Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski građanski sud u Zagrebu

    Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P Ob-33/2024-44

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Nedi Šoli, u parničnom predmetu tužiteljice AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv tuženika HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trenutno na adresi [adresa], uz sudjelovanje maloljetnog KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2014. u [adresa] i maloljetne BV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2017. u [adresa], zastupane po posebnoj skrbnici AVŽ iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb i Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Sesvete, radi razvoda braka, donošenja odluke s kojim roditeljem će stanovati zajednička maloljetna djeca, te održavanju osobnih odnosa maloljetne djece s roditeljem s kojim ne stanuju i određivanja obveze uzdržavanja za maloljetnu djecu, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 14. siječnja 2026. u prisutnosti tužiteljice, tuženika, posebne skrbnice, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete, 21. siječnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Razvodi se brak zaključen 8. rujna 2012. u Nartu Savskom i upisan u maticu vjenčanih, Matičnog područja Rugvica za godinu 2012 pod rednim brojem 00027, između

    HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina A, rođenog **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], trenutno na adresi [adresa],

    [adresa]

    i

    AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], djevojački H, kćeri K, rođene **.**.1981. u [adresa], s prebivalištem u [adresa].

    II. Zajednička maloljetna djeca stranaka, maloljetni KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2014. u [adresa] i maloljetna BV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2017. u [adresa], stanovat će s tužiteljicom kao majkom, AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi [adresa].

    III. Tužiteljica AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao majka ostvarivat će djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb za maloljetnog KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2014. u [adresa] i maloljetnu BV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.2017. u [adresa] kod donošenja odluka o njihovom zdravlju, liječenju, školovanju, upisivanju na školske i izvanškolske aktivnosti, dok će u preostalom dijelu roditelji zajednički ostvarivati roditeljsku skrb.

    IV. Osobni odnosi između maloljetnog PV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetne BV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i njihova oca HV, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će se:

    - jednom mjesečno i to prvi vikend u mjesecu na području Grada Zagreba na način da će se ostvarivati prve subote u mjesecu u trajanju od 9,00 sati do 19,00 sati te prve nedjelje u mjesecu u trajanju od 9,00 do 19,00 sati pri čemu roditelji će informacije o mjestu preuzimanja i vraćanja djece razmijeniti za vrijeme trajanja mjera opreza putem osobe od povjerenja obiju stranaka (majke i sestre tužiteljice i/li roditelja tuženika), a po ukidanju mjera opreza međusobno,

    - svaki dan ostvarivat će se posredstvom telefonskog poziva, video poziva ili drugog komunikacijskog sredstva u vremenu od 19,00 sati do 20,00 sati u trajanju koje djeca odluče provesti u razgovoru s ocem, te u skladu s kronološkom dobi djece i njihovim razvojnim mogućnostima, na način da će za vrijeme trajanja mjera opreza tuženik nazvati osobu od povjerenja obiju stranaka koja će mu omogućiti razgovor s djecom na opisani način, a po ukidanju mjera opreza, tuženik će nazvati tužiteljicu koja će mu omogućiti razgovor s djecom.

    VI. Nalaže se tuženiku kao ocu, HV, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], mjesečni iznos od 203,15 EUR (slovima: dvjestotri eura i petnaest centi) počevši od 21. siječnja 2026. kao dana donošenja prvostupanjske odluke pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, s dospijećem svakog pojedinog iznosa do 15.-tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice maloljetnog tužitelja IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

    VII. Nalaže se tuženiku kao ocu, HV, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati za uzdržavanje maloljetnog djeteta BV, OIB: [osobni identifikacijski broj], mjesečni iznos od 203,15 EUR (slovima: dvjestotri eura i petnaest centi) počevši od 21. siječnja 2026. kao dana donošenja prvostupanjske odluke pa nadalje, sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti ili do drugačije odluke suda, s dospijećem svakog pojedinog iznosa do 15.-tog dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja, pa sve do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice maloljetnog tužitelja IV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

    VIII. Svaka stranaka snosi svoj trošak postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovome sudu predlaže da sud razvede njezin brak s tuženikom i odluči o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju maloljetne djece.

    1.1. U tužbi tužiteljica u bitnome navodi da su ona i tuženik roditelji maloljetne djece, kao i da je njihov odnos u zadnje tri godine narušen jer je tuženik bio sklon konzumaciji psihotropnih tvari na što je trošio svaki mjesec značajna materijalna sredstva. Tuženik je pred maloljetnom djecom i tužiteljicom pokušao suicid te je bio prisilno hospitaliziran u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče iz koje je otpušten nakon mjesec dana. Dodaje i da je tuženik fizički nasrnuo na nju, a o čemu su također svjedočila djeca.

