REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-439/25-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ŽE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica TE, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 21. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica ŽE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. UE, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1958. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1. listopada 2018. do njegove smrti 11. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ŽE podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. FE, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je s pok. FE živjela u izvanbračnoj zajednici 13 godina u svojem stanu na adresi [adresa] u kojem je pokojni i preminuo. Tijekom zajedničkog života dijelili su sve troškove života, zajedno kupili automobil, koji je glasio na pokojnoga, a koji nije tražila u ostavinskom postupku, jer u istome nije sudjelovala s obzirom da oboje nisu imali kontakt s djecom pokojnoga, kao i jer je u trenutku smrti pokojnoga bila u stanju velikog šoka i nije inzistirala da bude uključena u ostavinski postupak.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka OE, IE i ŠE.

4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u smrtni list i potvrdu o smrti (list 7, 9-11) sud je utvrdio da je pok. UE umro **.**.2024. u stanu na adresi [adresa].

8. Uvidom u presudu Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-582/96 od 26. lipnja 1996. (list 23-29) sud je utvrdio da je predlagateljica bila u braku s EE, a koji je brak razveden navedenom sudskom odlukom, s time da činjenica upisa sklapanja i razvoda braka nije upisana u elektronički zapis iz matice rođenih za predlagateljicu (list 2) kako je to sud utvrdio uvidom u isti.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. FE (list 21-22) sud je utvrdio da je bio u braku s BE, a koji je brak prestao smrću bračnog druga AE (djevojački BE) **.**.2018. kako je to sud utvrdio uvidom u izvadak iz matice umrlih (list 46-47).

10. Uvidom u elektronički zapis o prebivalištu za predlagateljicu (list 3) sud je utvrdio da je prijavljena od 18. svibnja 2006. do danas na adresi [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. FE od 20. veljače 2025. (list 6) sud je utvrdio da je isti bio prijavljen od 30. kolovoza 2000. do dana smrti na adresi [adresa].

12. Uvidom u račun Hrvatskog telekoma za studeni 2024. (list 8) sud je utvrdio da je kao adresa dostave računa za pok. FE navedena [adresa].

13. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivana Rački iz [adresa] poslovni broj O-1515/24 od 23. prosinca 2024. (list 36-38), koje je postalo pravomoćno 14. siječnja 2025., sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. FE utvrđeni kao zakonski nasljednici I. nasljednog reda unuci ZE, ČE i LE, a po odricanju od nasljedstva kćeri i sina ostavitelja.

14. Iz iskaza predlagateljice ŽE sud je utvrdio da se rastala od bivšeg supruga 1996. zbog fizičkog i psihičkog nasilja. Pokojnog je upoznala preko prijateljice 2011. kada su počeli biti u vezi, hodali su jednu godinu i tijekom 2012. pokojni se preselio kod predlagateljice u stan koji je njezino vlasništvo. Dijelili su sve zajedno, pokojni je imao mirovinu, dok je predlagateljica još radila kada su počeli živjeti zajedno. Predlagateljica je htjela da se pokojni pomiri sa svojom djecom s kojom baš nije bio u dobrim odnosima. Naslijedila je zemlju u Zelini i zajedno su uređivali kućicu i brinuli se za zemlju. Svuda su išli zajedno, nigdje jedno bez drugoga te su bili jako povezani. Dala je kćeri pokojnog svu ušteđevinu koju su zajedno štedjeli za pogreb pokojnog, bilo joj je jako teško, bila je u šoku tako da je organizaciju svega prepustila kćeri pokojnoga. Zbog tog šoka nije niti razmišljala da se treba javiti u ostavinski postupak. Nisu se namjeravali vjenčati, jer su jedan i drugi već bili u braku i bili su u starijim godinama tako da im to više nije bilo bitno. Pokojni je imao prijavljeno prebivalište u [adresa] gdje je jedno vrijeme živio s bratom, a kod predlagateljice nije prijavio prebivalište, iako mu je to rekla, rekao je da to nije potrebno, samo je prijavio svoju poštu. Zajedno su posjećivali brata pokojnoga u [adresa], on nije dolazio kod njih, jer nije imao auto, a pokojni je sam posjećivao svoju sestru, dok su zajedno išli i kod zajedničkih prijatelja.

