Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj:Ppž-1514/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe HIS d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe KG, zastupane po braniteljima iz odvjetničkog društva Vujasin & partneri j.t.d. iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 167. stavka 1. točke 9. i stavka 2. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama od 12. prosinca 2023., broj: 65. Pp-4070/2022, na sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama okrivljenici su oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 167. stavka 1. točke 9. i stavka 2. Zakona o gospodarenju otpadom, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom da iz spornog prekršajnog naloga jasno je naveden opis činjeničnog stanja kojim se potvrđuje da posjednik otpada je postupio protivno odredbi članka 21. Zakona o gospodarenju otpadom, kojom je definirano da posjednik otpada je dužan osigurati zbrinjavanje otpada na siguran način u skladu s člankom 5. istog Zakona, a koji definira da se gospodarenje otpadom mora provoditi na način kojim se ne uzrokuje, između ostalog, nastajanje požara što se u konačnici i dogodilo.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud donio pravilnu i zakonitu odluku kada je okrivljenike oslobodio od optužbe.
7. Naime, prvostupanjski sud je oslobodio okrivljenike od optužbe, zbog prekršaja iz članka 167. stavka 1. točke 9. i stavka 2. Zakona o gospodarenju otpadom, s obrazloženjem da prema činjeničnom opisu prekršajnog naloga okrivljenici nisu osigurali zbrinjavanje otpada na siguran način u skladu sa člankom 5. Zakona, ne navodeći opis radnje prekršaja iz koje proističe zakonsko obilježje prekršaja, odnosno nisu konkretizirane odlučne činjenice koje bi se mogle podvesti pod zakonski opis bića konkretnog djela prekršaja. Prema tome, u činjeničnom opisu nedostaje opis radnje, odnosno propusta, što predstavlja bitni element djela prekršaja koji bi se mogao podvesti pod navedeni zakonski opis djela. Nužno je da se u činjeničnom opisu samog djela opiše radnja prekršaja iz koje proističe zakonsko obilježje prekršaja, odnosno način na koji su okrivljenici ostavili otpad, što je dovelo do posljedica koje navode u samom činjeničnom opisu, odnosno zapaljenja. Prema ocjeni ovoga suca, u samom činjeničnom opisu nije utvrđena radnja prekršaja, a što je konstitutivni elemenat bića djela prekršaja, da bi se mogla utvrđivati odgovornost pravne i odgovorne osobe s obzirom da je Sud strogo vezan činjeničnim opisom djela i nije ovlašten bilo na koji način mijenjati taj činjenični opis.
8. Nadalje, odredbama članka 167. stavka 1. točke 9. i stavka 2. Zakona o gospodarenju otpadom propisano je kažnjavanje pravne i odgovorne osobe koja je proizvođač otpada ili posjednik otpada, koji nije osigurao obradu otpada postupkom pripreme za ponovnu uporabu, recikliranjem ili oporabom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona, i nije osigurao zbrinjavanje otpada na siguran način u skladu s člankom 5. ovoga Zakona (članak 21. stavak 1.), te je materijalnom odredbom članka 5. stavka 1. točke 4. Zakona propisano da gospodarenje otpadom mora se provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a posebno ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.
9. Okrivljenicima se prekršajnim nalogom, koji u povodu prigovora okrivljenika predstavlja optužni akt, stavlja na teret da kao posjednik otpada odloženog na lokaciji bivše drvne industrije Brod na Kupi, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nisu osigurali zbrinjavanje otpada na siguran način u skladu sa člankom 5. Zakona, što je imalo za posljedicu zapaljenje, tinjanje odloženog otpada na dan inspekcijskog nadzora 5. srpnja 2022., pa da su time počinili prekršaj iz članka 167. stavka 1. točke 9. i stavka 2. Zakona o gospodarenju otpadom.
10. Slijedom navedenoga, pravilno je prvostupanjski sud naveo da činjenični opisi iz optužnog akta ne sadrži način na koji su okrivljenici odložili otpad, te koji otpad su odložili, što je imalo za posljedicu zapaljenje otpada.
11. Nadalje, navedene činjenice koje konkretiziraju djelo navedene su samo u obrazloženju optužnog akta, iako bi isti trebali biti navedeni u činjeničnom opisu izreke optužnog akta, koja treba predstavljati izreku buduće odluke o prekršaju, a nije dopušteno navoditi činjenice iz obrazloženja optužnog akta, s obzirom da bi time došlo do miješanja procesne uloge tužitelja i suda.
12. Kako je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja optužnog akta, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, o čemu se radi u konkretnom slučaju, te je osnovana odluka prvostupanjskog suda o oslobođenju okrivljenika od optužbe.
13. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo žalbu ovlaštenog tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 21. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