    1.2. Tužiteljica ističe da nije moguća ponovna uspostava fizičke i emotivne zajednice između nje i tuženika, te da se tuženik odselio sa zajedničke adrese prebivališta. O odgoju i čuvanju djece najviše brine tužiteljica s kojom djeca i žive, a djeca s obzirom na uzrast i spol kao i dosadašnji način života vezani su uz majku, pa tužiteljica predlaže da djeca stanuju s njom, a da oca viđaju.

    1.3. U odnosu na uzdržavanje navodi se da su potrebe svakog djeteta ponaosob za uzdržavanje najmanje 200,00 EUR mjesečno po djetetu te da je tužiteljica zaposlena kao njegovateljica u Dječjem vrtiću Markuševec i prima mjesečnu plaću od 850,00 EUR i drugih izvora prihoda nema. Za tuženika navodi da je zaposlen u Inteko d.d. i nje joj poznato kolika mu je plaća. Maloljetni KV je učenik trećeg razreda osnovne škole, trenira nogomet u nogometnoj školi koji tužiteljica plaća i s kojim ide jednom do dva puta godišnje na nogometne turnire i potrebno mu je periodično obnavljati sportsku opremu. Maloljetna BV kreće od 1. prosinca 2023. u dječji vrtić u Polikliniku Suvag u Zagrebu jer su joj logopedskom procjenom utvrđene poteškoće u razumijevanju.

    1.4. Slijedom navedenoga, predlaže da se donese odluka kojom će se razvesti brak stranaka, zatim odlučiti da maloljetna djeca stanuju s njom, te da se naloži tuženiku da za uzdržavanje djece plaća za svakoga iznos od 203,15 EUR mjesečno od podnošenja tužbe pa nadalje, s dospijećem do 15-tog u mjesecu, a u slučaju zakašnjenja uvećano za zateznu kamatu.

    1.5. Na ročištu održanim kod ovoga suda 14. siječnja 2026. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev u skladu sa mišljenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete od 9. siječnja 2026. te predložila da tuženik ostvaruje osobne odnose s djecom kako je navedeno u izreci presude, zatim da ona ostvaruje djelomičnu samostalnu skrb za zdravlje i školovanje djece, kao i da se obveza uzdržavanja djece odredi od donošenja presude.

    2. Tuženik je u odgovoru na tužbu danom na ročištu održanim kod ovoga suda 14. siječnja 2026. naveo da nije suglasan s razvodom braka, jer voli svoju ženu. Ne tiču ga se nikakve mjere opreza, navodi da će dolaziti kod svoje žene i djece. Ne želi razgovarati o samostalnosti roditeljske skrbi, jer je spreman voziti 250 km i doći za dva sata na adresu žene i potpisati što treba. Svjestan je cijele situacije, ali iz principa neće pristati na nikakav dogovor jer se ni supruga ne želi dogovoriti oko razvoda braka. Isto tako neće plaćati uzdržavanje, ali će kupiti djeci što treba. Nije mu problem novac, problem je odnos koji ima sa suprugom. Može joj dati određeni iznos, ali ne kako traži. Ne vidim smisao ni u predlaganju dokaza, došao je ovdje jer zakon tako nalaže. Pokušao je i samoubojstvo, nije mu problem ni da danas umre jer zna da će djeca biti sigurna s majkom. Radi od sedam ujutro do devet navečer na gradilištu i tako si zaradi novce.

    3. U skladu s odredbom čl. 240. st. 1. t. 2., i čl. 327. st. 2.Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), maloljetnoj djeci stranaka imenovana je posebna skrbnica u osobi AVŽ iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb.

    3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 14. siječnja 2026. posebna skrbnica se suglasila s uređenjem tužbenog zahtjeva tužiteljice opisanog u točki 1.5. ovog obrazloženja presude, te je predložila i veće ostvarivanje osobnih odnosa djece s ocem nakon ukidanja mjera opreza.

    4. U tijeku dokaznog postupka, radi razjašnjenja spornih i odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u vjenčani list izdan od Matičnog ureda Sesvete 10. svibnja 2022. (list 4 spisa), rodne listove za maloljetnu djecu izdane od Matičnog ureda Maksimir (list 5-6 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju izdano od Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područni ured Sesvete Klasa: 552-05/23-07/44, Urbroj:139-104-11/16-23-4 od 19. srpnja 2023. (list 8-9 spisa), preslik osobne iskaznice za tužiteljicu (list 10 spisa), mišljenje i prijedlog sastavljen po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Sesvete Klasa:

    552-05/24-08/2, Urbroj: 139-104-11/16-24-11 od 7. ožujka 2024. (list 21-24 spisa), potvrde o visini dohotka i primitka za tuženika za 2022., 2023., 2024. (list 38-43 i 48- 53 spisa), rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl.br. Kovm-35/2025-7 od 3. ožujka 2025. (list 79-81 spisa), Rješenje KPz-DO-532/2024 od 14. studenog 2024. (list 82-85 spisa), Rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl.br. Kovm- 35/2025-4 od 20. veljače 2025. (list 86-89 spisa), rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl.br. kom-196/2025 Kzd-52/2025 od 26. svibnja 2025. (list 90-93 spisa), potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Osijeku Klasa:

