R1-236/2025-10
Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sucu Lidiji Šmit, u izvanparničnom predmetu I- predlagatelja OH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Hrvoju Alagiću, odvjetniku u [adresa], protiv I- protustranke ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Hrvoju Plavšiću i Mihovilu Peći, odvjetnicima iz Vinkovaca, II-protustranke Grada Osijeka iz Osijek, Franje Kuhača 9, OIB: 30050049642, zastupanog po punomoćnici Tihani Ranđelović, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Hrvoje Krivić, Margareta Krivić, Drago Aćimović i Tihana Ranđelović iz Osijeka, i III-protustranke Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 21. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
I/ Postupak u ovoj pravnoj stvari se prekida.
II/ Upućuje se I-protustranka ŽH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja vlasničkih udjela stranaka na nekretnini u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvije zgrade i dvorište, Ilirska 26, ukupne površine 705 m².
III/ Prekid postupka će trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.
IV/ U pokretanju parničnog postupka, I-protustranka obvezuje se izvijestiti ovaj sud dostavom primjerka tužbe, a pozivom na ovaj poslovni broj.
V/ Ako I-protustranka ne pokrene postupak u roku iz točke II/izreke rješenja, smatrat će se da nema spora o pravu, radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je po punomoćniku podnio ovom sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvije zgrade i dvorište, Ilirska 26, ukupne površine 705 m², na kojim nekretninama su stranke suvlasnici i to predlagatelj u 2/36 dijela, I-protustranka u 4/36 dijela, a II- protustranka u 26/36 dijela, a III-protustranka u 4/36 dijela, predlažući civilnu diobu sudsku prodaju, budući među strankama nije postignut dogovor oko načina razvrgnuća suvlasništva, a predlagatelj smatra kako geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća. Predlaže provođenje vještačenja po vještaku građevinske struke na okolnost prometno-tržne vrijednosti predmetne nekretnine, kao i eventualne mogućnosti geometrijske diobe sukladno suvlasničkim omjerima.
2. I-protustranka se po punomoćniku protivila diobi, kao i predloženom načinu diobe, osporavajući suvlasničke dijelove stranaka, a kako je to trenutno upisano u Zemljišnoj knjizi. Naime, neosnovani su navodi predlagatelja da je predmetna nekretnina ruševina i da se, u naravi, radi o građevinskom zemljištu, već se radi o nekretnini na kojoj je izgrađen stambeni objekt sa dvije samostalne uporabne cjeline/stana na kojima je protustranka ŽH upisan kao samovlasnik i koji kao takav vrši ukupnost svih vlasničkih ovlaštenja i snosi sve obveze koje terete građevinsku cjelinu. Osim stambenog dijela izgrađen je i objekt u kojemu se nalaze pomoćni objekti/šupe koje sluše stambenom dijelu objekta. Objekti jesu u lošijem stanju, no isti zahtijevaju samo adaptaciju, ne i rušenje. S obzirom da je III- protustranka Republika Hrvatska upisana kao suvlasnik na 4/36 suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, I-protustranka ŽH, kao jedini vlasnik stambenih jedinica upisanih u Knjizi položenih ugovora otvorenih kod Zemljišnoknjižnog odijela u Osijeku, a sukladno Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske je podnio zahtjev za kupnju tog suvlasničkog dijela u vlasništvu Republike Hrvatske. Zahtjev za kupnju nekretnine ŽH je podnio upravo II- protustranci Gradu Osijeku s obzirom da je za upravljanje državnom imovinom, po "novom" Zakonu nadležna jedinica lokalne samouprave, a postupak po zahtjevu je u tijeku, a s obzirom da je pokrenut prije ovog izvanparničnog postupka, I-protustranka je stava da je nužno i od prejudicijelnog značaja prethodno donošenje odluke ili barem očitovanje II- protustranke i III-protustranke, a da bi se, uopće, moglo postupati po odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz Zakona o izvanparničnom postupku.
3. II-protustranka Grad Osijek se protivio diobi budući da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju predmetne nekretnine jer se predmetna nekretnina sastoji od pet stanova od kojih su dva stana prodana fizičkim osobama, a isti su upisani u knjigu položenih ugovora pod brojevima 13709 i 14336 k. o. [katastarska općina]. S obzirom na to da je, za pravilno i zakonito uređenje, vlasničko-pravnih odnosa potrebno provesti postupak propisan Pravilnikom o povezivanju zemljišne knjige i Knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine II-protustranka se protivi diobi.
4. III-protustranka Republika Hrvatska, po zastupniku, po zakonu, protivi se diobi budući da stanje u Zemljišnoj knjizi ne odgovara stvarnom stanju vlasništva nekretnine te smatra da je nužno prethodno provesti postupak povezivanja Zemljišne knjige sa Knjigom položenih ugovora i upisu vlasništva posljednjih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo).
5. Na ročištu od 21. siječnja 2026., očitujući se na primjedbe protustranaka, pun. predlagatelja je ostao kod prijedloga da se suvlasnička zajednica predmetnih nekretnina razvrgne civilnom diobom sudskom prodajom. Nije sporno da za predmetnu nekretninu postoje otvorena dva poduloška za stan od 37 m2 i stan od 21 m2, čiji je vlasnik I-protustranka ŽH i nije sporno da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem, no radi se o staroj kući u ruševnom stanju u kojoj je postojalo osam stambenih jedinica, od kojih su dvije, koje su spomenute u podulošcima, dok su ostale upisane u Glavnoj knjizi. U konkretnom predmetu nije moguće provesti postupak povezivanja Knjige položenih ugovora sa Glavnom knjigom iz razloga što je preduvjet za taj postupak ishođenje potvrde da se predmetna nekretnina sastoji od samostalnih uporabnih cjelina. S obzirom da se radi o ruševnim objektima koji nisu u uporabljivom stanji, takvo povezivanje, odnosno etažiranje nije moguće provesti, nego je potrebno da u ovom postupku, sudski vještak utvrdi suvlasničke omjere nad zemljištem sukladno bivšim etažnim dijelovima.
6. Pun. I-protustranke očitujući se na navode punomoćnika predlagatelja u cijelosti je ostao kod istaknutih prigovora, protivio se predloženom načinu diobe osporavajući veličinu suvlasničkih dijelova stranaka kako je to trenutno upisano u Zemljišnoj knjizi. Iz navoda pun. predlagatelja razvidno je da je, u ovome predmetu, poprilično toga sporno što po svojoj naravi nije svrha izvanparničnog postupka te slijedom navedenoga predlaže prekid postupka i predlagatelja, čije je pravo manje vjerojatno, uputi u parnicu.
7. Pun. II-protustranke je ostao kod očitovanja na prijedlog predlagatelja i pridružio se navodima pun. I-protustranke, a zakonski zastupnik III-protustranke je ostao kod svog očitovanja na prijedlog predlagatelja od 9. siječnja 2026. u kojem se protivio diobi budući da stanje u Zemljišnoj knjizi ne odgovara stvarnom stanju vlasništva.
8. Člankom 27. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 59/2023.), propisano je da, ako u postupku u kojem sudjeluju dvije ili više stranaka, dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. Stavkom 2. istog članka, propisano je da će u slučaju iz stavka 1. ovog članka, sud odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.
9. Kako je I-protustranka osporila veličinu suvlasničkih dijelova predlagatelju na predmetnoj nekretnini koja je predmet diobe, to je sud prekinuo postupak i uputio I- protustranku u parnicu radi utvrđenja suvlasničkih omjera stranaka u roku od 30 dana, a ako I-protustranka ne pokrene postupak u navedenom roku smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješenja je upućena na parnicu. Slijedom navedenoga, valjalo je odlučiti kao pod I, II, III, IV i V/izreke rješenja.
Osijek, 21. siječnja 2026.
S U D A C
LIDIJA ŠMIT
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka istog. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda na nadležni Županijski sud.
DOSTAVITI:
1. Pun. predlagatelja
2. Pun. I-protustranke
3. Pun. II-protustranke
4. III-protustranka, po ODO - GUO
