Poslovni broj R1-100/2024-29

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3, Novi Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu pojedincu tog suda Mariji Karadžole u izvanparničnom predmetu predlagatelja JI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Vučurević Tamburić, odvjetnica iz Zagreba, protiv protustranke GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Boris Rukavina, odvjetnik iz Samobora, radi razvrgnuća suvlasništva, 22. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Razvrgnuće suvlasništva na nekretnini stranaka upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 3637, oranica, dvorište, kuća [adresa] pomoćne zgrade, ukupne površine 928 m², suvlasništvo predlagateljice JI u 1/5 dijela i protustranke HI u 4/5 dijela, provest će se prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim omjerima (civilno razvrgnuće).

II. Nalaže se protustranci naknaditi predlagateljici trošak ovog postupka u iznosu od 719,58 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica JI podnijela je 4. lipnja 2024. prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću u [adresa] s dvorištem i gospodarskim objektima. U navedenom prijedlogu predlagateljica u bitnome predlaže razvrgnuće suvlasništva uspostavom vlasništva posebnih dijelova nekretnine (etažiranjem). U kasnijem tijeku postupka (podnesak od 17. prosinca 2025. predlagateljica navodi da predlaže razvrgnuće suvlasništva prodajom nekretnine na javnoj dražbi i diobom kupoprodajne cijene prema suvlasničkim omjerima upisanim u zemljišnoj knjizi.

2. Podneskom od 12. rujna 2024. protustranka se očitovala na prvotno postavljeni prijedlog predlagateljice za razvrgnuće suvlasništva etažiranjem, protiveći se istome u cijelosti. Na prijedlog za razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom protustranka se nije očitovala.

3. U svrhu dokazivanja pročitani su i pregledani izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu (str. 5-6), rješenje o nasljeđivanju iza pok. EI (str. 7- 10), proveden je očevid na licu mjesta (str. 52-54) te vještačenje po vještaku građevinske struke (nalaz i mišljenje od 25. ožujka 2025., str. 56-76).

4. Prilikom odlučivanja u ovoj konkretnom predmetu sud je imao u vidu odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) kojima je reguliran institut razvrgnuća suvlasništva.

5. Odredbom čl. 47. st. 1. i 2. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno te mu to pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.

6. Odredbom čl. 48. ZV-a propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije.

7. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV-a propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako nije glede razvrgnuća vezan u smislu citirane odredbe (čl. 50. st. 1. ZV-a), sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Ako takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

8. Među strankama nije sporno koja nekretnina je predmet razvrgnuća suvlasništva (nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Također nisu sporni niti suvlasnički omjeri stranaka upisani u zemljišnoj knjizi.

9. Tijekom postupka je utvrđeno da među strankama nije moguće dobrovoljno, već isključivo sudsko razvrgnuće (čl. 48. st. 2. ZV-a). Kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije (čl. 48. st. 3. ZV-a).

10. Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama (npr. odredbe Zakona o prostornom uređenju, postojanje parcelacijskog elaborata u slučaju sporazuma stranaka o diobi čestice i sl.), a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako nije glede razvrgnuća vezan u smislu citirane odredbe, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Ako takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Navedenu odredbu sud tumači kao obveznu i u pogledu načina sudskog razvrgnuća, i u pogledu redoslijeda propisanih načina.

11. U smislu citirane odredbe sud je prije svega utvrdio, kao što je već i rečeno, da ne postoji valjani sporazum stranaka o načinu razvrgnuća. Nakon toga, u skladu sa čl. 50. st. 2. ZV-a razmotrena je mogućnost geometrijske diobe nekretnine. Predmet razvrgnuća u ovom postupku je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 3637, oranica, dvorište, kuća [adresa] pomoćne zgrade, ukupne površine 928 m², suvlasništvo predlagateljice JI u 1/5 dijela i protustranke HI u 4/5 dijela

12. Očevidom na licu mjesta dana 13. siječnja 2025. utvrđeno je da se u naravi radi o stambenom objektu s dvorištem, odnosno o kući s dva odvojena ulaza, oba u prizemlju. Na stambeni dio objekta nadograđene su dvije garaže, a u dvorištu se još nalaze i pomoćni gospodarski objekti. Iznad cijele etaže prizemlja proteže se tavanski prostor, a ispod jedne garaže nalazi se podrumski prostor. Navedeno stanje nekretnine na licu mjesta potvrđeno je i opisano i u nalazu sudskog vještaka građevinske struke TI od 25. ožujka 2025.