    034-04/25-03/22, Urbroj: 341-12-11/1-25-93 od 17. studenog 2025. (list 107 spisa),dopis Policijske uprave Osječko-baranjske, I. Policijska postaja Osijek sa ispostavom [adresa] Klasa: 210-02/25-14/12164, Urbroj: 511-07-22-25-4 od 27. studenog 2025. sa zabilješkom (list118-119 spisa), mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područni ured Sesvete Klasa: 552-05/24-08/2, Urbroj:139-104-11/16-26- 26 od 9. siječnja 2026. (list 123-124 spisa), odnosno u svu dokumentaciju priloženu spisu.

    4.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 14. siječnja 2026. sud je izveo dokaz saslušanja stranaka.

    4.2. Sud nije utvrdio mišljenje djece u skladu s odredbom čl. 360. Obiteljskog zakona imajući u vidu mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete te iskaze stranaka, a s obzirom na to da su roditelji kod iskazivanja naveli da djeca ostvaruju osobne odnose s ocem te da se tuženik u bitnome ne protivi zahtjevima tužitelja, ali zbog narušenih odnosa s tužiteljicom ne želi dati izričiti pristanak.

    4.3. S obzirom na to da stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, raspravljanje je dovršeno i glavna rasprava je završena.

    5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) te u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), odlučeno je kao u izreci presude.

    6. Među strankama nije sporno da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni te da je prekinuta bračna zajednica prije tri godine.

    6.1. Među strankama nije sporno da svaka stranaka snosi svoj trošak postupka.

    6.2. Među strankama je sporno treba li se njihov brak razvesti, način ostvarivanja roditeljske skrbi kao i visina uzdržavanja maloljetne djece.

    7. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi s time da je njihovu dokaznu snagu ocijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima te odredbama Obiteljskog zakona.

    8. Sud je u odnosu na socio-ekonomske prilike stranaka prihvatio njihove iskaze i priloženu dokumentaciju u spisu predmeta te iz navedenih proizlazi, između ostalog da stranke nisu korisnici prava iz sustava socijalne skrbi te da u odnosu na imenovane do sada nije postupano obiteljskopravno.

    9. Uvidom u mišljenje i prijedlog sastavljen po Hrvatskom zavodu za socijalni rad

    – Područnom uredu Sesvete Klasa: 552-05/24-08/2, Urbroj: 139-104-11/16-24-11 od 7. ožujka 2024. (list 21-24 spisa), utvrđeno je sljedeće:

    a) za tužiteljicu:

    - odrasla u obitelji kao srednje od troje djece, njezina majka i sestra B stanuju u [adresa] te joj aktivno pružaju podršku u skrbi i čuvanju djece,

    - po zanimanju je komercijalist, zaposlena u Dječjem vrtiću Markuševec kao njegovateljica,

    - ima oko 19 godina radnog staža,

    - urednog je zdravstvenog stanja.

    b) za tuženika:

    - odrastao uz roditelje i mlađeg braka i sestru,

    - završio je srednju elektrotehničku školu,

    - zaposlen u društvu Inteko-Studio uređenja interijera

    - dobrog je zdravlja, bio je na psihijatrijskom tretmanu u Vrapču i do svibnja 2013. je jednom išao na preglede, navodi da je prestao s konzumacijom marihuane, negira konzumaciju alkohola,

    c) za djecu:

    - maloljetni KV je urednog psihofizičkog razvoja, učenik je osobne škole Luka

    - maloljetna BV ima lezije na lijevoj strani mozga te joj je dijagnosticiran poremećaj govora i razumijevanja,

    - utvrđeno joj je postojanje tjelesnog oštećenja, privremene promjene u zdravstvenom stanju te potrebe individualnog rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije djeteta i privremene potrebe pomoći i njege druge osobe.

    9.1. U iskazivanju roditelji ističu primjedbe jedan na drugoga i svoje viđenje obiteljske situacije, dok se u daljnjem razgovoru s roditeljima zaključuje da je njihovo razdvajanje doprinijelo smanjenju sukoba i tenzija u odnosu.