15. Iz iskaza svjedoka OE, kćeri predlagateljice, sud je utvrdio da su njezina majka i pok. UE živjeli 13 godina u izvanbračnoj zajednici u stanu majke na adresi [adresa]. Pokojnoga je upoznala negdje godinu dana nakon što su njih dvoje počeli biti zajedno, a tada su već i živjeli zajedno. Nakon što je rodila dijete 23. svibnja 2024., a s obzirom da je samohrana majka, pokojni joj je jako pomogao, dolazio bi skoro svaki dan do nje. Bio joj je kao drugi otac, a s obzirom da je njezin otac preminuo. Njezina majka i pokojni upoznali su se preko prijateljice Ž. Prošle godine ljetovali su svi zajedno na moru tri tjedna. Njih dvoje znali su čuvati i kćer njezine sestre. Kada je ostala trudna pokojni ju je vozio u bolnicu na svaki pregled, a s obzirom da majka ne vozi. Nisu pričali da bi se vjenčali, samo su pričali da bi se zajedno pokopali, a zajedno su plaćali i posmrtnu pripomoć. Dijelili su zajedničke financije, sve su zajedno kupovali što je bilo potrebno za kućanstvo, zajedno su plaćali režije, majka je kupila auto koji je glasio na pokojnoga i sve potrebno za registraciju, kao i ostalo za auto su plaćali zajedno. Na kraju je taj auto pripao kćeri pokojnoga nakon njegove smrti, jer majka nije ništa tražila u ostavinskom postupku. Pokojni je iznenada preminuo, našli su ga kako sjedi za stolom u majčinom stanu, to je bilo 10. listopada 2024. Inače, pokojni je imao svoju kuću nekih 2-3 km od maminog stana, to je bila trošna kuća, prokišnjavao je krov i pokojni tu nije bio. Od kada je rodila, njezina majka je bila sa njom kako bi joj pomogla, jer je samohrana majka, dok je pokojni ostao živjeti u stanu kod majke. Nakon što je preminuo, majka je kćeri pokojnoga dala njihovu zajedničku ušteđevinu kojom je ista platila pogreb, a koja je i organizirala pogreb. Pokojni sa svojom kćeri i sinom nije imao neki poseban odnos, njegova kćer i on nisu se baš posjećivali, tek su kasnije popravili odnos na nagovor njezine majke, a kćer pokojnoga vidjela je svega 2-3 puta. Došla je na pogreb prekrižiti grob, ali na samom pogrebu nije ostala zbog djeteta. Pokojni je pokopan na Markovom polju gdje ga često posjećuju, a bili su i jučer. Njezina majka je na pogrebu stajala uz odar, a na vijencu koji je naručila kćer pokojnoga da stoji kraj lijesa stajalo je "životni partner". Nakon smrti pokojnoga bila je osmrtnica, a na istoj je za majku pisalo "životni partner". Pokojni je imao sestru u [adresa], kao i brata, oni nisu njega posjećivali, već je pokojni njih posjećivao zajedno sa njezinom majkom. Brak njezine majke i pokojnog oca je prestao razvodom, a prije više od 20 godina.

16. Iz iskaza svjedoka IE sud je utvrdio da je susjeda predlagateljice, žive u istoj ulici i poznaju se već dugi niz godina od kada se predlagateljica tu doselila. Upoznala je i pok. HE, a upoznali su se u prolazu svi zajedno. Znali su se družiti, pričati, piti kavu, znali su svi zajedno popiti kavu možda jednom u dva mjeseca. Viđala ih je zajedno i mislila je da su u vezi, a nije ih pitala da li su u braku ili ne tako da te detalje nije znala. Znali bi pričati o djeci, a pokojni je uglavnom bio tih, nije bio pričljiv, ali je bio druželjubiv. Kada bi došli kod nje pokojni bi joj govorio kako da uredi svoju kuhinju, jer je on bio dobar majstor. Pričali su da su uređivali kućicu koja je negdje kod Zeline, da su brinuli zajedno o tom gruntu i vrtu. Nije joj poznato da li su dijelili zajedničke financije. Pokojni je preminuo za stolom u stanu gdje je živio sa predlagateljicom, to joj je rekao njezin šogor koji se družio sa pokojnim. Bila je na pogrebu, gdje je predlagateljica stajala uz odar pokojnog. Nije joj poznato tko je organizirao pogreb, kao niti platio trošak pogreba.

17. Iz iskaza svjedoka ŠE sud je utvrdio da njezin brat ima kuću u kojoj je otvorio bistro Arka koja se nalazi preko puta stana predlagateljice, od otvorenja bistroa svjedokinja počela je dolaziti tamo svaki dan, to je bilo prije nekih 10-11 godina. Tako je preko brata upoznala predlagateljicu koja je tamo dolazila na kavu i počele su se družiti. Sa predlagateljicom je dolazio i pok. UE tako da je i njega upoznala, a on je zapravo dolazio još više na kavu, jer je bio u mirovini, a tako je znao i voziti dostave za njezinog brata. Kako su se upoznali i počeli se više družiti, tako je znala dolaziti i kod predlagateljice i pokojnoga na kavu, znali su se družiti subotama na muzici koja je bila u bistrou kod brata, slavili su zajedno rođendane. Predlagateljicu i pokojnoga odmah je upoznala kao par koji nije u braku i znala je da su u izvanbračnoj zajednici, jer su joj se tako predstavili. Zna da nisu imali namjeru da bi se vjenčali, jer su imali djecu iz prethodnih brakova, a to im je nekako u tim godinama i bilo nevažno. Njih dvoje bili su zajedno bez prekida sve do smrti pokojnoga. Posjećivala su ih njihova djeca, a ona su dolazila i slaviti s njima rođendane koje su svi zajedno znali slaviti u Arci. Njih dvoje zajedno su kupili auto, uređivali su zemlju koju je predlagateljica dobila u nasljedstvo negdje u Sv. Ivanu Zelini, uređivali su vrt, išli su zajedno na more. Zna da je pokojni imao šećer, a njegova smrt je bila iznenadna, preminuo je u njihovom zajedničkom stanu. Bila je na pogrebu gdje je predlagateljica stajala uz odar pokojnog. Nisu joj poznati detalji oko organizacije i plaćanja troškova postupka, a pretpostavlja da je to sve učinila predlagateljica.

18. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

19. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

20. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni UE bili u vezi te su živjeli od 2012. u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnoga, s time da je kao početak izvanbračne zajednice sud utvrdio dan prestanka braka pok. FE i pok. AE, a koji je prestao smrću bračnog druga AE **.**.2018. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni UE neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

21. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, odnosno manje ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

22. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 21. siječnja 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog 13,27 EUR i odluku 19,91 EUR

2. Protustranci