REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2689/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CN, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022.) odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru broj: Pp-744/2023 od 6. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. CN, ukida se pobijana prvostupanjska te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru od 6. ožujka 2024., broj: 42. Pp - 744/2023-15, proglašen je krivim okr. CN da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju izrečena novčana kazna 300,00 eura, koju je dužan platiti u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 15,00 eura. .

2. Protiv te presude, okr. CN pravodobno je osobno podnio žalbu naznačujući da se žali zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede odredaba prekršajnog prava te odluke o prekršajnopravnoj sankciji i troškovima postupka, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati, a pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4. U pravu je okrivljenik kada ističe da mu je u provedenom postupku povrijeđeno pravo na obranu, a što je moglo utjecati na presudu, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 2. u vezi s člankom 87. stavak 5. i 6. i člankom 85. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.).

4.1. Naime, iz stanja spisa, osobnih podataka okrivljenika navedenih u Optužnom prijedlogu tužitelja (list 1 spisa) proizlazi da je okr. CN, državljanin Republike Njemačke.

4.2. Odredbom članka 87. stavak 2., 5. i 6. Prekršajnog zakona, propisano je:

„(2) Stranke, sudionici u postupku, svjedoci i ostale osobe koje sudjeluju u postupku imaju se pravo služiti svojim jezikom. Ako se postupak ili pojedina radnja u postupku ne vodi na jeziku te osobe, osigurat će se na zahtjev tih osoba usmeno prevođenje onoga što ona odnosno drugi iznose te isprava i drugoga pisanoga dokaznog materijala. Ako osoba ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, u svakom će se slučaju osigurati prevođenje. Prevođenje obavlja tumač.

„(5) Stranac koji je zadržan zbog sumnje da je počinio prekršaj, ili se nalazi u pritvoru, istražnom zatvoru ili u zatvoru zbog kaznenog djela ili je iz drugih razloga lišen slobode, može od započinjanja postupka do njegovog dovršetka dostavljati sudu podneske na svom jeziku.

(6) O pravu na prevođenje poučit će se prije prvog ispitivanja osoba iz stavka 5. ovoga članka, koja se može odreći tog prava ako zna jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku će se zabilježiti da je dana pouka i izjava sudionika.“.

4.3. Osim toga, pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak, sadržano je i u člancima 5. i 6. Europske konvencije za zaštitu ljudska prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj 18/1997., 6/1999, 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010. i 13/2017.) pa je tako člankom 5. stavak 2. Europske konvencije za zaštitu ljudska prava i temeljnih sloboda, propisano da svatko tko je uhićen mora u najkraćem roku biti obaviješten, na jeziku koji razumije, o razlozima toga uhićenja i o svakoj optužbi protiv sebe, dok je člankom 6. stavak 3. točkom a. Europske konvencije za zaštitu ljudska prava i temeljnih sloboda, propisano da svatko optužen za kazneno djelo ima pravo da u najkraćem roku bude obaviješten, potanko i na jeziku koji razumije, o prirodi i razlozima optužbe koja se podiže protiv njega.

4.4. Potrebno je istaknuti i Direktivu 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. koja je u Prekršajni zakon implementirana Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 39/2013.), koja ima za cilj osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje u kaznenom postupku kako bi im se zajamčilo da razumiju i učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima, sve u svjetlu prava na pravično suđenje te se područje njezine primjene računa od trenutka stjecanja svojstva „okrivljenika u materijalnom smislu“, a koji pojam obuhvaća osumnjičenika ili optuženu osobu u kaznenom postupku od trenutka kada su ih nadležna tijela, putem službene obavijesti ili na drugi način, upozorila na to da su osumnjičeni ili optuženi za počinjenje kaznenog djela, neovisno o tome je li im oduzeta sloboda ili ne.

4.5. Imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe Prekršajnog zakona te Europske konvencije za ljudska prava jasno je da je jedno od temeljnih prava okrivljenika u najranijim fazama postupka, dakle i u postupku pred tijelima državne uprave, pravo da tumača, ako okrivljenik ne razumije ili ne govori službeni jezik suda.

4.6. Kao što je naprijed navedeno iz osobnih podataka okrivljenika proizlazi da je okrivljenik državljanin Republike Njemačke, a Obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona, okrivljeniku je dostavljena na hrvatskom jeziku, a budući da se radi o državljaninu Republike Njemačke ne može se sa sigurnošću utvrditi je li isti u potpunosti razumio svoja prava i obveze koja čine sadržaj Obavijesti iz članka 109.a Prekršajnog zakona, jer iz stanja spisa nije vidljivo da je konstatirano da okrivljenik kao državljanin Republike Njemačke razumije hrvatski jezik i da mu nije potreba stručna pomoć u osobi tumača, a što se posebno odnosi mogućnost okrivljenika da u potpunosti razumije svoju obvezu da je do pravomoćnog završetka postupka i završetka postupka izvršenja sankcije dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta odnosno sjedišta, jer će mu se, ako tako ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploče tijela postupka.

4.7. Iz opisanih navedenih razloga, ne može se zaključiti da je dostava poziva okrivljeniku za 6. ožujka 2024., putem oglasne ploče bila zakonito provedena, a time da li je i dokazni postupak bez prisutnosti okrivljenika zakonito proveden.

4.7.1. U opisanoj procesnoj situaciji, jasno je da je okrivljeniku povrijeđeno pravo obrane, a što je moglo utjecati na pravilnost odluke, budući da okrivljeniku nije omogućeno da se očituje o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist, u smislu odredbe članka 85. stavak 2 Prekršajnog zakona.

4.8. Iz navedenog proizlazi da u predmetnom postupku povrijeđeno načelo jednakosti oružja i načelo kontradiktornosti, čime je prvostupanjski sud povrijedio pravo obrane, a što je moglo utjecati na presudu. Time je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 2. Prekršajnog zakona.

5. Prilikom donošenja nove odluke prvostupanjski sud će otkloniti i pogreške koje su u pobijanoj presudi počinjene prilikom navođenja osobnih podataka okrivljenika i to u odnosu na državljanstvo i mjesto prebivališta odnosno boravišta.

6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge raspoložive dokaze, i na temelju provedenih dokaza donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim odlučnim činjenicama.

7. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 21. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.