    9.2. Provedenim radnjama u obitelji razvidno je da oba roditelja u ključnim situacijama uspijevaju postići dostatnu razinu roditeljske suradnje i na taj način postupati u najboljem interesu djeteta. Prilikom razgovora roditelji su usuglasili način ostvarivanja roditeljske skrbi – ostvarivat će zajedničku roditeljsku skrb i to na način da djeca nastave stanovati kod majke na njenoj adresi stanovanja u [adresa], dok će s ocem ostvarivati osobne odnose svaki drugi vikend na način da ih isti preuzima u petak u 18:00 sati na adresi stanovanja majke te ih vraća na istu adresu u nedjelju u 18:00 sati. Otac će s djecom ostvarivati osobne odnose i tijekom tjedna, na način da će djecu preuzimati utorkom i četvrtkom od 18:00 i vratiti ih na adresu stanovanja majke do 21:00 sat. Uz navedeno, roditelji su dogovorili da će otac provoditi polovicu ljetnih i zimskih školskih praznika s djecom. Također predlažu da se i jednom i drugom roditelju omogući održavanje redovitog kontakta s djecom putem telefonskih ili video poziva svakodnevno između 19:00 i 20:00 sati (vrijeme trajanja samog razgovora treba biti u skladu s kronološkom dobi djeteta i njegovim razvojnim mogućnostima) kada djeca ostvaruju odnose s drugim roditeljem. Smatra se da je u najboljem interesu djece podržati dogovor roditelja.

    10. S obzirom na nedostupnost tuženika tijekom trajanja postupka, te donesene odluke u kaznenom postupku, dostavljena je dopuna mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područni ured Sesvete Klasa: 552-05/24-08/2, Urbroj:139-104-11/16-26- 26 od 9. siječnja 2026. (list 123-124 spisa).

    10.1. Ističu da nakon dostave ranijeg mišljenja, majka je izmijenjenim zahtjevom obavijestila sud o promijenjenim okolnostima na strani oca djece, navodeći da se otac preselio iz Zagreba na područje Osječko-baranjske županije, da osobne odnose s djecom ostvaruje u smanjenom opsegu i neredovito te da je roditeljska suradnja otežana i nedostatna. Majka je istaknula kako je, uslijed navedenih okolnosti, preuzela cjelokupnu svakodnevnu skrb o djeci, kao i donošenje svih bitnih odluka vezanih uz njihovo zdravlje, obrazovanje i rehabilitaciju, osobito imajući u vidu zdravstvene i razvojne potrebe BV koja ima poremećaj govora i razumijevanja te joj je potrebna pojačana briga. Slijedom navedenog, majka je zatražila da joj se odobri ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi. Povodom izmijenjenih okolnosti, stručni tim je zatražio pravnu pomoć Područnog ureda Osijek te je u tu svrhu proveden terenski izvid i razgovor s ocem djece.

    10.2. Dana 5. siječnja 2026. zaprimljena je zapisnička izjava HV u kojoj je isti izjavio da posljednjih godinu dana stanuje u mjestu [adresa], da je zaposlen u tvrtki Arteco u Osijeku, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 7:30 do 15:30 sati, te da vikendom ne radi. Ostvaruje mjesečna primanja u iznosu od oko 1.000,00 eura. Izjavio je da ne posjeduje imovinu veće vrijednosti, osim osobnog automobila. Nadalje je naveo da se i nadalje protivi razvodu braka te je odbio dati prijedlog u vezi načina ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanja osobnih odnosa s djecom. Izričito se izjasnio da se ne slaže s prijedlogom majke da joj se odobri mogućnost samostalnog donošenja odluka o djeci. Na upit o opsegu dosadašnjeg viđanja djece, otac je naveo da je s djecom u svakodnevnom telefonskom kontaktu, dok osobne susrete ostvaruje otprilike jednom mjesečno, kada dolazi u Zagreb. Uzimajući u obzir ranije utvrđene okolnosti, kao i nove činjenice koje proizlaze iz izmijenjenog zahtjeva majke te provedenog razgovora s ocem, razvidno je da su se okolnosti bitno promijenile u odnosu na vrijeme kada je roditeljski dogovor bio postignut. Preseljenje oca na veću udaljenost, neredovito ostvarivanje osobnih odnosa s djecom, izostanak aktivnog sudjelovanja u svakodnevnoj skrbi te odbijanje davanja prijedloga u vezi roditeljske skrbi upućuju na smanjenu razinu roditeljske uključenosti i suradnje oca. Istodobno je razvidno da majka kontinuirano i samostalno osigurava stabilno životno okruženje za djecu, u cijelosti skrbi o njihovim svakodnevnim potrebama te pravovremeno odgovara na njihove zdravstvene, obrazovne i rehabilitacijske potrebe, osobito imajući u vidu složenost zdravstvenog stanja BV. Majka raspolaže adekvatnom podrškom svoje primarne obitelji te pokazuje visoku razinu roditeljske kompetentnosti i usmjerenosti na najbolji interes djeteta. Iako otac izražava verbalno neslaganje s prijedlogom majke o samostalnoj roditeljskoj skrbi, njegovo aktualno ponašanje i razina uključenosti ne upućuju na spremnost preuzimanja ravnopravne roditeljske odgovornosti niti na mogućnost učinkovite provedbe zajedničke roditeljske skrbi u praksi.

