REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-8649/2025.

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. Vodeni sport d.o.o. i dr. zbog prekršaja iz članka 247. stavak 2. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj: 133/20, 114/2022, 151/2022 ), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanje, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zadru broj: 15 Pp -5112/2022-9 od 5. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 21. siječnja 2026.

r i j e š i o j e :

Prihvaća se žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanje, prvostupanjska presuda se ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom protiv okr. Vodeni sport d.o.o. i okr. GD je temeljem odredbe članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona odbijena optužba da bi počinili prekršaj iz čl. 247. stavke 2. Zakona o strancima s obrazloženjem, kako iz provedenog postupka proizlazi da su okrivljenici nakon što im je izrečena upravna mjera, platili iznos od 30.000,00 kuna, iz čega proizlazi da je ista mjera izvršena, te se stoga okrivljenici ne mogu teretiti za isti činjenični supstrat, jer bi to predstavljalo povredu načela „ne bis in idem“.

2.Protiv te presude tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanje, je pravodobno podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

3.Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

4.Žalba je osnovana.

5.Rješavajući o predmetu u okviru navoda žalbe te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13 ,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 ) po ocjeni ovog Suda pravilno žalitelj pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, i sukladno tome pogrešnom zaključku prvostupanjskog suda kako se u konkretnom radi o već presuđenoj stvari u smislu č. 4. Protokola 7. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

6.Međutim, ovdje je prvenstveno potrebno napomenuti slijedeće: Čl. 4. Protokola broj 7 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ( dalje: Konvencija) sadrži načelo ne bis in idem s tri različita jamstva, i to da se ne može: a) suditi, b) osuditi i c) kazniti za isto kazneno djelo. Zaštita koju pruža članak 4. Protokola 7 osigurana je samo u okviru kaznenog postupka. ESLJP je u predmetu Engel i dr. protiv Nizozemske ( br: 5100/71), uspostavio kriterije prema kojima se prosuđuje može li se određeni postupak smatrati kaznenim postupkom odnosno „ optužnicom za kazneno djelo“ za potrebe članka 4. Protokola 7. Isto se procjenjuje na temelju tri kriterija ( tzv. Engel kriteriji), a to su klasifikacija djela u domaćem pravu, priroda protupravnog ponašanja, te vrsta i težina zapriječene kazne.

7.Prvi kriterij Engel odnosi se na kvalifikaciju djela u nacionalnom pravu, koji ESLJP smatra samo polazišnom točkom za utvrđivanje toga da li se radi o „optužnici za kazneno djelo“. Ako nacionalno pravo postupak kvalificira kao prekršajni ili upravni, potrebno je analizirati u svjetlu drugih dvaju kriterija „Engel“, da li se u konkretnom slučaju radi o „ optužnici za kazneno djelo“ za potrebe primjene članka 4. Protokola 7. Drugi kriterij „Engel“ odnosi se na prirodu povrede. U sudskoj praksi ESLJP, za utvrđivanje toga je li djelo zapravo kaznenopravne prirode, u obzir se uzima cilj propisa, jer kažnjivo djelo nije kaznenopravne prirode ako ima svrhu represije i prevencije. Treći kriterij se odnosi na vrstu i težinu zapriječene kazne. U konkretnom slučaju, prvi Engel kriterij ne dolazi u obzir ( prethodni postupak je upravni) već je potrebno razmotriti na temelju drugog i trećeg Engel kriterija je li postupak koji je prethodio prekršajnom postupku, a u kojem je okrivljenicima usmenim rješenjem Inspektorata od 3. kolovoza 2022. zabranjeno obavljanje registrirane djelatnosti od 9. kolovoza 2022. do 7. rujna 2022. , osim ako ista u ostavljenom roku ne uplati 30. 000,00 kuna, a što je ista nesporno učinila te joj navedena zabrane obavljanja djelatnosti nije izvršena, bio kazneni postupak u konvencijskom smislu „ optužnica za kazneno djelo“ te „vrstu i težinu zapriječene kazne“, jer je to preduvjet za daljnje razmatranje postojanja elementa idem i bis.

8.Uvažavajući činjenicu da je okrivljenica u prethodnom upravnom postupku uplatila iznos od 30.000,00 kuna zbog čega joj se nije izvršila mjera zabrane obavljanja djelatnosti u tom postupku, primjenjujući mjerilo Engel o prirodi protupravnog ponašanja, ovaj sud smatra da se radi o administrativnoj mjeri koja nije obvezujućeg karaktera, nije prisilno izvršena, nema svrhu kažnjavanja, nije propisana radi zaštite općeg interesa društva kaznenim pravom, niti je rezultat utvrđene krivnje. Navedenu administrativnu mjeru je okrivljenica sama izabrala platiti radi obavljanja daljnjeg poslovanja te je njome, nadoknađena šteta za državni proračun koji se između ostalog puni i upravnim pristojbama za potvrde o prijavi rada te ona nije kaznenopravna sankcija kojoj je smisao represija i generalna prevencija.

9.Naglašava se i da prema presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kzz 43/2017 od 8. Studenog 2017., upravna mjera se niti ekstenzivnim tumačenjem ne može poistovjetiti sa sankcijom, jer je njena svrha promptno suzbijanje zatečenog protupravnog stanja i onemogućavanje počinitelja da nastavi s takvim činjenjem i njome se ne odlučuje o meritumu protupravnog ponašanja. Iz navedenog razloga, nije bilo nikakve osnove da navedena upravna mjera, osim eventualno kod izbora vrste i mjere prekršajnopravne sankcije, ima bilo kakav utjecaj u ovom prekršajnom postupku.

10.U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci,provesti sve već provedene dokaze, a po potrebi provesti i druge te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

U Zagrebu, 21. siječanj 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt , v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.