Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj: Pp-503/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice BS, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj 41/77., 55/89., 5/90., 30/90., 47/90., 55/91., 29/94. i 114/22., dalje: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), pokrenutom optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I. policijske postaje Rijeka, KLASA: 211-07/23-5/4171, URBROJ: 511-09-23-23-1 od 14. veljače 2023., na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22. dalje: Prekršajni zakon), 22. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenica BS, kćer B, rođena **.**.1959. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno osuđivana, ostali podaci neutvrđeni,
oslobađa se optužbe
da je
dana 11. veljače 2023. u 14:10 sati, u [adresa], okrivljena BS narušavala javni red i mir na način da je sa svog balkona prljavom vodom polila robu i balkon koji se nalazi ispod njezinog stana, a koje su vlasništvo CS. Nakon što je zaliven balkon i roba od CS, ista je izašla na balkon i obratila se riječima okrivljenici: „susjeda šta to radite, zašto mi zalijevate robu i balkon“, na što okrivljena BS vičući sa svog balkona vrijeđa CS riječima: „Moram i ja prati, šta hoćeš ti, marš unutra, šugo jedna, prijavit ću te građevinskoj inspekciji“. Na navedeno, FS govori da će pozvati policiju, a BS joj se smije i obraća riječima samo zovi. Navedeno ponašanje BS je CS jako uznemirilo i povrijedilo, te je navedeni događaj vidjela i čula ŠS,
pa da je time počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, I. policijska postaja Rijeka, kao ovlašteni tužitelj, podnijela je ovome Sudu optužni prijedlog KLASA: 211-07/23-5/4171, URBROJ: 511-09-23-23-1 od 14. veljače 2023. protiv okrivljenice BS, zbog djela prekršaja pobliže opisanog u izreci presude.
2. Odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona određeno je da će sud ispitujući optužni prijedlog odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ako nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj.
3. Ispitujući optužni prijedlog, Sud je utvrdio da djelo za koje se okrivljenica optužuje, na način činjenično opisan u optužnom prijedlogu, nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
4. Naime, prema članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kaznit će se „Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.“
4.1. Nadalje, u članku 1. toga Zakona, propisano je da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima.
4.2. Dakle, jedno od bitnih obilježja odnosno konstitutivnih elemenata toga prekršaja jest da je počinjen na javnom mjestu ili da su se posljedice prekršaja reflektirale na javnom mjestu.
5. Međutim, navedeno zakonsko obilježje prekršaja nije sadržano u činjeničnom opisu djela koje se okrivljenici stavlja na teret. Naime, u optužnom prijedlogu je kao mjesto počinjenja prekršaja navedena adresa [adresa], balkon okrivljenice u zgradi na toj adresi, i balkon CS, koji se nalazi ispod balkona okrivljenice, što samo po sebi nema obilježje javnog mjesta, navedeno je da je okrivljenica prljavom vodom polila robu i balkon koji se nalazi ispod njezinog stana te da je vičući sa svog balkona vrijeđala CS (koja se nalazila na svojem balkonu) te da je to vidjela i čula ŠS, za koju nije navedeno gdje se pritom nalazila.
5.1. Ovako opisano mjesto počinjenja prekršaja, a koje je zakonsko obilježje predmetnog prekršaja, predstavlja tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima to može postati. Uvjeti i okolnosti koji su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja čujnosti ili vidiku s neograničenog javnog mjesta, dakle, nastupanje posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a prema stavu i sudskoj praksi ovoga Suda, koji je usklađen sa stavom i praksom Visokog prekršajnog suda RH, posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu, mora biti navedena u činjeničnom opisu djela jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja.
5.2. Slijedom navedenog, reflektiranje u javnosti nekog od ponašanja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kada se ono nije dogodilo na neograničeno otvorenom javnom mjestu, već na tzv. fiktivnom javnom mjestu, predstavlja jednu od odlučnih činjenica toga prekršaja koja kao takva mora biti i navedena u činjeničnom opisu djela.
6. Budući da u opisu djela iz predmetnog optužnog prijedloga ni na koji način nije određeno da je prekršaj počinjen na javnom mjestu, odnosno da je ponašanje, tj. vikanje okrivljenice, bilo dostupno pogledu ili čujnosti s javnog mjesta (npr. javne ceste ili puta i sl.), odnosno da je posljedica radnje nastupila na javnom mjestu, nego je opisano da je posljedica nastupila u dva stana, tj. na dva balkona u istoj zgradi, što je također fiktivno javno mjesto, a ne neograničeno javno mjesto, činjeničnom opisu prekršaja nedostaje javnost mjesta kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret. Navođenjem da je događaj vidjela i čula treća osoba, za koju nije naznačeno da bi se pritom nalazila na neograničenom javnom mjestu, također nije opisana javnost mjesta prekršaja, neophodna za kvalifikaciju terećenog prekršaja.
7. S obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
8. Slijedom navedenog, djelo koje se okrivljenici stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom, a na način kako je činjenično opisano u istom, nije djelo prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa je Sud, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenicu oslobodio od optužbe za predmetno djelo prekršaja, kako je to i navedeno u izreci ove presude.
9. Budući da je okrivljenica oslobođena od optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Rijeci 22. siječnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Jana Puškarić, v. r.
Josipa Jambrešić-Mattel, v. r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Presuda se dostavlja:
1. Okrivljenici
2. Tužitelju
3. U spis