    10.3. Slijedom svega navedenog, smatra se da je u najboljem interesu djece KV i BV da se majci povjeri samostalna roditeljska skrb. Predlaže se odrediti ostvarivanje osobnih odnosa oca i djece u dosadašnjem opsegu ostvarivanja susreta, dakle jednom mjesečno odnosno svaki prvi vikend u mjesecu na području Zagreba i to svake prve subote u mjesecu u trajanju od 09:00 do 19:00 sati te svake prve nedjelje u mjesecu u trajanju od 09:00 do 19:00 sati. Također predlažu da se i jednom i drugom roditelju omogući održavanje redovitog kontakta s djecom putem telefonskih ili video poziva svakodnevno između 19:00 i 20:00 sati (vrijeme trajanja samog razgovora treba biti u skladu s kronološkom dobi djeteta i njegovim razvojnim mogućnostima) kada djeca ostvaruju odnose s drugim roditeljem.

    10.4. Na dostavljenu dopunu stranke nisu imale primjedbi niti posebna skrbnica, osim što je tuženik isticao da iz principa neće pristati na navedeno iako se toga pridržava te mu odgovara zbog udaljenosti takav način ostvarivanja osobnih odnosa s djecom te je svjestan izrečenih mjera opreza i posljedica kršenja istih, a tužiteljica da je dužna obavijestiti sud o kršenju mjera opreza.

    11. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da želi razvod braka jer nije moguće uspostaviti bračnu zajednicu više. Odnosi između tuženika i nje su jako narušeni i ne mogu se popraviti, ali smatra da je dobar otac djeci. Jedino ju smeta što u svađama uključuje i djecu pa pred njima govori psovke i uvrede, iako ga moli da to ne radi. Isto ju smeta što dolazi nenajavljeno na adresu, te uporno pokušava s njom razgovarati, a ona bi htjela da bude otac djeci. On kupi djeci što je potrebno i to je radio zadnjih šest mjeseci.

    11.1. Ona stanuje u stanu u kojem je podstanar, plaća najam 350,00 EUR i režije oko 300,00 EUR. Tamo stanuje s djecom, stan je površine 64m2, sama snosi sve troškove. Nema dugove ni kredite. Zaposlena je na radnom mjestu kao njegovatelj u vrtiću na četiri sata i ima primanja 1.250,00 EUR. Radim na četiri sata zbog BV koja ima poremećaj u razumijevanju, ona je u dobi od osam godina. Ona je zdrava i radno sposobna.

    11.2. BV ide u prvi razred osnovne škole, zbog zdravlja je bila u odgodi s upisom, pohađala je Suvag dvije godine. Ide kod logopeda kojeg plaća 25,00 EUR po satu jer su još na listi čekanja u Suvagu. Ima uobičajene potrebe oko odijevanja, oblačenja i prehrane. Trenira plivanje, koje plaća 40,00 EUR mjesečno.

    11.3. KV je u dobi od 12 godina, ide u peti razred osnovne škole, odličan je učenik, dobrog je zdravlja. Trenira nogomet koji plaća 60,00 EUR mjesečno i ide na engleski koji plaća 40,00 EUR mjesečno. Sad ide u Banja Luku na turnir koji mora platiti 300,00 EUR, a otac je platio od toga 100,00 EUR. Ima uobičajene potrebe oko odijevanja, oblačenja i prehrane.

    11.4. Mjere opreza su i dalje na snazi, otac se čuje svaki dan s djecom, odgovara joj da ih vidi kad on to želi ili kako to njemu odgovara. Za uzdržavanje predlaže kako je naznačila iznose.

    11.5. Bitno joj je imati samostalnost zbog BV, jer ako otac da otkaz, mora ići raditi na puno radno vrijeme, a to joj je teško zbog BV. Htjela bi imati samostalnost oko zdravlja i školovanja djece.

    12. Iz iskaza tuženika proizlazi da se ne želi razvesti jer voli svoju suprugu i želi s njom provesti život, to mu je i u skladu s vjerom. Međutim, ona je odlučila da ne želi i tu ne može ništa. Iz principa joj ne želi dati suglasnost.

    12.1. Otkako je sam, nema obveza, pa radi dosta poslova neprijavljeno, ne želi iskazivati koliko zaradi na taj način. Redovnim putem zaradi oko 1.000,00 EUR. Radi u Arteco-u na radnom mjestu radnik, zdrav i radno sposoban. Ima i dugova i kredita u iznosu od otprilike oko 20.000,00 EUR, ali to sve otplaćuje. Trenutačno živi s roditeljima, sudjeluje u kupovini hrane i plati nešto režija, ali ništa previše.

