Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 4

44320 Kutina

Poslovni broj: P-491/2024.-31.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski su u Kutini, po sucu pojedincu Jasmini Pintarić, u pravnoj stvari tužiteljice MT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zakonske nasljednice iza pok. CT, koju zastupa odvjetnik Nenad Cetinja iz Zagreba, protiv tuženika PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., OIB: 02535697732 iz Zagreba, Radnička cesta 50, kojeg zastupa odvjetnica Maja Čuljak iz Zagreba, radi isplate, nakon zaključene javne i glavne rasprave održane 15. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice odvjetnice Lidije Vincent i zamjenice punomoćnice tuženika odvjetničke vježbenice TT, na temelju članka335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 84/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP) 21. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Privrednoj banci Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50 da tužiteljici MT iz [adresa] isplati iznos od 2.291,55 € (dvije tisuće dvjesto devedeset i jedan eur i pedeset i pet cent), sa zakonskom zateznom kamatom od 1.7.2011. do 31.7.2015. po stopi u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, od 1.8.2015.do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja

Europske središnje banke i to:

- na iznos od 24,12 € od 1.3.2008.,

- na iznos od 39,74 € od 1.4.2008.,

- na iznos od 38,55 € od 1.5.2008.,

- na iznos od 38,23 € od 1.6.2008.,

- na iznos od 38,50 € od 1.7.2008.,

- na iznos od 37,70 € od 1.8.2008.,

- na iznos od 37,67 € od 1.9.2008.,

- na iznos od 38,00 € od 2.10.2008.,

- na iznos od 41,43 € od 1.11.2008.,

- na iznos od 38,97 € od 1.12.2008.,

- na iznos od 41,39 € od 1.1.2009.,

- na iznos od 41,68 € od 1.2.2009.,

- na iznos od 41,76 € od 1.3.2009.,

- na iznos od 41,12 € od 1.4.2009.,

- na iznos od 41,11 € od 1.5.2009.,

- na iznos od 40,32 € od 1.6.2009.,

- na iznos od 39,64 € od 1.7.2009.,

- na iznos od 39,67 € od 1.8.2009.,

- na iznos od 39,90 € od 1.9.2009.,

- na iznos od 39,76 € od 1.10.2009.,

- na iznos od 39,34 € od 1.11.2009.,

- na iznos od 39,82 € od 1.12.2009.,

- na iznos od 40,14 € od 1.1.2010.,

- na iznos od 40,72 € od 1.2.2010.,

- na iznos od 40,42 € od 1.3.2010.,

- na iznos od 41,19 € od 1.4.2010.,

- na iznos od 40,88 € od 1.5.2010.,

- na iznos od 41,16 € od 1.6.2010.,

- na iznos od 43,69 € od 1.7.2010.,

- na iznos od 42,99 € od 1.8.2010.,

- na iznos od 44,38 € od 1.9.2010.,

- na iznos od 43,75 € od 1.10.2010.,

- na iznos od 42,58 € od 1.11.2010.,

- na iznos od 35.98 € od 1.12.2010.,

- na iznos od 37,85 € od 1.1.2011.,

- na iznos od 37,57 € od 1.2.2011.,

- na iznos od 15,33 € od 1.3.2011.,

- na iznos od 29,35 € od 1.4.2011.,

- na iznos od 24,78 € od 1.5.2011.,

- na iznos od 25,42 € od 1.6.2011.,

- na iznos od 20,50 € od 1.7.2011.,

- na iznos od 26,98 € od 1.8.2011.,

- na iznos od 19,77 € od 1.9.2011.,

- na iznos od 14,35 € od 1.10.2011.,

- na iznos od 19,01 € od 1.11.2011.,

- na iznos od 14,44 € od 1.12.2011.,

- na iznos od 19,41 € od 1.1.2012.,

- na iznos od 18,07 € od 1.2.2012.,

- na iznos od 27,42 € od 1.3.2012.,

- na iznos od 27,04 € od 1.4.2012.,

- na iznos od 27,05 € od 1.5.2012.,

- na iznos od 27,05 € od 1.6.2012.,

- na iznos od 26,74 € od 1.7.2012.,

- na iznos od 27,95 € od 1.8.2012.,

- na iznos od 27,22 € od 1.9.2012.,

- na iznos od 27,30 € od 1.10.2012.,

- na iznos od 27,47 € od 1.11.2012.,

- na iznos od 27,50 € od 1.12.2012.,

- na iznos od 27,31 € od 1.1.2013.,

- na iznos od 26,55 € od 1.2.2013.,

- na iznos od 26,95 € od 1.3.2013.,

- na iznos od 26,83 € od 1.4.2013.,

- na iznos od 26,47 € od 1.5.2013.,

- na iznos od 25,75 € od 1.6.2013.,

- na iznos od 25,60 € od 1.7.2013.,

- na iznos od 25,59 € od 1.8.2013.,

- na iznos os 25,67 € od 1.9.2013.,

- na iznos od 25,90 € od 1.10.2013.,

- na iznos od 25,56 € od 1.11.2013.,

- na iznos od 25,51 € od 1.12.2013.,

- na iznos od 25,49 € od 1.1.2014. do isplate, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Privrednoj banci Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50 da tužiteljici MT iz [adresa] isplati iznos od 3.823,89 € (tri tisuće osamsto dvadeset i tri eur i osamdeset i devet cent), sa zakonskom zateznom kamatom od 1.7.2011. do 31.7.2015. po stopi u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, od 1.8.2015.do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja

Europske središnje banke i to:

