Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P-7898/2021-15.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivanu Matančeviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, Ulica A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika TZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Gordana Knezović, odvjetnica iz Zagreba, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 18. prosinca 2025. u punomoćnika stranaka, dana 21. siječnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Nalaže se tuženiku TZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, isplati iznos od 2.893,37 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama od 23. svibnja 2016. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi navodi da je njegova osiguranica OZ stradala na radnom mjestu dana 10. kolovoza 1990., da je do nesreće došlo prilikom rada na cirkularu koji nije bio osposobljen za rad na siguran način i da je zbog povreda zadobivenih u tom štetnom događaju tužitelj svojoj osiguranici rješenjem IN-646198 od 24. listopada 1991. priznao pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje zbog ozljede na radu, a rješenjem IN-646198 od 9. srpnja 1999. priznao joj je pravo na imovinsku imovinu. Navodi da je odgovornost tuženika utvrđena presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici broj P-629/1992 od 11. prosinca 1996. i presudom Općinskog suda u Zagrebu broj Pn-4795/1992 od 20. svibnja 1993. Tužitelj dalje navodi da isplatom invalidske mirovine osiguranici OZ trpi štetu, da je u razdoblju od 1. svibnja 2013. do 31. prosinca 2013. na ime invalidske mirovine isplatio ukupno 9.802,52 HRK te da razmjerni dio štete koju potražuje od tuženika iznosi 5.287,91 HRK. Tužitelj se poziva na odredbu čl. 161. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se primjenjuje od 1. siječnja 2014. te navodi da je u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. ožujka 2016. svojoj osiguranici isplatio 33.214,80 HRK mirovine (ukupno na ime invalidske mirovine 38.502,71 HRK), dok je u razdoblju od 1. svibnja 2013. do 31. ožujka 2016. na ime novčane naknade za tjelesno oštećenje svojoj osiguranici isplatio je iznos od 5.097,62 HRK. Slijedom svega navedenog tužitelj traži da mu tuženik nadoknadi pretrpljenu štetu i da mu isplati ukupno 43.600,33 HRK zajedno sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe pa do isplate. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj traži isplatu iznosa od 2.893,37 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

    2. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, kako u odnosu na osnovu, tako i u odnosu na visinu. Ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije jer je obrt u kojem je radila osiguranica tužitelja prestao 25. veljače 1991. Ističe prigovor zastare pozivajući se na odredbu čl. 165. Zakona o mirovinskom osiguranju. Navodi da zastara počinje teći od pravomoćnosti rješenja kojim je osiguraniku priznato pravo iz mirovinskog osiguranja i da je osiguranici OZ pravo iz mirovinskog osiguranja priznato 24. listopada 1991. Smatra kako se čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ne može primijeniti u konkretnom slučaju. Ističe kako je odredbom čl. 162. st. 2. istog zakona propisano da poslodavac odgovara samo ako nisu provedene mjere zaštite na radu, a iz presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-629/92 proizlazi da su mjere zaštite na radu na predmetnom stroju bile provedene i da je osiguranica tužitelja stroj upotrijebila bez dozvole poslodavca za privatne svrhe. Također, ističe da sukladno citiranoj zakonskoj odredbi za štetu zbog povrede na radu solidarno odgovaraju radnici i poslodavac. Slijedom svega navedenog, predlaže odbiti tuženi zahtjev te od tužitelja traži naknadu parničnog troška.

    3. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave. Izvršen je uvid u spis ovog suda poslovni broj P-4876/2019 te je uz suglasnost stranaka korišten nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Darka Bačuna izrađen za potrebe tog postupka.

    4. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje ZPP), na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

    5. Odredbom čl. 161. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO) propisano je da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju, dok je st. 2. istog članka propisano da naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu, novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, te troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava.

    6. Nije sporno da je osiguranici tužitelja OZ zbog ozljede na radu kod tuženika utvrđeno pravo na invalidsku mirovinu i da joj je priznato pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje zbog ozljede na radu.

