Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-736/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Željke Skomeršić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog ĆOĆ i dr., zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavka 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi 1. okrivljenika, podnesene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-268/2025 od 10. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 20. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba 1. okrivljenog ĆOĆ kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj: Kov-268/2025 od 10. rujna 2025., n a temelju članka 351. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24 i 72/25 u daljnjem tekstu: ZKP) odbijeni su prijedlozi okrivljenog ĆOĆ i okrivljene ĆO za izdvajanjem iz spisa predmeta nezakonitih dokaza i to: 1. Prijava za upis u sudski registar od 21. listopada 2019. (list 11-14, 148- 150 spisa), 2. Smrtni list na ime SO od 15. listopada 2019. (list 15 spisa), 3. Zapisnik sa skupštine društva PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 21. siječnja 2021. (list 17-20 spisa), 4. Ugovor o pripajanju društva s ograničenom odgovornošću društvu s ograničenom odgovornošću od 1. travnja 2021. (list 22-27 spisa), 5. Zapisnik sa skupštine društva PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 14. travnja 2021. (list 29-37 spisa), 6. Rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3864/2021 od 10. kolovoza 2021. (list 39-44, 119-121 spisa), 7. Zapisnik sa skupštine društva PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 30. kolovoza 2022. (list 45-63 spisa), 8. Popis nazočnih i zastupanih na skupštini društva PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 30. kolovoza 2022. (list 64 spisa), 9. Tužba i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine tužiteljice ŽO određivanjem privremene mjere od 8. rujna 2022. (list 65-83 spisa), 10. Zapisnik s izvanredne skupštine društva PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 20. rujna 2022. (list 84-88 spisa), 11. Očitovanje javne bilježnice IO od 17. listopada 2022. (list 89-92 spisa), 12.Tužba ŽO radi utvrđenja/poništenja od 18. listopada 2022. (list 93-107 spisa), 13. Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt- 21/19906-2 od 22. travnja 2021. (list 128-129 spisa), 14. Podaci za upis u glavnu knjigu Sudskog registra od 22. travnja 2021. (list 130-131 spisa), 15. Izvadak iz Sudskog registra za TD PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 21. srpnja 2021. (list 132-136 spisa), 16. Žalba ŽO protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt21/19906-2 od 9. lipnja 2021. (list 137-142 spisa), 17. Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-6623/2019 od 5. ožujka 2020. (list 144-146, 184-185 spisa), 18. Preslika oporuke pok. SO od 17. svibnja 2018. (list 147 spisa), 19. Odgovor na žalbu TD PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 3. kolovoza 2021. (list 159-162 spisa), 20. Tužba ZO i pok. ČO od 20. srpnja 2020. (list 181- 183 spisa), 21. Zapisnik javne bilježnice Jasne Žitko broj O-6623/2019 od 2. prosinca 2019. (list 186 spisa), 22. Zapisnik javne bilježnice Jasne Žitko broj O-6623/2019 od 6. veljače 2020. (list 187-188 spisa), 23. Bonitetno izvješće za TD PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 4. siječnja 2021. (list 234-242 spisa), 24. Nalaz i mišljenje vještaka za rukopise i dokumente, MO od 14. prosinca 2019. (list 245-257 spisa), 25. Zapisnik o ispitivanju 1. okrivljenog ĆOĆ na temelju članka 208.a Zakona o kaznenom postupku od 6. rujna 2024. sa snimkom ispitivanja (list 742-745 spisa), 26. Zapisnik o ispitivanju 2. okrivljene ĆO na temelju članka 208.a Zakona o kaznenom postupku od 6. rujna 2024. sa snimkom ispitivanja (list 748-752 spisa), 27. Tužba ĆOĆ protiv SOĆ i dr. od 6. kolovoza 2024. (list 755-761 spisa), 28. Poziv članovima društva s prijedlogom dnevnog reda od 13. siječnja 2021. (list 787-789 spisa), 29. Popis nazočnih i zastupanih na skupštini TD PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 21. siječnja 2021. (list 790 spisa), 30. Poziv članovima društva s prijedlogom dnevnog reda od 1. travnja 2021. (list 800-802 spisa), 31. Popis nazočnih i zastupanih na skupštini TD PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 14. travnja 2021. (list 803 spisa), 32. Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-21/19906-21 od 11. srpnja 2022. (list 804-805 spisa), 33. Podnesak TD PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 8. srpnja 2022. (list 806 spisa), 34. Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-21/19905- 14 od 11. srpnja 2022. (list 807-808 spisa), 35. Podnesak TD PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. od 8. srpnja 2022. (list 809 spisa), 36. Izvješće Perfectus Revizije o provedenoj reviziji povećanja temeljnog kapitala unosom prava od travnja 2021. (list 873-889 spisa), 37. Zapisnik o ispitivanju svjedokinje IO od 26. studenoga 2024. (list 1068-1072 spisa), 38. Zapisnik o ispitivanju svjedokinje SOĆ od 28. siječnja 2025. (list 1085-1089 spisa), 39. Zapisnik o prvom ispitivanju I. okrivljenog ĆOĆ sa snimkom ispitivanja od 24. veljače 2025. (list 1111-1114 spisa), 40. Zapisnik o prvom ispitivanju II. okrivljene ĆO sa snimkom ispitivanja od 24. veljače 2025. (list 1115-1118 spisa), 41. Izvadak iz Sudskog registra za TD PHARMACIA LABORATORIJ d.o.o. u likvidaciji od 24. veljače 2025. (list 1119-1124 spisa), 42. Izvadak iz Sudskog registra za TD PHARM-LAB d.o.o. od 24. veljače 2025. (list 1125-1129 spisa), 43. Izvadak iz Sudskog registra za TD DiploMed d.o.o. od 24. veljače 2025. (list 1130-1133 spisa).