- na iznos od 13,32 € od 1.11.2008.,

- na iznos od 14,27 € od 1.1.2009.,

- na iznos od 16,59 € od 1.2.2009.,

- na iznos od 17,61 € od 1.3.2009.,

- na iznos od 14,41 € od 1.4.2009.,

- na iznos od 14,92 € od 1.5.2009.,

- na iznos od 10,75 € od 1.6.2009.,

- na iznos od 7,20 € od 1.7.2009.,

- na iznos od 7,99 € od 1.8.2009.,

- na iznos od 10,04 € od 1.9.2009.,

- na iznos od 9,81 € od 1.10.2009.,

- na iznos od 7,86 € od 1.11.2009.,

- na iznos od 11,52 € od 1.12.2009.,

- na iznos od 14,19 € od 1.1 2010.,

- na iznos od 18,48 € od 1.2.2010.,

- na iznos od 17,36 € od 1.3.2010.,

- na iznos od 22,90 € od 1.4.2010.,

- na iznos od 21,69 € od 1.5.2010.,

- na iznos od 24,22 € od 1.6.2010.,

- na iznos od 41,00 € od 1.7.2010.,

- na iznos do 37,42 € od 1.8.2010.,

- na iznos od 47,09 € od 1.9.2010.,

- na iznos od 43,98 € od 1.10 2010.,

- na iznos od 37,39 € od 1.11.2010.,

- na iznos od 49,21 € od 1.12.2010.,

- na iznos od 64,77 € od 1.1.2011.,

- na iznos od 54,19 € od 1.2. 2011.,

- na iznos od 32,05 € od 1.3. 2011.,

- na iznos od 29,69 € od 1.4. 2011.,

- na iznos od 30,05 € od 1.5. 2011.,

- na iznos od 38,00 € od 1. 6.2011.,

- na iznos od 39,45 € od 1.7.2011.,

- na iznos do 46,42 € od 1.8.2011.,

- na iznos od 41,36 € od 1.9.2011.,

- na iznos od 40,79 € od 1.10.2011.,

- na iznos od 35,13 € od 1.11.2011.,

- na iznos od 38,50 € od 1.12.2011.,

- na iznos od 40,16 € od 1.1.2012.,

- na iznos od 41,86 € od 1.2.2012.,

- na iznos od 85,00 € od 1.3.2012.,

- na iznos od 81,93 € od 1.4.2012.,

- na iznos od 83,45 € od 1.5.2012.,

- na iznos od 84,89 € od 1.6.2012.,

- na iznos od 82,61 € od 1.7.2012.,

- na iznos do 83,57 € od 1.8.2012.,

- na iznos od 82,29 € od 1.9.2012.,

- na iznos od 79,02 € od 1.10.2012.,

- na iznos od 82,47 € od 1.11.2012.,

- na iznos od 84,37 € od 1.12.2012.,

- na iznos od 83,71 € od 1.1.2013.,

- na iznos od 76,31 € od 1.2.2013.,

- na iznos od 82,61 € od 1.3.2013.,

- na iznos od 82,92 € od 1.4.2013.,

- na iznos od 80,27 € od 1.5.2013.,

- na iznos od 73,21 € od 1.6.2013.,

- na iznos od 73,03 € od 1.7.2013.,

- na iznos do 74,55 € od 1.8.2013,

- na iznos od 77,40 € od 1.9.2013.,

- na iznos od 81,76 € od 1.10.2013,

- na iznos od 79,51 € od 1.11.2013.,

- na iznos od 80,81 € od 1.12.2013.,

- na iznos od 82,28 € od 1.1.2014.,

- na iznos od 76,07 € od 1.2.2014.,

- na iznos od 77,85 € od 1.3.2014.,

- na iznos od 18,48 € od 1.4.2014.,

- na iznos od 17,40 € od 1.5.2014.,

- na iznos od 18,64 € od 1.6.2014.,

- na iznos od 18,09 € od 1.7.2014.,

- na iznos od 19,37 € od 1.8.2014.,

- na iznos od 19,86 € od 1.9.2014.,

- na iznos od 19,12 € od 2.10.2014.,

- na iznos od 20,22 € od 2.11.2014.,

- na iznos od 19,89 € od 2.12.2014.,

- na iznos od 20,38 € od 2.1.2015.,

- na iznos od 20,61 € od 2.2.2015.,

- na iznos od 18,62 € od 2.3.2015.,

- na iznos od 91,43 € od 2.4.2015.,

- na iznos od 91,43 € od 2.5.2015.,

- na iznos od 91,43 € od 2.6.2015.,

- na iznos od 91,43 € od 2.7.2015.,

- na iznos od 91,43 € od 2.8.2015.,

- na iznos od 19,63 € od 2.9.2015. do isplate, sve u roku 15 dana.

III Odbija se u cijelosti prigovor radi prebijanja koji glasi:

''Utvrđuje se da postoji tuženikova tražbina prema tužiteljici u visini od 1.130,32 € (preplata utvrđena člankom 5. Dodatka Ugovoru o kreditu), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 1.12.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Utvrđuje se da postoji tuženikova tražbina prema tužitelju u visini od 155,47 € (preplata za isplate kada je tečaj bio niži), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom do 31.12.2007. po članku 1. Uredbe o visini stope zakonske zatezne kamate, od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.''

