Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-13539/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. TP, zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima (Narodne novine, broj 117/03, 71/06, 43/09 i 34/11) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-3849/2022 od 24. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, te u povodu te žalbe, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i kazni na način da se izriče da je okr. TP, djelom za koje je proglašen krivim počinio prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 260,00 EUR (dvjesto šezdeset eura) u koju kaznu se okrivljeniku na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22. dalje: PZ), uračunava vrijeme provedeno u zadržavanju od 12. ožujka 2022. u 17,45 sati do 12. ožujka 2022. u 21,50 sati kao jedan dan zatvora odnosno 39,82 EUR (trideset devet eura i osamdeset dva centa) tako da je okr. TP ostalo za platiti 220,18 EUR (dvjesto dvadeset eura i osamnaest centi).

II. Novčanu kaznu je okr. TP dužan platiti u roku 30 (trideset) dana od dana primitka pravomoćne presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. TP proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima za koji je okrivljeniku, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna 1.500,00 kuna (protuvrijednost od 199,08 eura) u koju je okrivljeniku uračunato vrijeme provedeno u zadržavanju kao jedan dan zatvora odnosno 300,00 kuna (protuvrijednost od 39,82 EUR) time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u roku 30 dana računajući od dana primitka pravomoćne presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne te je okrivljenik dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka od 200,00 kuna (protuvrijednost 26,54 eura).

2. Protiv prvostupanjske presude je tužitelj pravodobno podnio žalbu u kojoj pobija presudu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji odnosno odluke o izrečenoj novčanoj kazni, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti pobijanu presudu i izreći predloženu novčanu kaznu kao u optužnom prijedlogu (2.000,00 kuna) odnosno, ukinuti presudu i dostaviti spis na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je prvostupanjski sud nepravilno primijenio odluku o ublažavanju kazne, na što opravdano ukazuje tužitelj.

5. Naime, tužitelj u žalbi u bitnome ističe da je prvostupanjski sud okrivljeniku izrekao nerazmjerno manju novčanu kaznu koja nije primjerena, da je precijenio olakotne okolnosti u vidu prekršajne nekažnjavanosti okrivljenika, njegovog priznanja prekršaja, teške materijalne situacije i iskrenog žaljenja zbog čega izrečena ublažena novčana kazna može samo poticajno djelovati na počinjenje istovrsnih prekršaja te se s njom ne postiže ni specijalna niti generalna prevencija, s time da je takvo ublažavanje novčane kazne suprotno i sudskoj praksi drugostupanjskog suda. U žalbi navodi da ne postoje osnove za zakonsko ublažavanje novčane kazne, a ne postoje niti naročito olakotne okolnosti zbog kojih bi bilo opravdano ublažiti kaznu ispod posebno propisanog minimuma, s tim da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud propustio cijeniti kao otegotnu okolnost i značaj protupravne količine alkohola u organizmu (1,15 g/kg), posebno kada se uzme u obzir da je prekomjerna konzumacija alkohola, akutni društveni problem, kao i da se radi o težem obliku prekršaja iz područja zaštite nasilja na športskim natjecanjima, što je vidljivo i iz činjenice da je za predmetni prekršaj propisana mogućnost izricanja, osim novčane kazne, i kazna zatvora, slijedom čega se ublaženom kaznom neće ispuniti svrha kažnjavanja.

6. U pravu je tužitelj kada u žalbi navodi da je prvostupanjski sud precijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti koje se i po ocjeni ovog suda trebaju smatrati uobičajeno olakšavajućim okolnostima (priznanje djela i neosuđivanost) te im neosnovano dao naročito olakotni značaj povezujući ih s izostankom štetne posljedice zbog kojih je ublažio novčanu kaznu ispod posebno propisane najmanje novčane kazne za predmetni prekršaj (za koji je propisana novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana), smatrajući da se i tako ublaženom novčanom kaznom može postići svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čine ovakve prekršaje. Prije svega, okolnost neosuđivanosti počinitelja je potrebno promatrati kroz ustavnu obvezu svakog građanina na poštivanje pravnog poretka koja se očekuje od svakog građanina, zbog čega se po stavu ovog suda navedena okolnost ne može smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala izricanje ublažene novčane kazne. Nadalje, počinjenjem predmetnog prekršaja (boravak na športskom objektu u prisutnosti 1,15 g/kg alkohola u organizmu) ne može se niti očekivati nastanak određene štetne posljedice, a budući da sud nije konkretizirao koje bi to posljedice mogle nastupiti, a izostale su, po ocjeni ovog suda se radi o paušalnom navodu prvostupanjskog suda koji nema važnost kod odmjeravanja vrste i visine prekršajnopravne sankcije.