    12.2. Kad dođe djeci u posjetu, kupi im što im treba, uplati ženi novaca, ali ne koliko ona traži. Novci mu nisu problem, ali iz principa joj ne želi dati novce. Može dati oko 300,00 EUR mjesečno i ostalo ako će trebati.

    12.3. Odgovara mu da djecu viđa jednom mjesečno, zbog troškova, mogao bi iznajmiti smještaj u Zagrebu, ali neće, jer neće biti kao obitelj skupa, pa mu odgovara ovako kako je Zavod predložio. Međutim, mora reći da se opet iz principa svemu tome protivi. Isto tako je i svjestan značaja samostalnosti, ali također, iz principa se, i tome protivi.

    13. Uzimajući u obzir očitovanja stranaka, kao i iz dokumentacije koja prileži spisu razvidno je da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni, te je evidentno da je njihova faktična bračna zajednica prestala definitivno prije više tri godine i nije se više obnavljala, kao i da su stranke same svjesne narušenih odnosa.

    14. Okolnosti koje su relevantne za razvod braka određene su u čl. 51. Obiteljskog zakona koji propisuje da će sud brak razvesti ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.

    14.1. Dakle razlozi za razvod braka su fakultativno navedeni, odnosno ne moraju se kumulativno ispuniti svi navedeni razlozi, pa je u konkretnom slučaju za razvod braka stranaka sudu dovoljna već i činjenica da su odnosi teško i trajno poremećeni i da je od prestanka bračne zajednice proteklo više od godine dana.

    15. Slijedom navedenog odlučeno je na način preciziran u točci I. izreke ove presude.

    16. Odredbom čl. 413. st. 1. točka 1. Obiteljskog zakona navedeno je da će sud po službenoj dužnosti odlučiti s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanje djeteta i to odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te u drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

    16.1. Odredbom čl. 119. Obiteljskog zakona navedeno je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istoga članka zakona navedeno je da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su mu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

    16.2. Odredbom čl. 104. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. određeno je da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja rješavati sporazumno.

    16.3. Nadalje, odredbom čl. 92. Obiteljskog zakona propisano je što čini temeljni sadržaj roditeljske skrbi. Treba reći da po odredbi čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje obiteljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Po stavku 2., jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno čl. 416. st. 2. i 3. tog zakona. Po stavku 4. toga članka, roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

    16.4. Odredbom čl. 420. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da sud može odluku o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o načinu održavanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i o ostvarivanju roditeljske skrbi donijeti na temelju sporazuma roditelja ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta. Stavkom 2. istog članka određeno je da ako roditelji sporazumno odluče ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, sporazum mora uređivati sva bitna pitanja iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u skladu s odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona.

    16.5. Odredbom čl. 106. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da se planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora detaljno urediti mjesto i adresa djetetova stanovanja, vrijeme koje će provoditi sa svakim od roditelja, način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, razmjene važnih informacija u vezi s djetetom, visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojeg dijete ne stanuje i način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

    17. Pri donošenju odluke s kojim će roditeljem djeca stanovati i o ostvarivanju roditeljske skrbi po razvodu braka sud je imao u vidu postignuti da maloljetna djeca stanuju s majkom od prestanka bračne zajednice te da viđaju oca kako je i naznačeno u izreci, a s čime je tuženik i suglasan iako ističe da se iz principa protivi vođenju ovog postupka.

    17.1. Stoga, kako je u ovom postupku potrebno ponajprije zaštiti dobrobit maloljetne djece, njihova prava, zdravlja i svekolike najbolje interese, sud je prihvatio mišljenje mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područni ured [adresa] te posebne skrbnice i zahtjev tužiteljice.

    18. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, sud je pri odlučivanju o zahtjevima rukovodio najboljim interesima djece stranaka i pravilima o zaštiti djece koja su, između ostalog, propisana odredbom čl. 3., 9. i 12. Konvencije o pravima djeteta (usvojena na 44. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine (rezolucija br. 44/25), stupila na snagu 2. rujna 1990. godine).

    19. Maloljetna djeca nisu izrazila izražavanje mišljenja oko održavanja osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne živi (čl. 416. Obiteljskog zakona), a temeljem čl. 360. st. 4. Obiteljskog zakona imajući u vidu mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete i iskaze stranaka da se osobni odnosi već ostvaruju i da djeca žele vidjeti oca. Također, sud je uzeo u obzir i ovlasti koje ima propisane Obiteljskim zakonom, a kojima će se omogućiti djeci odrastanje u sigurnom i zdravom okruženju, ostvarujući pritom osobne odnose s roditeljima koji će morati poraditi na razdvajanju partnerskih odnosa od roditeljskog odnosa zbog dobrobiti djece.

