REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-9924/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Lauri Crnić Klapšić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 02958272670, protiv tuženika ZK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnika „IBS“ GRAĐEVINSKI [obrt], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja BK, diplomirane pravnice na temelju generalne punomoći Su-494/18 i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 21. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasniku „IBS“ GRAĐEVINSKI OBRT, isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670 iznos štete obveznog zdravstvenog osiguranja u iznosu od 1.992,37 EUR na ime troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, zajedno sa zateznom kamatom do 31.12.2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana, a kako slijedi:

- na iznos od 0,93 eura računajući od 15.04.2021. godine do isplate,

- na iznos od 835,02 eura računajući od 24.05.2021. godine do isplate,

- na iznos od 530,95 eura računajući od 17.07.2021. godine do isplate,

- na iznos od 6,55 eura računajući od 03.04.2021. godine do isplate,

- na iznos od 23,74 eura računajući od 14.05.2021. godine do isplate,

- na iznos od 20,50 eura računajući od 14.05.2021. godine do isplate,

- na iznos od 506,82 eura računajući od 17.07.2021. godine do isplate,

- na iznos od 46,12 eura računajući od 16.06.2021. godine do isplate,

- na iznos od 5,04 eura računajući od 15.06.2021. godine do isplate,

- na iznos od 11,39 eura računajući od 15.07.2021. godine do isplate,

- na iznos od 0,69 eura računajući od 14.08.2021. godine do isplate,

- na iznos od 4,62 eura računajući od 15.09.2021. godine do isplate.

II. Nalaže se tuženiku ZK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasniku „IBS“ GRAĐEVINSKI OBRT, platiti tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, OIB: 02958272670, Margaretska 3, nastale troškove ovog postupka u iznosu od 300,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21. siječnja 2026., pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranik tužitelja FK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zadobio tjelesne ozljede na radu 16.2.2021. oko 16.30 h na privremenom gradilištu unutarnjeg uređenja II. kata kuće na adresi [adresa]. Radnik je prilikom završetka radova žbukanja, nakon što je popio kavu na I. katu kuće, spuštao se dvokrakim stubištem do izlaza iz kuće na kojem se spotaknuo i pao te udario glavom u stepenice. Stubište za I. kat se sastoji od dva kraka, prvi krak od devet (9) gazišta stepenica, drugi krak od devet (9) stepenica te je na svakom kraku niža zadnja stepenica, a na stubištu nije postavljena ograda. Na gazištima stepenica se nalaze tepisi, koji nisu čvrsto učvršćeni za stepenice. Izvršenim inspekcijskim nadzorom od strane inspektora rada-zaštite na radu, utvrđeni su propusti u primjeni mjera zaštite na radu, koji su uzročno-posljedično vezano za nastanak ozljede na radu (točka 10. Zapisnika od 5.3.2021.).

1.1. Tužitelj dalje ukazuje da, prema odredbi čl. 28. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (dalje: ZZNR) utvrđeno je: Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, a navedeni radnik je obavljao poslove, a da nije bio osposobljen za rad na siguran način. Nadalje, prema odredbi članka 41. stavak 1. ZZNR utvrđeno je da je poslodavac obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu. Sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, Dodatku V , koji je sastavni dio ovog Pravilnika, Dodatak V, Dio B, Odjeljak II., točka 5.1 utvrđeno je: Padovi s visine moraju se fizički spriječiti ograđivanjem svih mjesta rada na visini dovoljno čvrstim i visokim ogradama koje imaju najmanje podni rubni zaštitni dio, središnji dio i rukohvat ili na drugi siguran način. Na visini većoj od 1 m iznad tla ili poda, visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 1,0 m. Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da na privremenom gradilištu, na stubištu nije bilo ograde.

1.2. Tužitelj je na ime troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad za osiguranika ĆK platio zdravstvenim ustanovama ukupan iznos od 1.992,37 EUR/ 15.011,53 kn, prema priloženoj specifikaciji. Sukladno čl.139. u vezi s čl.136. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne Novine br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 – nastavno: ZOZO), Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt osigurane osobe nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a poslije se zdravstvenim pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za rad na određenim poslovima. Zavod je na temelju odredbe čl.136.st.1, u svezi članka 139.st.1. i 2. te članka 148.st.1. uputio tuženiku zahtjev u mirnom postupku, pozivajući ga da u roku od 8 dana podmiri prouzročenu štetu. Kako tuženik nije podmirio dužni iznos u mirnom postupku, a potraživanje je dospjelo, tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatu iznosa od 1.992,37 eura sa zateznom kamatom uz naknadu parničnih troškova zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, a kako je pobliže navedeno u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da je osiguranik tužitelja FK bio zaposlenik tuženika 16.2.2021. kada je zadobio tjelesne ozljede na način opisan u tužbi/zapisniku inspektora rada-zaštite na radu. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva. Dokumenti priloženi uz tužbu predstavljaju jednostrani akt poslovnog subjekta, ovdje tužitelja, odnosno njegove knjigovodstvene isprave. Isti dokumenti, isprave priložene uz tužbu, u odnosu na svoj sadržaj "potvrde plaćenog" – nemaju značaj javne isprave. Dakle, tužiteljevi obračuni i potvrde o isplatama nemaju značaj javne isprave u smislu odredbe čl. 230. ZPP-a, neovisno o tome što je na tim ispravama naznačeno po samom tužitelju. Imajući na umu shvaćanje VSRH iz odluke broj Rev-977/2016-2 od 19. studenog 2019. (ponovljeno i u odlukama Revt-424/17-3 od 28. siječnja 2020. te Rev-927/2021-2 od 3. studenog 2021.) da: "…određena isprava ima značaj javne isprave samo u dijelu u kojemu je donesena u odnosu na specifičnost poslova iz nadležnosti tijeka koje ju je izdalo (dakle tijela: koje je upravo zbog te nadležnosti osnovano ili postoji) i o kojima ono vodi službenu (a ne internu: za svoje knjigovodstvene potrebe) evidenciju (konkretno: "u dijelu u kojemu je u propisanom obliku izdana po državnom tijelu u granicama njegove nadležnosti te u dijelu u kojemu je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu") ili u dijelu u kojemu joj određeni posebni propis daje takav značaj (konkretno: u dijelu koji je "posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačen s javnim ispravama"), takav se značaj ne može dati dijelu izdanog računa tužitelja o troškovima liječenja njegovog osiguranika u samo njegovoj naznaci (potvrdi) da je plaćen…", onda značaj javne isprave jednako tako nije moguće dati niti internoj (knjigovodstvenoj) dokumentaciji tužitelja. Kako, dakle, knjigovodstvena dokumentacija tužitelja na kojoj je utemeljena pobijana odluka predstavlja ispravu koja nije javna, za nju ne vrijedi presumpcija istinitosti iz članka 230. st. 1. ZPP-a. Slijedom svega navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Sud je tijekom postupka izveo predložene dokaze i tako pročitao kompletnu spisu priloženu dokumentaciju, koja se odnosi na: medicinsku dokumentaciju osiguranika tužitelja (list 6-10, 18-20, 38-44 spisa), presliku zahtjeva za naknadu štete od 25.9.2023. sa povratnicom (list 12-14 spisa), presliku zahtjeva za naknadu štete od 7.9.2023. (list 16-17 spisa), presliku izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad/spriječenosti za rad (list 21 spisa), izvješća o bolovanju (list 22-30 spisa), presliku zapisnika Državnog inspektorata, Klasa: UP/I-116-02/21-45/7 od 17.2.2020. (list 31-34 spisa), presliku zapisnika Državnog inspektorata, Područni ured Split od 19.2.2021. (list 35-37 spisa), presliku zapisnika Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka od 5.3.2021. (list 45-49 spisa), presliku prijave o ozljedi na radu od 25.2.2021. (list 50-53 spisa), troškove po ozljedi na radu (list 54-78 spisa), a provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr.sc. Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (list 100-103 spisa).

4. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ocjena je ovog suda da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za isplatu 11.992,37 € na ime troškova liječenja, koje je tužitelj platio zdravstvenim ustanovama za svog osiguranika ozlijeđenog na radu, a za koju tuženik kao vlasnik obrta za koji je radio osiguranik, odgovara jer su utvrđeni nedostaci u primjeni mjera zaštite na radu. Među strankama nije sporna osnova, već samo visina utuženog zahtjeva budući tuženik navedeno izričito ističe, osporavajući da tužiteljevi obračuni i potvrde o isplatama predstavljaju javnu ispravu.