IV Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.824,08 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 21.1.2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da su njen prednik sada pok. CT kao korisnik kredita i tuženi kao kreditor sklopili 18.10.2006. Ugovor o kreditu broj 9012034543, a na temelju kog ugovora je predniku tužiteljice odobren kredit u iznosu od 46.500,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju CHF tečajne liste tuženika na dan korištenja kredita.

Odredbom članka 4. Ugovora propisana je kamata na kredit, te se tužitelj obvezuje platiti tuženiku kamatu po kamatnoj stopi koja je promjenljiva u skladu s odlukom Banke o kreditiranju građana, a koja na dan sklapanja ugovora iznosi 4,55 % godišnje. Odredbom članka 7. Ugovora određeno je da se kredit u iznosu od 46.500,00 CHF i kamata otplaćuju u 192 jednakih mjesečnih anuiteta, plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja prema otplatnoj tablici koja je sastavni dio Ugovora.

Isto tako su stranke 18.1. 2016. provele konverziju temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju – Konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR.

Tužiteljica također ističe da je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske pod brojem Pž-7129/13 od 13.6.2014. pravomoćno odlučeno o kolektivnoj tužbi Potrošač- Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača protiv između ostalih 2. tuženika Privredne banke Zagreb d.d., ovdje tuženika, a podignutoj radi zaštite kolektivnih interesa potrošača.

Navedenom presudom je između ostalog utvrđeno da je Privredna banka Zagreb d.d. u razdoblju od 10.9.2003. do 31.12.2008., a koje povrede traju i nadalje, povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita tako što u potrošačkim ugovorima o kreditima koriste nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenljiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a koja je ništetna. Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Pž- 6632/17 od 14.6.2018. pravomoćno je odlučeno o kolektivnoj tužbi Potrošač-Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača protiv između ostalih 2. tuženika Privredne banke Zagreb d.d., ovdje tuženika, a podignutoj radi zaštite kolektivnih interesa potrošača. Navedenom presudom je između ostalog utvrđeno da je Privredna banka Zagreb d.d. u razdoblju od 1.11.2004. do 31.12.2008. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja ugovora nije potrošače informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u vezi zaključenja predmetnih ugovora što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa da je time tuženik postupao suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača, kao i Zakona o obveznim odnosima.

Tužiteljica se poziva na presude Trgovačkog suda u kojima je pravomoćno utvrđena ništetnost promjenljive kamatne stope, kao i ugovaranje valutne klauzule vezivanjem glavnice kredita uz valutu CHF i navodi da činjenica da su stranke sklopile Dodatak ugovora o kreditu temeljem odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i da je provedena konverzija CHF kredita u kredit uz valutnu klauzulu EUR ne znači da je time tužiteljica kao potrošač izgubila pravo za utvrđenje da su pojedine odredbe Ugovora ništetne, kao i pravo na povrat pretplaćenog iznosa. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže da se tuženiku naloži da tužiteljici preda potpuni pregled svojih obveza prema tužiteljici po Ugovoru o kreditu broj 9012034543 i nakon toga da tužiteljici isplati razliku između tuženiku naplaćenih kamata i kamata koje je tužiteljica trebala platiti prema početnom otplatnom planu po predmetnom Ugovoru o kreditu, razliku tečaja valute po svakom plaćenom anuitetu u odnosu na početni tečaj valute važeći na dan isplate predmetnog kredita i razliku između iznosa konvertiranog kredita u kunama na dan provedene konverzije po Dodatku ugovora o kreditu od 18.1.2016.

