijednost nakon poslijeratne obnove je u stvari vrijednost u kojoj je sudjelovala i pokojna HR. Stanje nakon obnove je utvrđeno prema podacima iz spisa i izjavama stranaka, odnosno tužitelja i svjedoka. Stanje je opisano u prvom nalazu u toč. 4. Dakle, za izradu nalaza i mišljenja koristila je fotografije u spisu iz kojih je proizlazilo stanje nekretnine 1955. dakle, prije obnove, te je koristila i izjave tužitelja i svjedoka vezano za stanje nakon obnove te ističe da je održan i očevid na licu mjesta te je i na licu mjesta utvrđeno stanje nakon poslijeratne obnove i nakon izvršenih ulaganja. Nadalje, u očitovanju od 22.9.2025. izradila je izračun suvlasničkih omjera na način da je izradila izračun cjelokupne vrijednosti nekretnine u iznosu od 197.750,00 eura koju vrijednost je umanjila za iznos ulaganja kojeg je utvrdila u iznosu od 91.103,00 eura te tako dobiveni iznos od 106.647,00 eur je podijelila sa iznosom ukupne vrijednosti građevinskih radova, odnosno 197.750,00 eura, slijedom čega je dobiven iznos od 0,54 % a što je zaokružila na 0,50 %. Obzirom da je na kčbr. [katastarska čestica] K suvlasnički omjer HR iznosi 1/3 dijela to posljedično kada se uzme u obzir ovih 50 % ulaganja znači da njezin suvlasnički omjer iznosi 1/6 dijela. Isto tako na kčbr [katastarska čestica] suvlasnički dio HR iznosi 1/2 dijela što posljedično kada se uzme 0,50 % vrijednosti ulaganja njen dio u ostavinskoj masi iznosi ¼ dijela.

36. Nakon usmenog obrazlaganja pisanog nalaza i mišljenja, stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka te ga sud prihvaća u cijelosti kao stručno i obrazloženo.

37. Dakle, iz činjenice da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Petrinji br. O-247/90-3 od 26. 9. 1990., proizlazi da između zakonskih nasljednika pok. LR nije bilo spora da je tada postojeći poslovni prostor na nekretnini iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] zasebna imovina tužitelja, te stoga što je temeljem suglasnih iskaza saslušanih svjedoka ZR, KR, NR i tužitelja, priloženih preslika fotografija te održanog uviđaja i građevinskog vještačenja utvrđeno da je zgrada na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K i upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] u Domovinskom ratu bila znatno oštećena, da je ista obnovljena temeljem prava tužitelja i njegove obitelji na državnu obnovu ratom oštećenih građevina kao i novčanim sredstvima tužitelja, te nadograđena isključivo novčanim sredstvima tužitelja, njegove kćeri i njezinog bračnog druga, i to sve uz znanje i odobrenje sada pok. HR, i bez njezinog sudjelovanja u financiranju obnove, ulaganja u građevinske radove odnosno nadogradnju zgrade, sud zaključuje da osnovano tužitelj tvrdi da je temeljem odredbe čl. 75. st. 1. ZN svojim radom i djelovanjem pridonio da se navedena imovina poveća i time stekao pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala, a koji dio sukladno odredbi st. 2. istog članka ne spada u ostavinu te se ne uzima u račun pri izračunavanju nužnog dijela niti se uračunava nasljedniku njegov nasljedni dio.

38. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještakinje Davorke Kovačević Končar od 16. 6. 2025., kojem stranke u konačnici nisu imale prigovora, proizlazi da građevinska vrijednost cjelokupne nekretnine na dan procjene u zatečenom stanju iznosi 197.750,00 € (dan vrednovanja i dan kakvoće 18.5.2017.), da građevinska vrijednost cjelokupne nekretnine na dan procjene u stanju nakon završetka radova na obnovi ratom oštećenih zgrada iznosi 91.103,00 € (dan vrednovanja 8.5.2017., dan kakvoće 1997.g.) te da se izvršenim ulaganjem povećala se građevinska vrijednost cjelokupne nekretnine za približno 50 % (197.750,00 - 91.103,00) / 197.750,00 ≈ 0,50), odnosno posljedično se povećala vrijednost suvlasničkog dijela ostaviteljice i to 1/3 dijela k. č. [katastarska čestica]/3K upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kuća na [adresa]² i dvorište od 470 m² i ½ dijela k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oranica u gradu od 47 m² za isti postotak. Dakle, zbog izvršenih ulaganja u predmetnu nekretninu udio tužitelja u ostavinskoj masi pok. HR iznosi za k. č. br. [katastarska čestica]/3K upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – 1/6 dijela te za k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - 1/4 dijela odnosno ostavinska masa pok. HR iznosi za k. č. br. [katastarska čestica]/3K upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – 1/6 dijela, a za k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - 1/4 dijela.

39. Stoga je, uzimajući u obzir navedenu procjenu građevinskog vještaka kao i činjenicu da je tužitelj rješenjem ovog suda br. O-633/2011 od 28. kolovoza 2013. upućen na pokretanje parnice radi utvrđenja da sporna imovina ne ulazi u ostavinsku masu pok. HR, temeljem odredbe čl. 75. st. 1. ZN, utvrđeno da u ostavinsku masu pok. OR u ostavinskom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Sisku pod brojem O-633/2011 ne ulazi ½ suvlasničkog dijela pok. HR od 1/3 dijela na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu ( opće) od 78 m2, zgrada mještovite uporabe [adresa] od 321 m2 kao i ½ suvlasničkog dijela pok. HR od ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 dok preostala ½ suvlasničkog dijela pok. HR na navedenim nekretninama ulazi u njezinu ostavinsku masu, a tuženik nije dokazao suprotno.

