Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1138/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u izvanparničnom predmetu predlagatelja KF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Snježana Popović, odvjetnica u Osijeku, protiv predloženika MF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj R1-292/2023-41 od 2. veljače 2024., 21. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj R1- 292/2023-41 od 2. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem obustavljen je postupak radi razvrgnuća suvlasništva, stranaka na k. č. br. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na kojoj nekretnini su stranke upisane kao suvlasnici za po ½ dijela te je predlagatelj upućen u parnicu.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP) s prijedlogom da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

2. Žalba nije osnovana.

3. Pobijanim rješenjem prvostupanjski je sud obustavio postupak kod činjenice da su stranke, računajući do dana podnošenja prijedloga za razvrgnuće suvlasništva, više od trideset godina u posjedu svog dijela nekretnine, te da su, svaka u svom dijelu, stekli pravo vlasništva dosjelošću, pa da ne postoji više suvlasništvo na predmetnoj nekretnini, već, ex lege, vlasništvo svake od stranaka na određenom realnom dijelu te nekretnine, pri čemu nije od utjecaja činjenica da je u zemljišnoj knjizi i dalje upisano suvlasništvo. Stoga je prvostupanjski sud smatrao da nema osnove za razvrgnuće suvlasništva na predmetnoj nekretnini u izvanparničnom postupku zbog čega je postupak obustavio i predlagatelja uputio na parnicu sa zahtjevom radi razvrgnuća suvlasništva.

4. Žalitelj osporava pobijano rješenje navodeći da su stranke u posjedu svoji nekretnina i da nisu razvrgle suvlasničku zajednicu.

5. Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi članka 365. stavka 2. u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na postojanje kojih pazi po službenoj dužnosti.

5.1. Isto tako, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju ukazuje žalitelj, jer pobijano rješenje sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama i nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

6. Člankom 48. stavkom 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) propisano je da kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje o izvanparničnom postupku ako zakon ne određuje drukčije.

6.1. U smislu paragrafa 268. negdašnjeg "Zakona o sudskom vanparničnom postupku", a koja odredba se primjenjuje kao pravno pravilo na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (»Narodne novine«, broj 73/91.), kao važećeg Zakona u vrijeme pokretanja postupka na temelju odredbe članka 119. Zakon o izvanparničnom postupku (»Narodne novine«, broj 59/2023.), da bi se u izvanparničnom postupku moglo razvrgnuti suvlasništvo, među suvlasnicima moraju biti nesporni predmet diobe i opseg zajedničke stvari ili imovine, zatim pravo vlasništva pojedinih suvlasnika i veličina njihovih alikvotnih dijelova.

7. Prvostupanjski je sud, prema shvaćanju ovog suda, probijanim rješenjem pravilno odlučio izvanparnični postupak obustaviti, a predlagatelja uputio na pokretanje parničnog postupka radi razvrgnuća suvlasništva, sukladno paragrafu 269. negdašnjeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku, jer je očito kako se osporava predmet diobe, je se predlagatelj poziva na stjecanje prava vlasništva svoje nekretnine dosjelošću.

8. Glede žalbenih navoda koji se u bitnom svode na to kako je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da nema mjesta geometrijskoj diobi između stranaka treba navesti kako ta činjenica ne utječu na pravilnost pobijanog rješenja jer sud ne može u izvanparničnom postupku odlučiti o diobi ako postoji spor o predmetu diobe ili postoji spor o pravu vlasništva stranaka, kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski sud, već je takvu odluku moguće donijeti jedino u parničnom postupku u kojemu će se utvrditi vlasništvo stranaka.

9. Iz svega navedenog proizlazi kako je na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz spomenutih odredaba kada je odlučio izvanparnični postupak obustaviti, a predlagatelja uputio na pokretanje parničnog postupka.

10. Stoga je, postupajući na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a, trebalo odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda, pa je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Split, 21. siječnja 2026.

S U T K I N J A

Sonja Meštrović