Konačno određenim tužbenim zahtjevom tužiteljica na ime preplate zbog promjenljive kamatne stope potražuje isplatu iznosa od 2.291,55 € i na ime preplate uslijed rasta tečaja CHF iznos od 3.823,89 €.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik prvenstveno ističe da je sa prednikom tužiteljice CT sklopio Dodatak ugovoru o kreditu dana 18.1.2016. radi provedbe postupka konverzije kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR na način i u rokovima propisanim Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Donošenjem Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju došlo je do uspostavljanja ravnoteže interesa između ugovornih strana te je zakonskom intervencijom zakonodavac potpuno otklonio potrebu da se osobama koje su bile ovlaštene tužiti tuženika s osnove odredaba članka 138.a Zakona o zaštiti potrošača pruži sudska zaštita i u pogledu njihove restitucije.

Intervencija zakonodavca se je odnosila i na valutu i na visinu kamatne stope i postupkom konverzije su obuhvaćene sve otplate (kamata i glavnica) do 30.9.2015. Nadalje tuženik navodi da se konverzijom ugovor o kreditu u CHF u cijelosti mijenja u ugovor o kreditu u EUR na način kao da je i bio sklopljen u EUR i tako je došlo do potpune restitucije potrošača.

Ističe se također da niti Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju niti drugim pozitivnim propisom nije zabranjeno ugovaranje promjenljive kamatne stope.

Valutna klauzula je zakonom dopuštena i jasno određena pravna kategorija koja je utemeljena na kogentnoj normi i nikako ne može biti proglašena ništetnom, niti konkretni pravni posao može biti ništetan samo zbog toga što je ugovorena valutna klauzula, a niti može biti proglašena ništetnom neka od odredbi konkretnog ugovora zbog ugovaranja valutne klauzule.

Prema tuženiku kako je jasno da postoji pravna osnovanost za sve učinjene uplate, to nema uvjeta za ostvarenje isplate na temelju odredbi o stjecanju bez osnove jer nedostaje pretpostavka za isto koju je potrebno dokazati u svakom konkretnom slučaju. Isplata na temelju stjecanja bez osnove isključuje mogućnost traženja naknade štete obzirom da se radi o dvije različite pravne osnove koje se međusobno isključuju. Stranke u Ugovoru o kreditu su jasno i nesumnjivo izrazile svoju volju, ugovor je solemniziran, isto tako je i Dodatak ugovoru o kreditu solemniziran, a javnobilježnički akt svojom snagom obvezuje strane kao i presuda i predstavlja istinu i nesporno među strankama.

Tuženik navodi da tužiteljica nije potrošač i nije ugovorna strana.

Ističe se i prigovor zastare u cijelosti u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev jer da tužiteljica nije bila stranka ugovora, niti je potrošač.

3. Tijekom postupka sud je pročitao rješenje o nasljeđivanju poslovni broj: O- 309/2019 od 22. veljače 2019. iza pok. CT, Ugovor o kreditu od 18.10.2006., Dodatak Ugovoru o kreditu broj 9012034543 od 18.1.2016., izvršio uvid u plan otplate, otplatnu tablicu sa prikazom efektivne kamatne stope, pregled uplata po kreditu na dan 20.4.2020., knjigovodstvenu karticu, pročitan je nalaz i mišljenje knjigovodstveno- financijskog vještaka Jasmine Fijačko sa dopunom i saslušana je tužiteljica.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan u cijelosti

5. Nesporno je da su prednik tužiteljice CT kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor-banka sklopili 18.1.2006. Ugovor o kreditu kojim se tuženik obvezuje predniku tužiteljice staviti na raspolaganje iznos u kunama koji odgovara protuvrijednosti od 46.500,00 CHF po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke na dan korištenja kredita.

6. Odredbom članka 4. predmetnog Ugovora propisana je kamata na kredit, te se tužitelj obvezuje platiti banci kamatu po kamatnoj stopi koja je promjenljiva sukladno odluci banke o kreditiranju građana i koja na dan sklapanja ugovora iznosi 4,55 % godišnje.

