REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4584/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog HL i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog HL, podnesenoj po braniteljici Sari Salopek, odvjetnici u Zagrebu, protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu, broj Pp-1813/2023 od 25. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljenog HL i ukida prvostupanjska presuda u odnosu na okrivljenog HL, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu, broj Pp-1813/2023 od 25. ožujka 2024., prvookrivljeni EL i drugookrivljeni HL proglašeni su krivima zbog počinjenja prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo im je uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) izrečena novčana kazna u iznosu od po 300,00 eura svakome pojedinačno, te su na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura svaki pojedinačno.

2. Protiv te presude drugookrivljeni HL je putem braniteljice pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih razloga, ističući u bitnom, da nije kriv i da je postupao u nužnoj obrani nastojeći od sebe otkloniti fizički napad prvookrivljenog EL. Navodi da je njegovo postupanje bilo isključivo usmjereno da od sebe odbije napad prvookrivljenog, a što jasno i na nedvojben način proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka koji su iskazivali da je prvookrivljeni EL nasrnuo na drugookrivljenika te ga bacio na tlo i udarao, dok se drugookrivljenik branio od fizičkog nasrtaja na njega. Predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se drugookrivljenik oslobodi od optužbe, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Ispitujući pobijanu presudu, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da prvostupanjski sud nije u potpunosti utvrdio činjenično stanje u odnosu na pitanje postoji li na strani žalitelja nužna obrana kao razlog isključenja protupravnosti, na što isti opravdano ukazuje svojom žalbom.

6. Naime, u optužnom aktu i izreci pobijane presude je događaj opisan na način da su se prvookrivljeni EL i drugookrivljeni HL **.**.2023. u 19,50 sati u kuhinji obiteljske kuće te dvorištu u wqef, nasilnički ponašali u obitelji u nazočnosti djece TL (rođena 2018. godine) i ČL (rođena 2022. godine), na način da je prvookrivljeni EL bacio drugookrivljenika odnosno punca HL na tlo te udario desnom šakom u lijevo rame i desnu nogu, a drugookrivljeni HL na način da je pod utjecajem alkohola od 0,42 g/kg prvookrivljenog odnosno zeta EL gurnuo rukama te udario desnom šakom u lijevi predio vrata, što je kod žrtava prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost. Međutim, takva dinamika događaja kako ju je utvrdio sud prvog stupnja provedenim postupkom ne proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, koji svi redom iskazuju kako je prvookrivljeni EL prvi nasrnuo na drugookrivljenog HL i pritom ga srušio na pod te počeo udarati, dok se drugookrivljenik samo branio od njegovog napada. Imajući u vidu sve okolnosti događaja utvrđene u dokaznom postupku, ostalo je dvojbeno pitanje je li žalitelj postupao u nužnoj obrani.

7. Naime, pri ocjeni ostvarenja prava na nužnu obranu treba utvrditi je li počinitelj bio napadnut i je li taj napad bio protupravan i istodoban, a uzimajući u obzir načelo da nitko nije dužan trpjeti povrede svojih pravnih dobara (konkretno u ovom slučaju tjelesnog integriteta) pa je ovlašten silom odbiti napad na njih, odnosno praktično pravilo da napadnuti nije dužan trpjeti da se prema njemu primjeni fizička sila. Dakle, ukoliko se cijeni i analizira verzija događaja žalitelja i svih svjedoka, bilo je s obzirom na sve okolnosti (žalitelj napadnut vučenjem za majicu i bacanjem na tlo te potom udaranjem), nužno utvrditi je li on eventualno kao napadnuti ostvario obilježja prekršaja u nužnoj obrani.

8. Činjenica da je u događaju žalitelj eventualno uzvraćao udarce u obrani, nije dovoljna sama po sebi da bude ispunjeno zakonsko biće djela na strani žalitelja, već je nužno sa sigurnošću isključiti postojanje nužne obrane kod njega, te utvrditi je li postupio u položaju napadnutog, pri kojoj ocjeni treba cijeniti jačinu napada, opasnost napadača i obrambena sredstva koja napadnutom stoje na raspolaganju, te završno ocijeniti je li došlo do prekoračenja nužne obrane.

9. Imajući u vidu da prvostupanjski sud nije otklonio navedenu dvojbu, da u odnosu na žalitelja nije naveo valjane konkretne razloge i okolnosti zbog kojih bi nesporno proizlazilo da žalitelj nije imao namjeru braniti se, ovaj sud nalazi da je pobijana presuda donesena preuranjeno, te da samim tim nije nedvojbeno dokazana njegova krivnja za prekršaj koji mu je stavljen na teret.

10. S obzirom na sve navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu, ukinuti pobijanu presudu u odnosu na žalitelja i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, na način da će prvostupanjski sud u ponovnom suđenju otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, izvesti sve već provedene dokaze, provesti dokaz suočenjem okrivljenika s obzirom da se njihovi iskazi ne slažu u važnim činjenicama (nužna obrana), a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

11. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 206. Prekršajnog zakona kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 21. siječnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt, v. r

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.