    19.1. Pri tome se dodaje da prema iskazima tužiteljice i tuženika, a zatim i iz dostavljenog očitovanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete u odnosu na funkcioniranje djece s tužiteljicom, te s obzirom na nisku životnu dob djece nije bilo potrebe niti je predlagano saslušanje djece ili vještačenje interakcije djece s bilo kojim od roditelja, posebno kada se ima u vidu da stranke nisu niti osporile nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete iz točke 9. i 10. ovog obrazloženja presude.

    20. Stoga je primjenom odredbi čl. 95., 96. i 119. Obiteljskog zakona, odlučeno kao u točki II. i IV. izreke ove presude.

    21. Nadalje, a u odnosu na iskazivanja stranaka, zaključeno je da je trenutno u interesu maloljetne djece da majka, ovdje tužiteljica ostvaruje djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb kako je to i određeno u točki III. izreke ove presude s obzirom na to da ne surađuje s tuženikom oko navedenoga, zbog njihovih narušenih odnosa i izrečenih mjera. Također, tužiteljica je roditelj koji sama od prestanka zajednice adekvatno brine o svim potrebama djece u odnosu na školu i zdravlje.

    21.1. Pri tome se dodaje da roditeljska skrb obuhvaća odgovornost, dužnost i pravo roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i dobrobiti pa tako je roditelj dužan skrbiti o zdravlju, razvoju, njezi i zaštiti djeteta, njegovom odgoju i obrazovanju, ostvarivanju osobnih odnosa i drugo, od čega nije utvrđeno da tužiteljica ne ispunjava prethodno spomenuto, dok je tuženik odsutan zbog nastale situacije i narušenih odnosa i uglavnom skrb o djeci je preuzela tužiteljica.

    21.2. Roditelji uvijek trebaju imati na umu da njihov međusobni odnos kao roditelja ima najvažniji utjecaj na emocionalno stanje djeteta, te da je zdrava komunikacija roditelja usmjerena isključivo prema djeci temelj za pravilan psihološki i emocionalni razvoj djece koja osjećaju svaki stres i neslaganje roditeljskih odnosa, što se snažno odražava na njihov kasniji razvoj, no djeca se mogu dobro prilagoditi na razdvojen život roditelja ako oba roditelja surađuju, donose zajedničke odluke, prihvaćaju i uvažavaju razlike, jedan i drugi pred djecom.

    21.3. Slijedom citiranih odredbi, ovaj sud je mišljenja da tuženik u ovom postupku ničim nije dokazao u čemu se sastoji njegova suradnja i briga oko dobrobiti djece niti da surađuje s tužiteljicom oko navedenoga, a imajući u vidu da su između tužiteljice i njega očigledno teško poremećeni odnosi zbog čega tužiteljica ne može u slučaju bilo kakve potrebe pribaviti njegovu suglasnost u odnosu na pojedine hitne sadržaje roditeljske skrbi za djecu.

    22. Pri tome se dodaje da iz dostavljenog očitovanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete i posebne skrbnice proizlazi da su suglasni s točkom III. izreke presude.

    23. Slijedom svega navedenoga, primjenom čl. 105. st. 1., 3. i 5. Obiteljskog zakona sud je odlučio kao u točki III. izreke ove presude.

    24. Odlučujući o visini doprinosa uzdržavanja, sud je također uzeo u obzir svu dokumentaciju koja prileži spisu uključujući i očitovanja stranaka.

    25. Nadalje, prema čl. 281. Obiteljskog zakona uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno Obiteljskim zakonom.

    25.1. Prema čl.282. Obiteljskog zakona osobe iz čl. 281. međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen ovim Zakonom.

    25.2. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje je sadržano u čl. 307. Obiteljskog zakona te je u stavku 1. toga članka propisano da će u sporu o uzdržavanju sud utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Prema stavku 2., pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Prema stavku 3., pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

    25.3. Prema čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu, dok je čl. 310. Obiteljskog zakona propisano izjednačivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanja.

    25.4. Na temelju čl. 311. Obiteljskog zakona ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove djeteta (stavak 1.) i to prema životom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja (st. 2.).

    25.5. Člankom 313. Obiteljskog zakona propisano je da ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode u imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje (stavak 1.), te da roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja (stavak 2.), dok je sud kod utvrđivanja mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan osim prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja (stavak 4.), a novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba (stavak 5.).

    25.6. Prema čl. 314. st. 2. i 3. Obiteljskog zakona, propisano je da se minimalni iznos određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće, dok se od navedenoga iznimno mogu potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece.

    26. Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanje propisano je čl. 307 Obiteljskog zakona, prema kojem će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, te procijeniti potrebe uzdržavane osobe, kao i procijeniti mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati.