Odredbom članka 7. Ugovora propisano je da se kredit u iznosu od 46.500,00 CHF i kamata otplaćuju u 192 jednakih mjesečnih anuiteta, plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja prema otplatnoj tablici koja je sastavni dio Ugovora.

7. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ona sa svojim suprugom išla u banku kada je on potpisao ugovor i sjeća se da njen suprug nije mogao pregovarati o ugovornim odredbama nego da mu je dan na potpis unaprijed sastavljen, tipski ugovor. U banci mu je bilo rečeno da je zaključenje ugovora vezanog uz tečaj CHF najpovoljnija opcija, prednik tužiteljice je želio sklopiti ugovor gdje je glavnica kredita vezana uz tečaj EUR, no tu su mu bile previsoke rate i on to ne bi mogao financijski podnijeti. Kod zaključenja Dodatka ugovoru o kreditu prednik tužiteljice također nije mogao pregovarati niti o jednoj ugovornoj odredbi.

Upravo iz iskaza tužiteljice je vidljivo da njen suprug CT nije imao nikakvog utjecaja na sadržaj ugovornih odredbi i da se s njim nije uopće pregovaralo o pojedinim ugovornim odredbama.

Tuženik nije dokazao da je prednika tužiteljice upoznao sa rizikom ugovaranja kredita sa valutnom klauzulom i promjenljivom kamatnom stopom tj. da je predniku tužiteljice objasnio taj rizik i da je prednik tužiteljice bio upoznat i svjestan činjenice da povećanje tečaja valute koja je određena valutnom klauzulom kao i povećanje kamatne stope vodi ka povećanju glavnice duga, pripadajućih kamata i u konačnici povećanju anuiteta, koje odredbe su nerazumljive i nedorečene.

8. Prema odredbi članka 81. stavak 1.. Zakona o zaštiti potrošača (''Narodne novine'' broj 96/03.- dalje: ZZP) ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

Stavkom 2. istog članka ZZP je propisano da se smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca, te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca.

9. Odredbom članka 84. ZZP je propisano da nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive.

10. Odredbom članka 3. Zakona o obveznim odnosima ''(Narodne novine'' broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.- dalje: ZOO) je propisano kako su sudionici u obveznom odnosu ravnopravni, dok je odredbom članka 4. ZOO propisano kao su se u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati načela savjesnosti i poštenja.

11. Prema odredbi članka 7. ZOO sudionici pri sklapanju naplatnih pravnih poslova polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih davanja, dok je odredbom članka 8. ZOO propisano da se je svatko dužan suzdržavati od postupaka kojim se može drugome prouzročiti šteta.

12. Ovaj sud zauzima mišljenje da postupanje tuženika u odnosu na promjenljivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu nije bilo nužno potrebno i dopušteno i da se radi o ugovornim odredbama o kojima se nije pojedinačno pregovaralo i iste suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužiteljice kao ugovorne strane.

13. Ovaj sud također smatra da je ovdje od utjecaja i činjenica da je udruga Potrošač- Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača pokrenula pred Trgovačkim sudom u Zagrebu parnični postupak radi zaštite kolektivnih interesa potrošača protiv osam banaka, između kojih i ovdje tuženika, a radi zaštite potrošača glede nepoštenih ugovornih odredbi samih ugovora i nepoštene prakse banaka, sve u odnosu na dva osnovna elementa i to ugovaranje same valutne klauzule i ugovaranje odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi. Pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: P-1401/12 od 4.7.2013. utvrđeno je da je 2. tuženik (ovdje tuženik) u razdoblju od 10.9.2003. do 31.12.2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, tako što u potrošačkim ugovorima o kreditima koristi nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenljiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a koja je ništetna.

1 0

14. U ovom postupku je nesporno utvrđeno da je u predmetnom ugovoru o kreditu ugovorena promjenljiva kamatna stopa, da je kamatna stopa mijenjana jednostranom odlukom banke i da se o promjenljivoj kamatnoj stopi nije pojedinačno pregovaralo. Ovdje se ukazuje na odredbe ZZP i na zakonsku presumciju prema kojoj se smatra da se pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, osobito ako je riječ o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca.

15. Tuženik kao banka je odredbu o promjenljivoj kamatnoj stopi sadržao u članku 4. ugovora, koji je predniku tužiteljice predočen i dan na potpis na unaprijed formuliranom standardnom ugovoru, a prednik tužiteljice tom prilikom nije mogao niti imao mogućnost utjecati na tako unaprijed formuliranu odredbu.

16. Ugovorna odredba o valutnoj klauzuli u CHF sadržana u članku 7. je neodređena i nepoštena, o njoj se nije pregovaralo niti se je moglo pregovarati jer je ista sastavljena unaprijed u tipskom ugovoru.