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio 1. okrivljeni ŽOĆ po braniteljici Višnji Drenški Lasan, odvjetnici iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine.

3. Žalba 1. okrivljenog ĆOĆ nije osnovana.

4. Nije u pravu 1. okrivljenik kada ističe da je izreka prvostupanjskog rješenja nerazumljiva jer u navedenom rješenju nisu naznačeni svi brojevi „Narodnih novina“ Zakona o kaznenom postupku, odnosno jer je pozivanjem na Zakon o kaznenom postupku izostavljen broj „Narodnih novina“ 129/19, pri čemu se u svom obrazloženju poziva na odluku Ustavnog suda U-III-2562/2012. Suprotno tom stavu žalitelja, treba prvenstveno naglasiti da se navedena odluka Ustavnog suda odnosi na rješenje kojim je bio određen istražni zatvor (pritvor). Navedenom odlukom utvrđeno je da postoji obaveza suda da se u rješenjima kojima se određuje „pritvor“ mora jasno i nedvosmisleno odrediti pravna osnova za donošenje tih rješenja, kao i da to određenje podrazumijeva označavanje i navođenje mjerodavnog propisa navođenjem njegova imena i broja „Narodnih novina“ u kojima je konkretan zakon objavljen. Međutim, propušta se pri tome istaknuti da iz te iste odluke proizlazi i da taj propust mora biti od značaja za nerazumijevanje pojedinog rješenja, a to ujedno znači i da samo nenavođenje broja „Narodnih novina“ ili čak zakonske osnove za odluku suda mora biti od takvog značaja da utječe na nerazumljivost samoga rješenja. Razmatrajući izostanak navođenja jednog od broja „Narodnih novina“, pri čemu se taj broj odnosi na odluku Ustavnog suda, razvidno je da isto nije od takvog značaja da bi se navedeno rješenje moglo smatrati arbitrarnim, a time nerazumljivim i nezakonitim. Predmetno stoga što se iz ostalih brojčanih oznaka mjerodavnih članaka, te zakonskog naziva u osporenom rješenju jasnim ukazuje da se radi o Zakonu o kaznenom postupku čija je posljednja izmjena objavljena u „Narodnim novinama“ 72/25, što je također navedeno u osporavanom prvostupanjskom rješenju. Dakle, sama izreka prvostupanjskog rješenja nije nerazumljiva. Osim toga, osporavano rješenje sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječju, a iznesene činjenice u obrazloženju prvostupanjskog rješenja su jasne i razumljive, stoga nije počinjena niti bitna povreda Zakona o kaznenom postupku, kako se to pokušava imputirati žalbenim navodima.

5. Nadalje, nije osnovan niti žalbeni navod kojim se opsežno obrazlaže pristranost načina na koji je uređeno provođenje istrage Zakonom o kaznenom postupku, odnosno činjenica da su dokazi pribavljeni od strane državnog odvjetnika koji je provodio istraživanje. U pogledu navedenog već se u više navrata očitovao i Vrhovni sud Republike Hrvatske (npr. odluka I Kž-Us 86/2016) istaknuvši da samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva kao pravosudnog tijela koje je ovlašteno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela proizlazi i iz članka 121.a Ustava, naglasivši u svojim odlukama i način na koji je potrebno promatrati konfrontacijsku klauzulu. Dakle, konfrontacijska klauzula u cijelosti se ostvaruje u stadiju rasprave pred prvostupanjskim sudom u kontradiktornom postupku uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja. Navedeno je u skladu i sa člankom 6. stavkom 3. točkom d) Konvencije, odnosno u skladu sa odlukama Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu ESLJP). Primjer za to je i nekoliko odluka kao npr. No. 36658/05 Murtazaliyeve v. Russia iz kojeg između ostalog proizlazi „… da pravo na kontradiktorno suđenje znači u kaznenom postupku, da se i tužiteljstvu i obrani mora dati prilika da se upoznaju s podnesenim primjedbama i dokazima koje je iznijela druga stranka te da se o njima izjasne. Mogući su različiti načini na koje nacionalno pravo može ispuniti ovaj zahtjev…“ . Predmetno je naposljetku i ponovljeno u predmetu Ć v. [adresa], no. 58590/11. Slijedom navedenog nema govora o povredi prava zajamčenog člankom 29. stavkom 2. podstavkom 6. Ustava, odnosno povredi članka 6. Konvencije kako se pokušava imputirati žalbom dok sami tekstovi profesora kojima se izražavaju njihovi osobni stavovi kroz kritičke osvrte na pojedine zakone pa tako i na konkretne odredbe Zakona o kaznenom postupku, nije nužnim razmotriti bilo prilikom prvostupanjske, bilo drugostupanjske sudske odluke kao što se to također ističe žalbom. Kako je prvostupanjski sud pod točkom 6.1. svog obrazloženja sve prethodno navedeno i detaljno obrazložio, to je i taj žalbeni navod

1. okrivljenika valjalo otkloniti kao neosnovan.

