REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-3049/2024-26

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji tog suda Mirni Veža kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice KK OIB: [osobni identifikacijski broj], pok. TK iz [adresa].,) zastupana po punomoćniku Milošu Kandžiji odvjetniku u Trogiru protiv tuženika 1. ČK, 2. VK q. K,3. AK q. K,4. UK q. K,5. 5 GK, 6. MK q. K, 7. DK q K, 8 PK q. K,9. JK pok. ZK, svi odsutni i nepoznatog boravišta, svi zastupani po privremenoj zastupnici Dori Uzinić Ninčević odvjetnici u Trogiru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. prosinca 2025. u nazočnosti pun.tužitelja, u odsutnosti privremene zastupnice tuženika, na ročištu za objavu, održane u izočnosti stranaka 21. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

I Utvrđuje se da je tužiteljica KK vlasnica za cijelo na fizički i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine, zemljišnoknjižno označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i to baš u onom dijelu koji je u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Ante Bošnjaka definiran kao LIK 4 označen točkama 4-5-6-7-18-4 površine 12m2, u odnosu na tužene:- 1/ ČK, 2/ VK, 3/ T q. K, 4/ UK, 5/ GK q. K, 6/ MK q. K, 7/ DK q. K, 8/ PK q. K, 9/ JK. ZK

II Ovlašćuje se tužiteljica da na temelju ove presude provede parcelaciju čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na način da se iz navedene nekretnine fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste izdvoji, pobliže označen i preciziran u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Ante Bošnjaka definiran kao LIK 4 označen točkama 4-5-6-7-18-4 površine 12m2, i formira kao samostalna čestica sa novim brojem, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina].

III Ovlašćuje se tužiteljica temeljem ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], opisane u točki I. i II. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvršiti uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužiteljice KK za cijelo, uz istodobno brisanje tih prava sa imena upisanih 1/ ČK q. K, 2/ VK q. K, 3/ AK q. K, 4/ UK K, 5/ GK q. K, 6/ MK q. K, 7/ DK q. K, 8/ PK q. K, 9/ JK pok. ZK.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 13. kolovoza 2024. navodi se da na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 155 KO [katastarska općina] kao suvlasnici su upisani ČK i dr, no da je stvarna vlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 155 KO [katastarska općina] predlagateljica koja je istu nekretninu stekla od svog oca TK temeljem rješenja o nasljeđivanju pod O-6420/18, a koja nekretnina je izostavljena iz rješenja o nasljeđivanju jer na istoj nekretnini nije riješeno zemljišnoknjižno stanje stoga ista nije ušla u imovinsku masu. Predlagateljica je naslijedila nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koja graniči uz nekretninu 93/8 KO [katastarska općina] na kojoj se nalazi kuća predlagateljice. TK je predmetnu nekretninu stekao ugovorom o prodaji od ZK još 30.04.1984., a koji ugovor je ovjeren u Općinskoj upravi u Trogiru pod brojem 1685/84. Nadalje činjenično se navodi da su u posjedovnom listu br. 465 KO [katastarska općina] navedeni tadašnji stvarni suvlasnici predmetne nekretnine i to NK, SK, ZK, RK i ĆK. Dana 1.5.1984. su stranke sačinile potvrdu o raspodjeli novaca nakon prodaje čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] gdje su naznačeni iznosi svakom od suvlasnika predmetne nekretnine tako da je ZK kao suvlasniku za 4/8 dijela pripao najveći iznos novaca, a ostalim suvlasnicima RK, LK (JK), IK i FK r. IK ( nasljednici iza Č) te ŽK ud. NK, ŽK V pok. NK i CK (nasljednici iza NK) su također primili određeni dio novaca, u kojoj potvrdi se naznačuje su svi suglasni s tim što je ZK potpisnik ugovora o prodaji. TK je sa svim suvlasnicima potpisao i isplatnicu kojima isti potvrđuju da su primili novac za prodaju čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Ista nekretnina predstavlja dio terase čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] kao i put do južne strane nekretnine koji je u posjedu tužiteljice i koju nitko nikada nije ometao u posjedu i vlasništvu te je tužbom zatraženo da se tužiteljica utvrdi vlasnicom za cijelo nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 155 KO Okrug

1.1. Nakon očevida i izrađenog nalaza i mišljenja vještaka, tužitelj je uredio tužbeni zahtjev podneskom od 17.srpnja 2025. kako on to glasi u izreci ove presude.