17. Sam položaj prednika tužiteljice prilikom sklapanja ugovora o kreditu je u tom smislu bio ''slabiji'' i to obzirom da je on pristupio sklapanju pravnog posla bez potrebnog znanja o samom financijsko bankarskom aspektu ugovornih odredbi u odnosu na promjenljivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu.

18. Tuženik je raspolagao stručnim znanjem koje predniku tužiteljice u odnosu na promjenljivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu nije bilo prezentirano, te je iskoristio nestručnost i nizak stupanj nužno potrebnog osnovnog znanja tužitelja na način da je u unaprijed formuliranom standardnom ugovoru stavio navedene odredbe, a na koje prednik tužiteljice nije mogao utjecati.

19. Odredbom članka 322. ZOO je propisano kako je Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

20 Kako su odredbe članka 4. i 7. predmetnog Ugovora o kreditu protivne prisilnim propisima i moralu društva iste su i ništetne.

21. Činjenica da je u konkretnom slučaju sklopljen Dodatak Ugovoru o kreditiranju broj 9011180537 nije od utjecaja na pravo tužiteljice da traži utvrđenje ništetnosti ugovorne obveze i isplatu razlike budući da su predmetni Dodatak ugovora i konverzija kredita iz CHF u EUR izvršeni na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (dalje: ZID ZPK) s time da se niti odredbama ZID ZPK, a niti aneksima izrijekom ne spominje način rješavanja ugovornih odredbi kojima se u ugovorima o kreditima s valutom u CHF ugovarala promjenljiva kamatna stopa niti se ne spominje ni na koji način bi se trebalo riješiti eventualna ništetnost tih odredbi koje se tiču promjenljive kamatne stope.

Konverzija se odnosi isključivo na ugovorne obveze proizašle iz osnovnog Ugovora o kreditu, a niti jedna odredba ZID ZPK ne širi primjenu konverzije na druge izvanugovorne odnose među strankama, te se ne rješava pitanje preplaćenih kamata u kreditima u valuti CHF kroz utuženi period.

1 1

Odredbom članka 323. stavak 1. ZOO je propisano da je u slučaju ništetnosti ugovora svaka strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora te stoga ovdje treba primjeniti institut stjecanja bez osnove iz članka 1111. stavak 1. ZOO.

22. Odredbom članka 19. b ZID ZPK je propisano da konverzija kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR i kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR podrazumijeva konverziju kredita radi promjene valute, odnosno valutne klauzule u kojoj je denominiran i provodi se na način da se položaj potrošača s kreditom denominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a položaj potrošača s kreditom denominiranim u kunama s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR.

23. Slijedom navedenog proizlazi da provođenje konverzije i izračun na temelju kojeg je ona provođena (članak 19 c ZID ZPK) nisu polazili od nepoštenosti ugovaranja valutne klauzule i promjenljive kamatne stope, već ispravljanja položaja u kojem su se našli ugovaratelji koji su ugovorili kredite denominirane u CHF u odnosu na one koji su takve kredite ugovorili u valuti EUR, te je u svakom konkretnom slučaju potrebno utvrditi da li je provođenje konverzije dovelo do pravične ravnoteže u ugovornim odnosima između stranaka, odnosno da li je konverzija u cijelosti ispravila neravnotežu koja je nastala u slučaju utvrđenja nepoštenosti ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

Ako to nije slučaj tada potrošači moraju imati pravo ostvarivanja pune zaštite i konverzija ne može smanjiti stupanj zaštite koji im pripada obzirom da Zakon na temelju kojeg je konverzija provedena nije isključio mogućnost potrošača na ostvarenje restitucije na temelju nepoštenih ugovornih odredbi.

Takvo stajalište proizlazi i iz standarda ustanovljenog u okviru jurisprudencije Europskog suda (predmet C-118/17 ST protiv Erste Bank Hungary od 14. ožujka 2019., ECLI:EU:C:2019:207.).

Tužiteljica kao potrošač mora imati mogućnost uspostave položaja u kojem bi se nalazila da nepoštene ugovorne odredbe nisu postojale, a posljedično tomu i mogućnost povrata koristi koju je trgovac – tužena banka stekla na njenu štetu na temelju nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli u CHF i promjenljivoj kamatnoj stopi sukladno odluci banke.

24. Ističe se također da da odredbama ZID ZPK/15, kojima je reguliran način provođenja konverzije, ali niti odredbama u skladu s tim Zakonom sklopljenog Dodatka ugovoru o kreditu, nije regulirano rješavanje pravnih posljedica ništetnosti ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi sukladno odluci tuženika i o valutnoj klauzuli u CHF, te u vrijeme donošenja tog zakonskog propisa i u vrijeme provođenja konverzije nije niti pravomoćno odlučeno o kolektivnom sporu o ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF.