6. Naposljetku žalbom se osporava i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, i to u pogledu prijedloga za izdvajanje zapisnika o ispitivanju svjedoka IO i SOĆ, međutim taj se žalbeni navod obrazlaže postupanjem državnog odvjetnika u pogledu načina prikupljanja personalnih dokaza pri čemu se posebno osvrće na činjenicu da optuženik nije bio pozvan na radnju ispitivanja predmetnih svjedoka. Ujedno se žalbeni navodi osvrću i na činjenicu da ispitivanje svjedoka nije snimano kao i da prvostupanjskim rješenjem nije obrazloženo zašto su navedeni dokazi zakoniti dokazi.

6.1. U odnosu na žalbeni navod kojim se dodatno obrazlaže zakonitost postupanja državnog odvjetnika valja se pozvati na sve izneseno pod točkom 5. ovog obrazloženja. Nadalje, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud pod točkom 6.2. svoga obrazloženja obrazložio odredbe zakona o kaznenom postupku koje se odnose na način provođenja istrage koja se sukladno odredbi članka 219. stavak 1. ZKP-a provodi od strane državnog odvjetnika. Osim toga, upravo kao što se to i navodi prvostupanjskim rješenjem, odredbom članka 219. stavak 2. ZKP-a određeno je da državni odvjetnik može nalogom povjeriti provođenje dokaznih radnji istražitelju, osim ako nije drugačije propisano samim zakonom, dok je člankom 234. stavkom 3. propisano kada i pod kojim uvjetima je državni odvjetnik dužan obavijestiti okrivljenika i njegovog branitelja o provođenju određene dokazne radnje, a to je u konkretnom slučaju radnja ispitivanja svjedoka IO i SOĆ. Treba pri tome naglasiti da je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je radnja ispitivanja svjedoka IO provedena na temelju naloga sudca istrage od 11. studenog 2024. (list 1065-1066), a prije donošenja rješenja o provođenju istrage od 10. prosinca 2024. (list 1075-1078 spisa). U odnosu pak na svjedoka SOĆ koja je ispitana nakon donošenja rješenja o provođenju istrage, odnosno 29. siječnja 2025. (list 1085-1089 spisa), koja je ispitana od strane državnog odvjetnika a bez prijedloga bilo 1. ili 2. okrivljenika, treba naglasiti da državni odvjetnik upravo sukladno odredbi članka 234. stavak 3. ZKP-a nije bio dužan obavijestiti okrivljenike o vremenu provođenja ispitivanja kako se to pokušava okolnosno nametnuti žalbom.

6.2. Nadalje, uvažavajući odredbu članka 289. stavak 3. ZKP-a na čije kršenje se također žalbom poziva 1. okrivljenik navodeći da radnja ispitivanja nije snimana, osporavajući pri tome način na koji je samo ispitivanje provedeno treba naglasiti slijedeće. Odredba članka 289. ZKP-a propisuje način ispitivanja svjedoka pri čemu se u stavku 3 (trećem) istog članka posebice određuje da nije dopušteno služiti se obmanama prilikom ispitivanja svjedoka ili mu postavljati pitanja tako da je u istima već sadržano kako treba odgovoriti. Očito je, dakle da 1. okrivljenik žalbom ukazuje na nezakonitost ispitivanja kojem nije bio nazočan upirući na vjerodostojnost iskaza kao takvog. Međutim, ono što je već u ovom rješenju posebno naglašavano, samu vjerodostojnost svih dokaza koji se predlažu izvesti na raspravi, 1. okrivljenik kao i ostali sudionici u postupku biti će pozvani propitivati ako optužnica bude potvrđena i tijekom dokaznog postupka dok sami svjedočki iskazi, uvažavajući način na koji su pribavljeni nisu nezakoniti. Naime, nezakoniti su oni dokazi koji su protivni odredbi članka 10. stavka 2. ZKP-a, dok u konkretnom slučaju ne samo da nije utvrđena niti jedna od navedenih povreda, već nije povrijeđeno niti zajamčeno pravo obrane koje će se ostvarivati pred prvostupanjskim sudom ako optužnica bude potvrđena i do samog postupka doista i dođe.

7. Budući da prvostupanjsko rješenje nije nerazumljivo, a razlozi u osporavanom rješenju su cjeloviti i argumentirani dok je činjenično stanje potpuno i ispravno utvrđeno, odnosno kako nisu pronađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja te na temelju odredbe članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP-a žalbu 1. okrivljenika odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu 20. siječnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac