REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9724/2025.
REPUBLIKA HRVATSKA
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog DU zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zadarske, Policijske postaje Zadar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru broj: Pp-3925/2022 od 4. srpnja 2025, na sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zadarske, Policijske postaje Zadar, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu u tom dijelu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona okrivljeni DU je oslobođen optužbe da bi počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s obrazloženjem da nakon provedenog dokaznog postupka u nedostatku dokaza primjenom načela „in dubio pro reo“ je odlučeno kao u izreci te je na temelju odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
4. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zadarska, Policijska postaja Zadar je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tužitelj ističe da je prvostupanjski sud u postupku svakako trebao ispitati svjedoka ZU i da je bio dužan odgovarajućim sredstvima propisanim Prekršajnim zakonom osigurati nazočnost oštećenika te da je zbog navedenog činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno.
4.1. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
5. Žalba je osnovana.
6. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pritom ovaj Sud utvrdio da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti utvrđeno, a što pravilno žalitelj ističe u žalbi, pa je dakle preuranjena odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju od optužbe okrivljenika iz razloga navedenih u prvostupanjskoj presudi.
7. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenika oslobodio optužbe zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, navodeći da je okrivljenik porekao počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret, a zapisnik o ispitivanju svjedoka ZU sastavljenom kod tužitelja sud ističe da je isti uzeo s rezervom jer svjedok i okrivljenik nisu u dobrim odnosima, a da ispitani svjedok JU iskazuje kako okrivljenik nije oštećenom ZU rekao da će ga udariti niti nešto slično, već mu je samo rekao izlazi van da te više ne vidim u ovom hotelu. Ocjenom izvedenih dokaza prvostupanjski sud je zaključio da nije našao nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio djelo prekršaja na način kako mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret uzimajući u obzir da je sudu svjedok ZU ostao nedostupan za ispitivanje te na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona ga oslobodio optužbe.
8. Međutim, prvostupanjski sud je trebao ustrajati u izvođenju dokaza ispitivanja svjedoka ZU, prije svega imajući u vidu njegov iskaz dan kod tužitelja kojim je teretio okrivljenika da se ponašao na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, te je prvostupanjski sud nakon jednog neuspješnog dovođenja svjedoka konstatirao kako je okrivljenik nedostupan sudu za ispitivanje.
8.1. Slijedom navedenog, da bi osigurao prisutnost svjedoka na glavnoj raspravi prvostupanjski sud je trebao iskoristiti odnosno poduzeti sve procesne radnje propisane Prekršajnim zakonom, to jest ponoviti terensku provjeru radi utvrđivanja prebivališta svjedoka te popuniti dovedbeni nalog, a kako to predlaže i žalitelj u žalbi.
9. Slijedom navedenog trebalo je žalbu tužitelja prihvatiti, prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom suda na ponovno suđenje. Prvostupanjski sud će cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će ispitati okrivljenika i ponovo ispitati svjedoka JU, upoznati okrivljenika i svjedoka sa zapisnikom o ispitivanju svjedoka ZU kod tužitelja koji je zakonit dokaz, te ispitati u svojstvu svjedoka ZU, po potrebi provesti i sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
10. Zbog navedenih razloga na temelju odredbe čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 21. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Mirjana Medić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