6. Radi utvrđivanja sporne visine utuženog zahtjeva izveden je dokaz financijsko knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr.sc. Zrinku Ručeviću. Stalni sudski vještak mr. sc. Zrinko Ručević iz društva Ručević vještačenja d.o.o. je u svom nalazu i mišljenju od 18.7.2025. (list 100-103 spisa) naveo da tužitelj u ovom sudskom postupku potražuje naknadu za plaćene troškove liječenja i isplaćene naknade plaća, koje isplate se odnose na osiguranika tužitelja ĆK, stradalog u štetnom događaju od 16. veljače 2021. Radi se o iznosu od ukupno 15.011,53 kn, koji iznos je u većem broju odvojenih doznaka plaćen raznim medicinskim ustanovama na ime troškova liječenja te tuženiku kao poslodavcu tužiteljevog osiguranika ĆK na ime naknada plaća za vrijeme bolovanja. Spisu su priloženi obračuni troškova pružanja medicinskih usluga, za svaku pojedinu zdravstvenu ustanovu i svaki posjet tužiteljevog osiguranika pojedinoj ustanovi, a priložena su i izvješća o bolovanju.

6.1. Vještak u Tabeli 1 nalaza, nakon proučavanja cjelokupne spisu priložene, kao i naknadno pribavljene dokumentacije, rekapitulira sve zatražene troškove liječenja, kao i naknade bolovanja, s time da se navode iznosi pojedinih troškova, vrsta dokumenta na kojem se bazira trošak, ustanova ili dr. primatelj sredstava, naznačeni datum plaćanja te dokumentacija o isplati, a za svaki se dokument navode i stranice spisa na kojima se isti nalazi. Prije odgovaranja na postavljeni zadatak (očitovanje o stvarnom datumu i iznosu obavljenih plaćanja), vještak napominje da se u konkretnom slučaju radi o sustavu plaćanja, koji se odvija u nekoliko koraka, i to:

- svaka pojedina ugovorna medicinska ustanova (bolnica, lječilište, liječnik i dr.) evidentira obavljene usluge (po pacijentu, vrsti usluge, datumu obavljanja usluge i dr.) te radi tjedne i mjesečne rekapitulacije svih obavljenih usluga; isto tako, svoje zahtjeve za refundaciju troškova postavljaju i pravne i fizičke osobe koje su svojem zaposleniku isplatile naknadu bolovanja, a koju naknadu imaju pravo potraživati od HZZO,

- pripremljene rekapitulacije, zajedno sa svim dokumentima za svaku pojedinu uslugu, pojedine medicinske ustanove, odnosno ugovorne zdravstvene ordinacije, šalju nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, zajedno sa zahtjevom za plaćanje, a takvi se zahtjevi evidentiraju u poslovnim knjigama tužitelja (dakle, konkretnog područnog ureda HZZO) kao obveza koja se treba podmiriti,

- ispostave HZZO-a zahtjeve za plaćanjem, grupirane po pojedinim medicinskim ustanovama, odnosno ugovornim zdravstvenim ordinacijama, prosljeđuju u centralnu službu HZZO-a, koja zatim obavlja plaćanja (sa žiro računa HZZO-a), i to kada se prikupe potrebna sredstva; plaćanja u pravilu obuhvaćaju nekoliko tjedana ili mjeseci za svaku pojedinu ustanovu,

- po obavljenom plaćanju, centralna služba HZZO izvješćuje odgovarajuću područnu ispostavu o obavljenim plaćanjima (razvrstano po datumima i pojedinim medicinskim ustanovama), kako bi područna ispostava u svom knjigovodstvu mogla evidentirati provedeno plaćanje te knjigovodstveno zatvoriti plaćene obveze.

Vještak dodatno napominje da zbog navedenog sustava plaćanja, ne postoje pojedinačne potvrde o plaćanju svakog pojedinog računa, već se radi o zbirnim plaćanjima koja prate specifikacije (koje, ovisno o veličini medicinske ustanove, mogu imati po nekoliko tisuća stavaka, pa i po nekoliko tisuća stranica).

U smislu navedenoga, Područni uredi HZZO prikupljaju i evidentiraju zahtjeve pojedinih medicinskih ustanova, zatim prikupljene zahtjeve upućuje u centralu HZZO koja obavlja plaćanja, a nakon obavljenog plaćanja tužitelj zaprima obavijesti o plaćanjima te iste evidentira u svom knjigovodstvu.

Za svaki pojedini utuženi trošak liječenja, kao i za svaku isplaćenu naknadu plaće za vrijeme bolovanja, za koje je vještak utvrdio da postoji cjelokupna vjerodostojna dokumentacija koja potvrđuje isplatu, vještak je u Tabeli 1 stavio oznaku „DA“.

6.2. Na temelju utvrđenja i izračuna iz nalaza, vještak je mišljenja, kako slijedi:

- tužitelj u ovom sudskom postupku potražuje iznose, koje je po osnovi predmetnog štetnog događaja platio na ime troškova liječenja svojeg osiguranika ĆK (ukupno 954,60 eura (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa)), odnosno iznose, koje je platio tuženiku kao poslodavcu svojeg osiguranika ĆK na ime naknada bolovanja (ukupno 1.037,77 eura (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa)), dakle ukupno tužitelj potražuje 1.992,37 eura (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa)),

- troškove liječenja u iznosu od ukupno 954,60 eura (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) (stavke s oznakom „DA“ u Tabeli 1) tužitelj je platio medicinskim ustanovama na temelju vjerodostojnih računa koje su medicinske ustanove ispostavile za stvarno obavljene usluge osiguraniku tužitelja ĆK, a detaljan popis obavljenih plaćanja vještak je dao u nalazu; uz svako obavljeno plaćanje, vještak je naveo datume isplata i isplatitelja sredstava,

- naknade plaća za vrijeme bolovanja u iznosu od ukupno 1.037,77 eura (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) (stavke s oznakom „DA“ u Tabeli 1) tužitelj je platio tuženiku kao poslodavcu osiguranika tužitelja ĆK, na temelju izvješća o bolovanju, a detaljan popis obavljenih plaćanja vještak je dao u nalazu; uz svako obavljeno plaćanje, vještak je naveo datume isplata i isplatitelja sredstava,

- dakle, imajući u vidu dokaze o plaćanju, tužitelj je podmirio 1.992,37 eura (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa).

7. Nalazu i mišljenju stranke nisu prigovarale niti su tražile dodatnih pojašnjenja, a prihvaća ga u cijelosti i ovaj sud kao potpuno vjerodostojan jer je sačinjen objektivno, na podlozi dokumentacije, koju je vještak analizirao i pojasnio sukladno pravilima financijsko knjigovodstvene znanosti i struke, a nalaz nije ničim doveden u pitanje.

8. Sukladno odredbama čl. 136. st.1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 80/2013, 137/2013, 98/2019 i 33/23; dalje: ZOZO), Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe (st.1.), a za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz st. 1. tog članka počinio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravna ili fizička osoba – poslodavac (st.2.). Nadalje, odredba čl. 139. ZOZO propisuje da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt osigurane osobe nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana (st.1.). Također, Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a poslije se zdravstvenim pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za rad na određenim poslovima (st.2.). Konačno, u skladu s odredbom čl. 148. ZOZO kada se utvrdi da je nastala šteta, Zavod će uz navođenje dokaza pozvati osiguranu osobu, pravnu ili fizičku osobu, pravnu osobu za osiguranje imovine i osoba ili drugu osobu koja je dužna naknaditi štetu, da u određenom roku naknadi štetu (st.1.). Ako šteta ne bude naknađena u određenom roku, Zavod tražbinu ostvaruje tužbom kod nadležnog suda (st.2.). Zavod ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o zateznim kamatama, od dana nastale štete (st.3.).

9. Budući je u ovom predmetu utvrđeno da je tuženik, sukladno gore citiranim propisima, dužan tužitelju naknaditi štetu, koja mu je nastala isplatom troškova bolovanja i liječenja za njegova osiguranika u iznosu, koji je nedvojbeno utvrđen nalazom i mišljenjem vještaka, odlučeno je kao u izreci ove presude i tuženiku je naloženo isplatiti utuženi iznos od 1.992,37 € s kamatama od dana plaćanja svakog pojedinog troška, kako je to tražio tužitelj, a sukladno čl. 148.st.3. ZOZO i po stopi propisanoj čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO).

10. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP. Tužitelju je priznat trošak plaćenog predujma za vještačenje od 300,00 €, sa kamatama od presuđenja na koje ima pravo prema odredbi čl. 151.st.3. ZPP-a i po stopi iz čl. 29.st.2. ZOO-a.

Zagreb, 21. siječnja 2026.

Sudac:

Laura Crnić Klapšić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku