REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Posl. broj P-726/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja ANG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Zoranu Mimici, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika 1. AN, žena A, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] (ranije Fra Bone Razmilovića 2, Split i Riječka 12, Split), kao odsutna i nepoznata boravišta i zastupana po privremenom zastupniku Marku Bratiću, odvj. u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane dana 17. prosinca 2025. god. u prisutnosti tužitelja sa punomoćnikom i privremenog zastupnika tužene, na ročištu za objavu presude, dana 21. siječnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ANG, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], površine 197 m2, upisane u ZU 403, K. O. [katastarska općina] za idealne dijelove upisane tuženu: ZN na 57/67200 dijelova cjeline (pod rednim brojem 40) i 73/8400 dijelova cjeline (pod rednim brojem 43), pa je dužna tužena na temelju ove presude trpjeti uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na ime tužitelja uz istovremeno brisanje tužene iz zemljišnih knjiga, bez daljnjeg znanja i sudjelovanja tužene, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Utvrđuje se da je tužitelj ANG, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina označenih na čest. zem. [katastarska čestica], ZU 2702, K. O. [katastarska općina] za idealne dijelove upisane tuženu: ZN na 57/67200 dijelova cjeline (pod rednim brojem 26) i 73/8400 dijelova cjeline (pod rednim brojem 30), pa je tužena dužna na temelju ove presude trpjeti uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na ime tužitelja uz istovremeno brisanje tužene iz zemljišnih knjiga, bez daljnjeg znanja i sudjelovanja tužene, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

obrazloženje

1. U tužbi se navod da je tužitelj temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju sa pok. djedom FN, stekao suvlasništvo idealnih dijelova nekretnina u [adresa] i to nekretnine zemljišnoknjižne oznake čest. zgr. [katastarska čestica], tlocrtne površine 197 m2, upisane u ZU 403, K. O. [katastarska općina] i vrta uz navedeni objekt koji predstavlja stambenu kuću, zemljišnoknjižne oznake vrta čest. zem. [katastarska čestica], upisanog u ZU 2702, K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake Fošal 4. Pravni prednici tuženika su temeljem usmenog dogovora koji nije proveden u zemljišnim knjigama uveli u posjed njihovih idealnih dijelova cjeline pravnog prednika tužitelja FN, pok. HN, rođenog 1920. god., koji je zajedno sa dijelom na kojemu je bio upisan kao vlasnik nekretnina i ove dijelove prenio na tužitelja koji se već nalazio u njihovom posjedu, ali s tuženicima nije uskladio zemljišnoknjižno stanje, a na stambenom objektu i vrtu. . S tim drugim suvlasnicima nije sklopljen međuvlasnički ugovor, jer stambeni objekt nije etažiran, niti je vrt podijeljen, pa je za potrebe budućeg etažiranja i diobe potrebno urediti stvarno zemljišnoknjižno stanje. Tužitelj je u posjedu nekretnine čitavo vrijeme, dok tužena nikada nije bila u posjedu.

2. Tužbom je kao tužena ad. 2. bila obuhvaćena i LN koja nije odgovorila na tužbu, pa je u odnosu na nju dana 28.08.2024. donesena Presuda zbog ogluhe.

3. Tuženoj kao odsutnoj i nepoznata boravišta postavljen je privremeni zastupnik koji se u odgovoru na tužbu usprotivio tužbenom zahtjevu.

4. U dokaznom postupku pregledana je pisana dokumentacija u spisu i saslušani svjedoci i tužitelj.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Kao osnov stjecanja prava vlasništva tužitelj ističe usmeni dogovor u obitelji među prednicima, dosjelost i ugovor o doživotnom uzdržavanju kojeg je zaključio sa svojim djedom, a koji da bi vlasništvo predmetne nekretnine stekao dogovorom u obitelji i dosjelošću.

7. U smislu odredbi čl. 159. st. 1. ZVDSP-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari. Pri tome, samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl. 159. st. 3. ZV-a), a sukladno odredbi čl. 160. st. 2. u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao samostalni, zakoniti, pošteni i istiniti odnosno barem kao pošteni posjednici.