40. Stoga je odlučeno kao u toč. I. i II. izreke presude, a u preostalom dijelu je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan (toč. III. izreke presude).

41. Nadalje, utoliko što je tužitelj suvlasnik spornih nekretnina i to na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K dvorište od 262 m2, pomoćna zgrada uz stambenu ili drugu zgradu ( opće) od 78 m2, zgrada mještovite uporabe [adresa] od 321 m2 u 2/3 dijela i na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 u ½ dijela, te također imajući u vidu činjenicu da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Petrinji br. O-247/90-3 od 26. 9. 1990., proizlazi da između zakonskih nasljednika pok. LR nije bilo spora da je tada postojeći poslovni prostor na nekretnini iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška] zasebna imovina tužitelja, te obzirom na iskaze svjedoka NR i ZR kao i tužitelja, sud je mišljenja da su uvjerljivi navodi tužitelja da se pok. HR za života suglasila da tužitelj ulaže u navedenu nekretninu te da istu nadograđuje i time stječe vlasništvo i na njezinom suvlasničkom dijelu, sukladno odredbi čl. 156. st. 1. ZV.

42. Kako je prethodno navedeno, toč. I. i II. izreke presude utvrđeno je da, temeljem odredaba čl. 75. st. 1. i 2. ZN odnosno stoga što je tužitelj svojim radom i djelovanjem pridonio da se navedena imovina poveća (i time stekao pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala, a koji dio ne spada u ostavinu), u ostavinsku masu pok. OR u ostavinskom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Sisku pod brojem O-633/2011 ne ulazi ½ suvlasničkog dijela pok. HR od 1/3 dijela na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K odnosno 1/6 dijela navedene nekretnine kao i da u istu ne ulazi ½ suvlasničkog dijela pok. HR od ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 dakle, 1/4 dijela navedene nekretnine, sve prema procjeni građevinskog vještaka kojoj stranke nisu imale prigovora.

43. Stoga je mišljenje ovog suda da je tužitelj, sukladno odredbi čl. 156. st. 1. ZV, ulaganjem i nadogradnjom stekao vlasništvo na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K i to u suvlasničkom omjeru od 1/6 dijela (1/2 suvlasničkog dijela pok. HR) te na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 i to u suvlasničkom omjeru od 1/4 dijela (1/2 suvlasničkog dijela pok. HR), međutim, utoliko što je tužitelj tužbenim zahtjevom (toč. III. tužbenog zahtjeva tužitelja) zatražio da se presudom utvrdi da je vlasnik 1/6 dijela od 1/3 suvlasničkog dijela pok. HR na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica]/3K (dakle 1/18 dijela navedene nekretnine) te da se utvrdi da je vlasnik ¼ suvlasničkog dijela od ½ pok. HR na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] oranica u gradu od 47 m2 (1/8 dijela navedene nekretnine), dakle, u manjem suvlasničkom omjeru od onog utvrđenog toč. I. izreke presude, kao i od udjela razmjernog visini ulaganja prema nalazu i mišljenju građevinskog vještaka, u tom je dijelu odlučeno kao u toč. IV. izreke presude, sukladno istaknutom tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti.

44. Nadalje, u odnosu na nekretninu u k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], čest. kat. br. 1211/2 i čest. kat. br. 1211/1, valja reći da se pok. HR vodi upisana kao vlasnica istih u cijelosti, te iz iskaza samog tužitelja proizlazi da se radi o nekretninama koje je pok. HR stekla nasljeđivanjem iza svoje sestre, njegove tete te da nikada niti sa tetom niti sa mamom nije bilo govora o vlasništvu navedene nekretnine.

45. Stoga, neovisno o činjenici da tužitelj iskazuje da je brinio o dvije majčine sestre koje su tamo živjele, da ih je dohranio i sahranio, da je obnovio štalu odnosno krovište iste koja je izgorjela, da održava kuće koje se tamo nalaze te da tuženik poslije 1990. nije dolazi na sporne nekretnine, što potvrđuje i svjedok TR, nema mjesta zaključku da u ostavinsku masu iza pok. HR sukladno odredbi čl. 75. st. 1. ZN ne bi ulazile navedene nekretnine ili da bi tužitelj temeljem odredbe čl. 156. st. 1. ZV stekao vlasništvo istih.

46. Stoga je u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan (toč. V. izreke presude).

47. Konačno, za odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva nije od utjecaja prijedlog plana posebnih dijelova nekretnine DOT KONZALTING d.o.o. obzirom da je tužitelj u konačnici tužbeni zahtjev precizirao sukladno provedenom građevinskom vještačenju po vještakinji Davorki Kovačević Končar.

48. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP odnosno s obzirom na djelomičan uspjeh stranaka u postupku u približno jednakim dijelovima, a uzimajući u obzir i presudu ovog suda br. P-596/2018- 10 od 18. 12. 2019. u dijelu u kojem je ista postala pravomoćna, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

49. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sisku, 22. siječnja 2026.

SUTKINJA

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po privremenom zastupniku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte