REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
21000 Split
R1-632/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja KP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Tanji Bota, odvjetnici u Splitu, protiv protustranke REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 52634238587, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi osiguranja dokaza, izvanraspravno, 22. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice za osiguranjem dokaza prema prijedlogu od 22. rujna 2025. provođenjem sudsko medicinskog vještačenja predlagateljice osiguranja po sudskim vještacima za ortopediju i psihijatriju.
Obrazloženje
1.Kod ovog suda je pod gornjim poslovnim brojem dana 22.9.2025. zaprimljen prijedlog predlagatelja u kojem navodi kako je dana 21.5.2024.g. u Splitu kao zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova stradao prilikom obavljanja poslova u okviru svog zaposlenja.
Predlagatelj je zadobio tjelesne ozljede razvidne iz medicinske dokumentacije, a koje su priznate kao ozljeda na radu. Naime, prilikom intervencije po dojavi prema psihički rastrojenoj osobi, da bi spriječio samoozljeđivanje i bijeg iste, tužitelj je upotrijebio sredstva prisile kojom prilikom je zadobio udarace od strane te osobe. Predlagatelj je, dakle, zadobio tjelesne ozljede razvidne iz medicinske dokumentacije, a koje su priznate kao ozljeda na radu. Za nezgodu je odgovorna Republika Hrvatska budući je Ministarstvo unutarnjih poslova propustilo osigurati tužitelju uvjete za siguran rad, a što je bilo dužno učiniti prema čl. 7. st. 3. Zakona o radu.
Predlagatelj je u nezgodi zadobilo ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u KBC Split. Zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da je u štetnom događaju zadobila ozljede zbog kojih je morao primati liječničku pomoć te trpjeti neugodnosti prilikom liječenja, posjećivanje ambulante. Radi predmetnog ozljeđivanja tužitelj je trpio te i dalje trpi intenzivni strah, a nakon ozljeđivanja mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Radi smanjenja životne aktivnosti koja je nastala kao posljedica štetnog događaja, tužitelj je ograničen u brojnim životnim aktivnostima koje je do sada ostvarivao i koje bi po redovnom tijeku stvari u budućnosti izvjesno ostvarivao, odnosno u iste mora ulagati povećane napore u odnosu na vrijeme prije štetnog događaja. Predlagatelj je dana 11.4.2025.g. podnio Protustranci Zahtjev za mirno rješenje spora, a na koje je Protustranka odgovorila dana 15.7.2025.g. na način da predlaže da se pokrene postupak osiguranja dokaza pred nadležnim Sudom u kojem bi se provela medicinska vještačenja na okolnosti težine ozljeda, odnosno na visinu iznosa koji se potražuje, sve sukladno članku 186a. st. 10. Zakona o parničnom postupku. Slijedom iznijetoga predlaže se Naslovnom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom provesti postupak osiguranja dokaza na način da se odredi medicinsko vještačenje (i to po vještaku ortopedu i psihijatru), a koji vještaci trebaju utvrditi: 1. Je li Predlagatelj trpio fizičke bolove, ako da: kakvog su intenziteta i u kojem trajanju, je li Predlagatelj imao neugodnosti tijekom liječenja, kakav je karakter ozljeda (s obzirom na razvoj i intenzitet kliničke slike), koje vrste ozljeda je zadobio i na kojim dijelovima tijela, 2. Je li Predlagatelj trpio strah, ako da: kakvog je intenziteta i u kojem trajanju, 3.Trpi li Predlagatelj duševne bolove zbog umanjenja općih životnih aktivnosti, ako da: u kojem opsegu i čemu se iste očituju, je li kod Predlagatelja zaostalo umanjenje životnih aktivnosti s aspekta ortopedske i/ili psihijatrijske struke, 4.Trpi li Predlagatelj duševne bolove zbog naruženosti, ako da: u kojem stupnju i je li naruženost uočljiva drugima uvijek ili samo ponekad. 5. Je li Predlagatelju, obzirom na karakter i vrstu ozljede, bila potrebna tuđa pomoć i njega, ako da: kroz koji period i koliko sati dnevno?
2. Prema odredbi čl. 272. st. 1. Zakona o parničnom postupku (SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje ZPP) ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede. Prema odredbi čl. 273. st. 1. ZPP-a ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen u tijeku parničnog postupka, za postupanje je nadležan sud pred kojim je postupak u tijeku. Prema odredbi čl. 274. st. 1. ZPP-a u podnesku kojim traži osiguranje dokaza, predlagatelj je dužan naznačiti prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, razloge iz kojih smatra da je izvođenje toga dokaza nužno radi utvrđenja tih činjenica, te zašto se kasnije on neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistječe da on nije poznat.
2.1. Odredbom čl. 186. a st. 10. ZPP-a Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka mogu nakon podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora zatražiti od suda da primjenjujući na odgovarajući način odredbe ovog Zakona za osiguranje dokaza, izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rješenje spora. Te dokaze može izvesti i sudski savjetnik, a imaju isto značenje kao dokazi izvedeni u postupku osiguranja dokaza. Prema odredbi st 1. navedenog čl. osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Prema st. 2. Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka se podnosi nadležnom državnom odvjetništvu, sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu. Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, ono će zahtjev dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu uz obavijest stranci.
3. Imajući u vidu prijedlog predlagateljice i traženje da sud provede dokaz vještačenjem predlagateljice po medicinskim vještacima za ortopediju i psihijatriju a na okolnost pretrpljenih ozljeda predlagateljice, radi se o prijedlogu za koji ne postoji opravdana bojazan da se takav dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano. Predlagateljica nije ni priložila dokaz da se prije podnošenja tužbe obratila sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske. Stoga je odlučeno kao u izreci.
Split, 22. siječnja 2026.
S U T K I NJ A
Vesna Šprljan Prelević
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
- pun. predlagatelja
- protustranci – uz prijedlog