13. Odredbom čl. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24) propisano je da je zemljište u smislu tog Zakona dio zemljine površine koji je u katastru označen posebnim brojem i imenom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Sve što je sa zemljištem trajno povezano na površini ili ispod nje, u pravnom smislu, sastavni je dio zemljišta i dijeli njegovu pravnu sudbinu te se sve odredbe ovoga Zakona utvrđene glede zemljišta odnose i na to, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

14. Dakle, predmet razvrgnuća u ovom postupku je nekretnina - katastarska čestica i sve što je s njom trajno povezano na površini ili ispod nje. Geometrijska dioba znači da se od jedne katastarske čestice formira više novih čestica (parcelacija). Parcelacija laički opisano doslovno znači povlačenje ravnih ili izlomljenih crta kojima se na katastarskom planu formiraju nove čestice. Za provođenje parcelacije postoje restriktivna pravila ovisno o tome radi li se o građevinskom, poljoprivrednom, neizgrađenom građevinskom zemljištu i sl. Građevinsko zemljište može se parcelirati samo u skladu s parcelacijskim elaboratom, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, građevinskom dozvolom ili aktom na temelju kojeg je građevina izgrađena, prostornim planovima (čl. 160. Zakona o prostornom uređenju). U postupku razvrgnuća na ta pitanja odgovor daje sudski vještak.

15. Provedenim očevidom i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku građevinske struke utvrđeno je da u ovoj konkretnoj situaciji nije moguće razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom. U svom nalazu i mišljenju od 25. ožujka 2025. na stranici 72 spisa sudski vještak navodi: "Za provođenje geometrijske diobe potrebne su slijedeće predradnje: 1. Očitovanje suvlasnika da se slažu s prijedlogom podjele nekretnine ili rješenje suda; 2. Legalizacija postojećeg stanja; 3. Upis novog stanja u katastar i zemljišne knjige te njihovo usklađivanje; 4. Izrada plana posebnih dijelova tj. etažiranje; 5. Ovjera plana posebnih dijelova kod nadležnog organa uprave i 6. Upis posebnih dijelova nekretnine u zk.

16. Kako su stranke na očevidu održanom 13. siječnja 2025. suglasno navele da niti za jedan izgrađeni objekt ne postoji dokumentacija o legalnosti (t. 2. uvjeta koje je naveo sudski vještak) te kako ne postoji suglasnost stranaka za takvim načinom diobe (t. 1. uvjeta koje je naveo sudski vještak) te prema zatečenom stanju prilikom očevida, sud je utvrdio da suvlasničku zajednicu nije moguće razvrgnuti geometrijskom diobom sukladno čl. 50. st. 2. i 3. ZV-a, jer nije moguća podjela čestica zemljišta i formiranje zasebnih cjelina koje bi odgovarale suvlasničkim omjerima stranaka.

17. Kako je stoga utvrđeno da za razvrgnuće suvlasništva u ovoj konkretnoj situaciji ne postoji valjani sporazum stranaka o načinu razvrgnuća, a provedenim dokaznim postupkom je utvrđeno da geometrijska dioba nije moguća, to je u skladu s redoslijedom propisanim zakonom, na temelju čl. 50. st. 4. ZV-a, odlučeno da se razvrgnuće suvlasništva provede prodajom nekretnine na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos da se podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće), kao u t. I. izreke.

18. Odredbom čl. 54. ZV-a propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije, a taj posebni zakon jest Zakon o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23, dalje: ZIP). Odredbom čl. 32. ZIP-a propisano je da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. U postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti. Stranka je dužna neovisno o ishodu postupka naknaditi drugoj stranki troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se dogodio toj stranki. Sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove. U ostalim slučajevima svaka stranka snosi svoje troškove.

19. Obzirom su u ovom postupku i predlagatelj i protustranke bili suglasni s razvrgnućem suvlasništva, a sporan je bio način na koji će se razvrgnuće provesti, sud smatra da se u smislu citirane odredbe ovaj postupak odnosi na ostvarivanje zajedničkog interesa stranaka. U smislu navedenog sud je odlučio da trošak zastupanja po punomoćnicima svaka strana snosi za sebe, obzirom da nužne troškove u ovom postupku predstavljaju samo troškovi sudske pristojbe, očevida i vještačenja (tako i Županijski sud u Zagrebu u rješenju poslovni broj Gž-2193/2023 od 13. svibnja 2024.), Nadalje, odlučeno je da nužne troškove stranke snose sukladno svojim udjelima.

20. Predlagateljica je u ovom postupku podmirila trošak provedenog vještačenja i izlaska sudske komisije na lice mjesta (očevida) u iznosu od 899,48 EUR (str. 36-37). Predlagateljica je suvlasnik nekretnine u 1/5 dijela, odnosno u 20%, dok je protustranka suvlasnik u 4/5 dijela, odnosno u 80%. U smislu navedenog predlagateljica je dužna snositi 20% nužnih troškova, tj. iznos od 179,89 EUR, a protustranka 80% nužnih troškova, odnosno iznos od 719,58 EUR. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u t. II. izreke.

U Zagrebu 22. siječnja 2026.

Sudac:

Marija Karadžole

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po punomoćnici

2. Protustranci po punomoćniku