Konverzija kredita prema odredbama ZID ZPK/15 odnosi se isključivo na ugovorne obveze proizašle iz ugovora o kreditu, no ne i na izvanugovorne odnose stranaka, kao što je i restitucijski zahtjev za povrat onoga što je stečeno po osnovi ništetnih ugovornih odredbi.

25. Slijedom navedenog tužiteljici unatoč sklopljenom Dodatku ugovora o kreditu pripada pravo potraživati od tuženika vraćanje iznosa koji je tuženik stekao na temelju

1 2

ništetnih ugovornih odredbi odnosno pripada mu pravo na potpunu restituciju kroz povrat svih neosnovano isplaćenih (preplaćenih) iznosa s osnove ništetnih ugovornih odredbi iz osnovnog ugovora o kreditu.

26. Po prijedlogu tužiteljice provedeno je knjigovodstveno-financijsko vještačenje.

27. Iz nalaza i mišljenja knjigovodstveno-financijskog vještaka Jasmine Fijačko proizlazi da razlika u otplati kredita između redovne početne kamatne stope i kasnijih kamatnih stopa promijenjenih jednostranim odlukama tuženika uspoređujući simulirani početni otplatni plan u CHF te provedeni plan u CHF u ukupnom periodu otplate iznosi 2.851,87 CHF odnosno 1.910,92 €. Razlika u anuitetu koja se odnosi na rast kamatne stope u odnosu na početnu kamatnu stopu iznosi 3.479,84 CHF odnosno 2.438,75 €. Razlika između iznosa koji je tužitelj po osnovi valutne klauzule stvarno plaćao i iznosa koji bi plaćao da je plaćao anuitete po tečaju švicarskog franka na dan korištenja kredita u odnosu na simulirani početni otplatni plan iznosi 3.567,29 €, pri čemu se iznos od 3.722,76 € odnosi na rast tečaja u odnosu na dan korištenja kredita, a iznos od 155,47 € se odnosi na pad tečaja u odnosu na tečaj na dan korištenja kredita.

Razlika između iznosa koji je tužitelj po osnovi valutne klauzule stvarno plaćao i iznosa koji bi plaćao da je plaćao anuitete po tečaju švicarskog franka na dan korištenja kredita u odnosu na provedeni otplatni plan iznosi 3.658,52 €, pri čemu se iznos od 3.823,89 € odnosi na rast tečaja u odnosu na dan korištenja kredita, a iznos od 165,37 € se odnosi na pad tečaja u odnosu na tečaj na dan korištenja kredita.

Na dan 30.9.2015. postojala je preplata u iznosu od 1.756,08 €.

Nakon prijeboja iznosa preplate sa razlikom neotplaćene glavnice i dijela potraživanja uslijed promjene kamatne stope i dalje ostaje potraživanje razlike uslijed promjene kamatne stope u iznosu od 2.291,55 €, razlije uslijed promjene valute u odnosu na početni plan 3.722,76 € odnosno u odnosu na provedeni plan 3.823,89 €.

Tužiteljica je provedenom konverzijom djelomično obeštećena iznosom preplate.

28. U dopunskom nalazu i mišljenju vještakinja se je očitovala na prigovore tuženika i pritom navela da je izračun valute izvršila prema postavljenom zadatku od strane suda i izračun je izradila u dvije varijante.

Kod izračuna prijeboja vještakinja je obračunala zateznu kamatu i to iz razloga kako bi sve svela na datum preplate 30.9.2015. i za taj iznos je ukoliko je još bilo prostora izvršila prijeboj.

29. Nalaz i mišljenje vještakinja je dala na temelju uvida u cjelokupnu kreditnu dokumentaciju, nalaz i mišljenje je iscrpan, detaljan, obrazložen po stavkama i argumentiran, stranke ne prigovaraju matematičkom izračunu vještaka, a prigovori tuženika su uglavnom pravne prirode s time da se je vještakinja dopunski očitovala na sve prigovore i pritom decidirano otklonila sve prigovore i stoga sud ovaj nalaz i mišljenje cijeni stručnim i objektivnim i prihvaća ga u cijelosti.

30. Ovdje se napominje da samim smanjenjem neotplaćene glavnice nisu sanirane posljedice ništetnosti odredbi osnovnog ugovora o kreditu, tj. unatoč pravilno i zakonito provedenoj konverziji, tužiteljica prema nalazu i mišljenju knjigovodstveno-financijskog vještaka nije potpuno obeštećena od posljedica ništetnosti odredbi osnovnog ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli u CHF i promjenljivoj kamatnoj stopi.