8. Sukladno odredbi čl. 18. st. 3. ZV-a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

9. Prema odredbi članka 129. stavka 1. ZVDSP-a kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (članak 130. stavak 1. ZVDSP-a). Radi se o originalnom (izvornom) načinu stjecanja prava vlasništva.

10. Radi utvrđenja tužbenih navoda saslušani su svjedoci.

10.1. Svjedokinja ON navela je da zadnjih 18 živi u [adresa] u predmetnoj zgradi, gdje se nalazi predmetni stan, ali daje od 1970. god. kada se udala za ŽN dolazila tu ljeti jer su u tom objektu živjeli suprugovi roditelji. Pojašnjava da se radi o se o kući koja ima prizemlje i dvije etaže gdje tužitelj ima stan na 1. katu, iznad njega na 2. katu je stan njegovog oca FN, a njen stan je na 2. katu, istočna strana, dok su FN i ĆN zapadna vertikala, u stanu tužitelja je ranije živio njegov djed koji se također zove FN. Tuženu da nikada nije vidjela niti upoznala, te da obitelj njenog supruga i tužitelj tu žive od uvijek i da im nitko nikada ni je ništa osporavao. U ovom postupku da se radi o etažiranju stana na 1. katu. U prizemlju su poslovni prostori u vlasništvu tužitelja koje iznajmljuje. Tužitelju da je predmetni stan ostavio njegov djed FN.

10.2. Svjedok FN, otac tužitelja iskazao je kako već 75 godina živi u toj zgradi u [adresa] i da tuženu nikada nije vidio. Njegov otac je doživio 94 godine i živio u predmetnom stanu zajedno sa njegovim sinom (tužiteljem), pa je on tužitelju ostavio taj stan, a Radi se o stanu na 1. katu, sa zapadne strane zgrade,. On da cijeli život živi u [adresa] i radio je u tvornici tjestenine, pa bi sigurno znao tuženu da je ikada dolazila u [adresa]. Njegovom ocu da nitko nikada nije osporavao posjed ovog stana. U zgradi da živi uglavnom obitelj FN i to on, njegov sin i gđa. ON, koja je supruga njegovog pok. rođaka, dok u četvrtom stanu živi jedan gospodin kojem je njegov sin iznajmio taj stan, a poslovni prostori u prizemlju da su u vlasništvu njegovog sina koji ih iznajmljuje, a dobio ih je u nasljedstvo od djeda. Navodi da je njegov pradjed sagradio cijelu tu kuću skupa sa svojih 5 sinova, a jedan od njih je njegov djed HN, dok se svjedokov otac također zvao FN. Ne zna kada su i temeljem čega tuženice upisane u zemljišnoj knjizi.

10.3. Iskazi svjedoka su suglasni, životni i neposredni. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je čitav objekt od uvijek u posjedu obitelji FN, da je pradjed tužiteljevog oca zajedno sa svojih 5 sinova izgradio čitav objekt, da tužiteljev djed koji je doživio 94 godine i čitav život živio u tom objektu i predmetnom stanu nije nikada od nikoga bio ometan, niti mu je itko osporavao vlasništvo, a tuženu da nitko ne poznaje niti je za nju čuo, te ista nikada nije dolazila u [adresa], a kamo li u predmetnu kuću.

11. Saslušan je i tužitelj koji je iskazao da je 1913. njegov pradjed HN sagradio predmetnu kuću na Fošalu, a da su pradjed i njegov brat sagradili još jednu kuću u [adresa] i kasnije su oni među sobom podijelili nekretnine usmenim putem pa je njegovom pradjedu, odnosno djedu koji je rođen 1920. pripala ova kuća na Fošalu. Oni to nisu pismeno sačinili niti se taj ugovor o diobi provodio kroz ZK, ali svi u obitelji su ga se pridržavali i znalo se što je čije. Djed FN je umro 2014. On osobno da je živio u kući u stanu iznad djeda i brinuo se o njemu i njegovoj drugoj supruzi jer je baka umrla još prije njegova rođenja, pa se djed ponovno oženio. Tako je temeljem ugovora o darovanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju dobio u vlasništvo ovaj stan gdje je djede živio i poslovni prostor u prizemlju kojeg iznajmljuje. Jedan stan u zgradi je djed darovao njegovom ocu i on tu živi. U jednom stanu je rodica ON. Inače su u zgradi 4 stana, a ovaj 4. su vlasnici pola on jer ga je kupio od rođaka JN iz [adresa], njegov udio, a drugi dio je od drugog rođaka kupio ŠN, koji je u najmu poslovnog prostora u prizemlju gdje drži pekaru, a oni imaju uređene međusobne odnose. Svakako kuća nije etažirana i jedino je rodica ON etažirala svoj stan. Ime tužene da mu je potpuno nepoznato, nikada je nije vidio, vjeruje da je daljnji rod obitelji JN. Zna da je pradjed kupio zemlju na kojoj je građena kuća, a po priči djeda zna da je radio kod veleposjednika Z koji je na punti u [adresa] imao veliki posjed i kuću i sa kojeg posjeda se vidi ova parcela, koja je pradjedu zapela za oko, i kada je stekao dovoljno novaca ju je kupio.

12. Tužiteljev iskaz protivno navodu privremenog zastupnika tužene nije kontradiktoran iskazu njegovog oca saslušanog kao svjedoka u pogledu načina stjecanja zemljišta, osim što je razlika u tome što je HN pradjed tužitelja, jedan od petorice sinova pradjeda njegovog oca (kojem ovaj nije naveo ime), a koji su skupa sa ocem (pradjedom svjedoka i šukundjedom tužitelja) sagradili predmetnu kuću. Dakle logično bi bilo da je tužitelj iskazivao o svom šukundjedu koji je radio kod navedenog veleposjednika i kupio zemlju na kojem je zajedno sa svojim sinovima, pa i HN, sagradio predmetnu kuću, a kasnije su se sinovi podijelili. Upravo činjenica da su udjele u ovoj kući imali i tužiteljevi rođaci ukazuje na činjenicu da je kuća građena davno kao obiteljska kuća i daje kasnije pripala dogovorom u obitelji, određenim sinovima tužiteljevog šukundjeda. I sam tužitelj navodi da bi tužena trebala biti neki daljnji rod obitelji JN, što bi objasnilo kako je uknjižena kao suvlasnica, te je zbog nesređenosti zemljišnoknjižnog stanja njen udio prenošen i nasljeđivan, tako da je očito da je temeljem nasljeđivanja nekoga od Šabanovih i uknjižena, što naravno ne znači da jest i da je ikada i bila u posjedu predmetne nekretnine ili nekog njenog dijela. Posebno kako objekt nije etažiran, osim stana ON, a kako proizlazi iz zemljišne knjige, to je tužena uknjižena u idealnom dijelu na čitavoj nekretnini, a iz iskaza svjedoka i tužitelja proizlazi da se u objektu nalaze stanovi koji su u pojedinačnom posjedu konkretnih osoba, baš kao i poslovni prostori u prizemlju, da je tako odavno, još od rođenja djeda tužitelja koji je umro 2014. u dobi od 94 godine i da se uvijek znalo što je u čijem posjedu, te nitko nikada nije posjednicima priječio posjed. Da je tužena ikada smatrala da joj pripada posjed i vlasništvo makar i idealnog dijela objekta zacijelo bi se usprotivila već ranije i zatražila ostvarivanje svojih vlasničkih prava.

13. Obzirom na navedeno sud smatra da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti, jer tužitelj svoj posjed izvodi iz neprekinutog, nesmetanog i poštenog posjeda svog djeda GN, koji je trajao 94 godine, dok se poštenje posjeda na strani tužitelja i njegovog prednika presumira, a tužena nije uspjela dokazati suprotno.

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu, 21. siječnja 2026. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

1. pun. tužitelja

2. privr. zast. tužene