    26.1. Prema odredbi čl. 310. st. 1. Obiteljskog zakona, roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje sa djetetom – obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

    27. U konkretnom slučaju je nesporno da tuženik nije doprinosio novčano za maloljetno dijete, dok je predloženo da se odredi uzdržavanje od donošenja presude, pa je sud također navedeno cijenio kod donošenja odluke.

    28. Odredbom čl. 317. Obiteljskog zakona je propisano da odluku o uzdržavanju sud u parničnom postupku donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.

    28.1. Dakle, sud mora voditi računa o ukupnim materijalnim potrebama djeteta kako je navedeno u čl. 311. Obiteljskog zakona, no isto tako i o ukupnim mogućnostima roditelja obveznika uzdržavanja, kako je propisano odredbom čl. 313. i 314. Obiteljskog zakona.

    29. S tim u vezi, ukazuje se i na odredbu čl. 311. st. 2. Obiteljskog zakona da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

    30. Tijekom postupka je utvrđeno da je tužiteljica kao majka, zaposlena, zdrava bez obveze drugih osoba za uzdržavati osim djece, dok je tuženik zdrav i radno sposoban, također bez obveze uzdržavanja drugih osoba osim djece, a sve detaljno obrazloženo temeljem dokumentacije koja prileži spisu.

    30.1. Osim toga, iz priložene dokumentacije proizlazi da je tuženik sada zaposlen kod [obrt], [adresa] od 21. veljače 2025., stanuje kod roditelja te ne nema većih troškova stanovanja.

    30.2. Tuženik je u 2024. ostvario dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 6.108,73 EUR, te na ime neoporezivog primitka iznos od 1.253,31 EUR, a sam je iskazivao da ostvaruje prihode i od dodatnog neprijavljenog rada o čemu nije htio detaljnije iskazivati osim da mu uzdržavanje za djecu nije problem.

    31. Prilikom odluke o visini uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, po osnovi čl. 426. Obiteljskog zakona.

    32. Prema odredbi čl. 309. Obiteljskog zakona uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.

    33. Ocjenjujući mjesečne potrebe djece, za utvrditi je da imaju mjesečne životne potrebe kao što su: prehrana, odjeća, obuća, higijenski pribor i kozmetika, odlasci na izvanškolske aktivnosti, a kako je detaljno i navedeno u točki 9., 10. i 11. ovog obrazloženja presude.

    33.1. Imajući u vidu potrebe djece, od kojih je maloljetna BV i narušenog zdravstvenog stanja, te mogućnosti oca, utvrđeno je da je osnovan zahtjev da tuženik doprinosi za uzdržavanje svakog u mjesečnom iznosu od 203,15 EUR počevši od donošenja presude pa nadalje jer su u tom trenutku bile poznate sve činjenice, a uplatom putem računa majke.

    34. S obzirom na potrebe djece odnosno da je navedeni iznos u skladu s mjesečnim potrebama i dobi djece te da je isti iznos utvrđen i prema odredbi čl. 314. st. 2. Obiteljskog zakona u vezi s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta („Narodne novine“, broj 75/2025) i Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“, broj 75/2025) donesenim od strane nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prema kojim podacima roditelj koji ne stanuje s djetetom je dužan za dijete od 7 do 12 godina plaćati 20 % prosječne plaće odnosno 264,00 eura (slovima: dvjestošezdesetčetiri eura) kao minimalni iznos, a tuženik osim djeteta nema drugih osoba za uzdržavanje.

    35. Imajući u vidu utvrđeno imovinsko stanje svakog roditelja; da je tuženik zaposlen, zdrav i radno sposoban, bez obveze uzdržavanja drugih osoba, u skladu s odredbama čl. 309., čl. 314. st. 2. točka 2. i st. 3. Obiteljskog zakona, sud je naložio tuženiku da za uzdržavanje svakog maloljetnog djeteta plaća iznos od 203,15 EUR (slovima: dvjestotri eura i petnaest centi) počev od donošenja ove odluke pa je odlučno kao u točkama V. i VI. izreke ove presude.

    36. Stranke se ujedno upozoravaju da ako se okolnosti ponovo bitno promijene, uvijek mogu ponovo tražiti povišenje/smanjenje obveze uzdržavanja u skladu s odredbama Obiteljskog zakona.

    37. Prema odredbi čl. 29. st. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) odlučeno je o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose uzdržavanja kako je navedeno u točkama V. i VI. izreke ove presude.

    38. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona, a imajući u vidu da su stranke i u odnosu na trošak postignule sporazum, te je odlučeno kao u točki VII. izreke presude.

    U Zagrebu, 21. siječnja 2026.

    SUDAC:

    Neda Šola

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

    Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

    Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

    Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku.

    O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    Dostaviti:

    1. Tužiteljici

    2. Tuženiku,

    3. Posebnoj skrbnici maloljetne djece,

    4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Sesvete,

    5. Spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.