6.1. Kada se uzme u obzir navedeno, preostala, obična olakotna okolnost u vidu priznanja djela, sama za sebe, nikako ne čini takvu olakotnu okolnost koja bi opravdala izricanje blaže kazne od najniže zakonom propisane za predmetni prekršaj. Iako prvostupanjski sud to nije naveo, očigledno je olakotnom okolnošću cijenio i loše imovno stanje okrivljenika koje međutim, osim navoda u osobnim podacima, ne proizlazi iz spisa (okrivljenik je zaposlen kao elektromehaničar s plaćom od 4.500,00 kuna), zbog čega niti ta okolnost nema značaj naročito olakotne koja bi imala takav utjecaj na odluku da bi bilo opravdano ublažiti novčanu kaznu ispod zakonom propisanom posebnog minimuma.

6.2. Isto tako pravilno tužitelj u žalbi navodi da se u konkretnom slučaju nisu stekli uvjeti za ublažavanje novčane kazne okrivljeniku niti s aspekta zaštite konkretne društvene vrijednosti – osiguranje reda i mira na športskim (nogometnim) natjecanjima za koju su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, što je vidljivo i kroz zakonom propisanu kaznu zatvora za predmetni prekršaj (uz novčanu kaznu). Stoga, uzimajući u obzir protupravnu količinu (utvrđena prisutnost alkohola u organizmu okrivljenika od 1,15 g/kg) u odnosu na nedozvoljenu granicu alkoholiziranosti na športskim natjecanjima (iznad 0,5 g/kg), i ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju zbog takve visine prisutnosti alkohola u organizmu, nije bilo osnove za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne.

7. Slijedom iznesenog, ispravno tužitelj ističe da u konkretnom slučaju nije bilo opravdanih uvjeta za ublažavanje novčane kazne te je ovaj drugostupanjski sud preinačio pobijanu odluku i okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u minimalnom iznosu posebno propisane kazne (u koju je uračunato vrijeme za koje je okrivljeniku bila oduzeta sloboda), smatrajući da je tako izrečena novčana kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti počinjenog prekršaja i svrsi kažnjavanja, tako da će se njome ostvariti opća svrha kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a i svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. PZ-a.

7.1. Uzimajući u obzir da je ovaj sud odlučio okr. TP izreći novčanu kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, bio je dužan primijeniti blaži zakon odnosno Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 114/22.), koji je stupio na snagu nakon donošenja prvostupanjske presude, a koji za inkriminirani prekršaj propisuje nižu novčanu kaznu (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu).

7.2. Naime, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), po kojem je okr. TP proglašen krivim i koji je za inkriminirani prekršaj propisivao, osim kazne zatvora do 30 dana i novčanu kaznu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11.i 114/22.) sada je, osim kazne zatvora do 30 dana, propisana i novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura. Preračunavanjem prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450) sada propisanu novčanu kaznu u eurima, u novčanu valutu kune, vidljivo je da sada važeći Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11.i 114/22.), za ovaj prekršaj, propisuje nižu novčanu kaznu (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu).

7.3. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. PZ-a, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

7.4. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen 12. ožujka 2022. kada je bio na snazi „stari“ Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je u odnosu na taj prekršaj blaži za okrivljenika, a imajući na umu da je ovaj sud odlučio okrivljeniku izreći novčanu kaznu u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. PZ-a, uvažavajući načelo konkretnosti u primjeni blažeg zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja te novčanoj kazni, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

8. Iz navedenih razloga je na temelju čl. 207. PZ-a, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 21. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 3 (tri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.