    7. Pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici broj P- 626/92 od 11. travnja 1996. utvrđeno da je osiguranica tužitelja OZ zadobila ozljedu na radu kod tuženika za vrijeme radnog vremena, da nije bila osposobljena za rad na stroju za izradu parketa, već je na stroju radila samoinicijativno, da poslodavac, ovdje tuženik, odgovara za štetu po objektivnom principu, te je utvrđena suodgovornost tužiteljice za štetni događaj u omjeru od 50%.

    8. Među strankama nije sporna suodgovornost osiguranice tužitelja OZ u omjeru od 50% a ista je utvrđena i ranije donesenim presudama ovog suda (P-4876/2019 i P-5109/22) u parnicama povodom zahtjeva tužitelja za naknadom štete između istih stranaka, vezano za istu ozljedu na radu, ali za drugo vremensko razdoblje. S obzirom na utvrđeni omjer suodgovornosti tužitelj je uredio tužbeni zahtjev tako da traži naknadu štete u visini od 50% iznosa koji je isplatio svojoj osiguranici tijekom utuženog razdoblja.

    9. Što se tiče tuženikovog prigovora nedostatka pasivne legitimacije zbog činjenice da je njegov obrt brisan iz obrtnog registra treba reći da za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom pa stoga odgovornost obrtnika kao fizičke osobe za obveza nastale u obavljanju obrta ne prestaju brisanjem obrta iz obrtnog registra.

    10. Prigovor zastare nije osnovan budući da je tužba podnesena unutar roka od tri godine koji je propisan odredbom čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) za zastarijevanja s osnova potraživanja naknade štete. Naime, odredbom čl. 165. st. 1. ZMO propisano je da potraživanja naknade štete zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima. U konkretnom slučaju riječ je o šteti koja nastaje sukcesivno svakom mjesečnom isplatom mirovine i naknade za tjelesno oštećene, jer tek isplatom dolazi do umanjenja imovine tužitelja pa tada počinje teći i vrijeme potrebno za zastaru.

    11. Visina potraživanja utvrđena je na temelju dostavljenih potvrda i obračuna. Iz navedenih isprava proizlazi da je tužitelj osiguranici ĐZ za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. na ime invalidske mirovine isplatio ukupno 9.802,52 HRK, da razmjerni dio invalidske mirovine koji odgovara neostvarenom, odnosno doprinosima nepokrivenom mirovinskom stažu oštećene osobe do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu za navedeno razdoblje iznosi 5.287,91 HRK, za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. ožujka 2016. navedenoj osiguranici izvršena je isplata invalidske mirovine u ukupnom iznosu od 33.214,80 HRK, za razdoblje od 1. svibnja 2013. do 31. prosinca 2013. izvršena je isplata novčane naknade za tjelesno oštećenje u iznosu od 1.161,62 HRK, a za razdoblje od 1. svibnja 2013. do 31. prosinca 2013. izvršena je isplata novčane naknade za tjelesno oštećenje u iznosu od 3.936,00 HRK.

    12. Tuženik nije osporio iznose koje je tijekom utuženog razdoblja tužitelj isplatio osiguranici ĐZ na ime invalidske mirovine i novčane naknade za tjelesno oštećenje.

    13. Slijedom svega navedenog tuženiku je naloženo da tužitelju nadoknadi štetu u iznosu od 2.893,37 EUR. Zatezne kamate dosuđene su temeljem čl. 183. st. 2. i čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22. i 155/23. dalje: ZOO) i to od dana podnošenja tužbe.

    U Zagrebu 21. siječnja 2026.

    Sudac

    Ivan Matančević

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležni županijski sud. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u roku od 15 dana od dana objave presude, a za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

    Dostaviti:

    1. Tužitelju na poslovni broj

    Klasa: 140-01/20-29/470 DB, Ur. broj: 341-99/25-07/1-25-62

    2. Tuženiku po punomoćnici

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.