1 3

31. Slijedom navedenog, a uzevši u obzir mišljenje vještakinje da tužiteljica konverzijom nije obeštećena u cijelosti, tužiteljici je na ime razlike zbog promjenljive kamatne stope dosuđen iznos od 2.291,55 € i na ime tečajne razlike iznos od 3.823,89 €.

O tijeku zatezne kamate odlučeno je na temelju odredbe članka 29. stavak 1. i 2. ZOO u vezi s člankom 1115. ZOO.

Tuženik je prilikom zaključenja predmetnih ništetnih ugovornih odredbi bio nepošten jer su mu kao visoko specijaliziranom privredniku iz financijske oblasti bili poznati financijski mehanizmi koji mogu dovesti do predmetnog očitog nesrazmjera u davanjima, te je odlučeno da zatezne kamate teku od dana stjecanja.

32. Prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije je neosnovan u cijelosti budući da je u tijeku postupka nesporno utvrđeno da je predmetni Ugovor o kreditu sa tuženikom sklopio CT koji je preminuo **.**.2019., te je uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Mire Malačić poslovni broj: O-309/2019 od 22. 2.2019. nesporno utvrđeno da je tužiteljica zakonska nasljednica pok. CT i da je ona u cijelosti naslijedila svu njegovu imovinu.

Predmetni Ugovor o kreditu je zaključen radi kupnje nekretnine- apartmana na otoku Pagu. Apartman je kupljen iz razloga što se je suprug tužiteljice CT jako razbolio i imali su plan pola godine boraviti na moru u tom apartmanu. Predmetni apartman nije nikada nikome iznajmljivan, a tužiteljica nije bila niti vlasnik obrta, niti nositelj OPG-a, tako da se ovdje radi o potrošačkom kreditu i tužiteljica ima status potrošača.

33. Prigovor zastare potraživanja tužitelja je po ocjeni suda neosnovan u cijelosti iz razloga što je pokretanjem parničnog postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu radi zaštite kolektivnih interesa potrošača pod poslovnim brojem P-1401/12 protiv 8 banaka od 4.7.2013., Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske pod brojem Pž-7129/13 i potvrđene presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Revt- 249/14 pravomoćno je utvrđeno da je kamatne stope tuženik mijenjao bez ugovorenih parametara i jednostranom odlukom banke samim obavještavanjem o promjeni, dakle o kojoj promjeni se nije pojedinačno pregovaralo čime je došlo do povrede kolektivnih interesa i prava potrošača i korisnika kredita što je imalo za posljedicu nepoštenost odnosno ništetnost navedene ugovorne obveze, te je došlo do prekida zastare na temelju odredbe članka 241. ZOO i da zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe (13.6.2014.), a budući da je tužba u ovom postupku podnesena 12.6.2019., nije nastupio zastarni rok od pet godina.

34. U odnosu na postavljeni prigovor prijeboja ističe se da potrošač plaćanjem po nižem tečaju i nadalje nije stjecatelj već je to kreditor pa nema mjesta primjeni instituta stjecanja bez osnove.

Potencijalna tražbina kreditora s osnove nižeg tečaja je u zastari budući da je zastara na tražbinu kreditora tekla cijelo vrijeme do donošenja kolektivne presude i kasnije i ona nije za kreditora prekinuta podnošenjem tužbe u kolektivnom sporu jer su kreditori u kolektivnom sporu pasivno legitimirani i stoga pravo prekida zastarijevanja pripada samo potrošačima.

Svi dospjeli anuiteti zastarijevaju nakon tri godine pa je stoga nastupila zastara potraživanja razlike tečaja za kreditora-banku.

1 4

Pored toga se ističe da je za nepoštenost ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli isključivo odgovoran tuženik kao kreditor.

Slijedom gore navedenog prigovor prijeboja je odbijen u cijelosti kao neosnovan.

35. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe 200,00 €, sastava podneska od 4.10.2019. 200,00 €, zastupanja na ročištu od 14.10.2019. 200,00 €, sastava podneska od 21.7.2025. 200,00 €, zastupanja na ročištu od 3.11.2025. 200,00 €, na ročištu od 15.12.2025. 200,00 €, na ročištu od 21.1.2026. 100,00 €, PDV-a 325,00 € i trošak predujma za financijsko vještačenje 199,08 €.

36. Radi navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Kutini 21. siječnja 2026.

Sudac

Jasmina Pintarić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave presude.

Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP- a).

Dna

1.Odvjetnik Nenad Cetinja, Zagreb

2.Odvjetnica Maja Čuljak, Zagreb