1.2. Tužbi su priloženi zemljišnoknjižni izvadak Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška] K.o:

Okrug, izvod iz posjedovnog lista br 463, rješenje Općine Trogir br 04-Up-1/79-1984 od 15.5.1984. iz kojeg je razvidno utvrđenje osnovice za porez ZK za promet nekretnine u svezi kupoprodaje sa ŠK i to za nekretninu č. zgr. [katastarska čestica] k. O. [katastarska općina], Ugovor o prodaji između ZK i TK kojim ovaj potonji kupuje č. zgr [katastarska čestica] K.O. [adresa] 30.travnja 1984., potvrda o rasporedu novaca za prodaju kuće čzgr 93/8, isplatnice 1 , 2, 3,4,5,6,7,9, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Željene Biuk posl.br. O-6420/18 iza pok. ŠK od 6. travnja 2018. iz kojeg je razvidno da su nasljednicima utvrđeni KK i OK,

2. S obzirom da su tuženici označeni u tužbi kao odsutni i nepoznata prebivališta ili boravišta na području [adresa], a u postupku je također utvrđeno kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa], to je sud nakon ovih utvrđenja, temeljem odredbe članka 84. st.1. i st. 2. toč.4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) istima postavio privremenog zastupnika u osobi Dore Uzinić Ninčević, odvjetnice u Trogiru., svojim rješenjem od 2. listopada 2024. Sud je ujedno objavio oglas o postavljanju privremenog zastupnika u Narodnim novinama.

3. Tuženicima zastupanim po privremenoj zastupnici, dostavljena je tužba na davanje pisanog odgovora, koja je 20.siječnja 2025. podnijela odgovor na tužbu kojim se opreza radi usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, uz prijedlog sudu izvesti sve po tužitelju predložene dokaze na okolnost vlasništva nekretnine koja je predmet postupka.

4. Sukladno odredbi članka 7. st. 1., članka 219. st. 1., članka 221.a i članka 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), prikupljanje i izvođenje dokaza je na strankama.

5. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: čitanjem zemljišnoknjižnih izvadaka Z. U. [broj ZK uloška] i Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], izvoda iz posjedovnog lista br 463, rješenja Općine Trogir br 04-Up-1/79-1984 od 15.5.1984., Ugovora o prodaji između ZK i TK, potvrde o rasporedu novca od prodaje kuće čzgr 93/8, isplatnice 1 , 2, 3,4,5,6,7,9, rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Željene Biuk posl.br. O-6420/18 iza pok. ŠK od 6. travnja 2018. , očevidnog zapisnika s lica mjesta od 21. svibnja 2025, nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju od 24. lipnja 2025.,s fotodokumentacijom i skicom, iskaze svjedoka ĐK i EK te iskaz tužiteljice s ročišta održanog 25. studenog 2025.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva za cijelo realnog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 12m2, označen kao lik 4 točkama 4-5-6-7-18-4 u nalazu i mišljenju sudskog vještaka geodeta .

8. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica istaknula dosjelost kao osnov pravnog stjecanja.

9. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz očevidom na licu mjesta 21. svibnja 2025.uz pomoć stručnog znanja vještaka Ante Bošnjaka dipl. ing. geodezije, koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje 24. lipnja 2025. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na izrađeni nalaz i mišljenje vještaka.

10. Sudski vještak očevidom na licu mjesta te u svom nalazu i mišljenju identificirao je predmet spora na temelju dokumentacije uz terensko mjerenje i lasersko 3D snimanje.

Priložio je geodetsku skicu, fotografije, označio predmet spora i utvrdio slijedeće:

-Glavni predmet spora u naravi predstavlja malu stambenu kuću na dvije etaže sagrađenu u bloku s drugim kućama u starom dijelu Okruga. Navedena nekretnina sastoji se od pet različitih katastarskih čestica: č.zgr. *93/1, *93/8, *238 i č. zem. [katastarska čestica]. Anagrafska oznaka je [adresa].

-Etaža prizemlja sastoji se od kupaonice, dnevnog boravka, kuhinje i natkrivene terase. Gornjoj etaži pristupa se vanjskim stepenicama, a sastoji se od tri spavaće sobe, hodnika, terase i wc-a.

-Prvi dio predmeta spora odnosi se na dio čest. zem. [katastarska čestica]. U naravi je riječ o vanjskim stepenicama i ulazu u kuću. Navedeni dio neophodan je za ulaz u susjednu kuću zapadno od predmetne nekretnine. Navedeni dio predmeta spora na priloženim skicama definiran je kao LIK 1. označen točkama 1-2-3-4-5-17-1 u površini od 6 m2.

-Drugi dio predmeta spora odnosi se na dio čest. zem. [katastarska čestica]. U naravi je riječ o dijelu stambene kuće. Navedeni dio predmeta spora na priloženim skicama definiran je kao LIK 2. označen točkama 17-4-5-18- 13-17 u površini od 5 m2.

- Treći dio predmeta spora odnosi se na cijelu čest. zgr. *93/1. U naravi je riječ o središnjem dijelu kuće. Navedeni dio predmeta spora na priloženim skicama definiran je kao LIK 3. označen točkama 7-8-16-15- 14-13-18-7 u površini od 16 m2.

-Četvrti dio predmeta spora odnosi se na dio čest. zgr. *93/8. Navedeni dio predmeta spora na priloženim skicama definiran je kao LIK 4. označen točkama 4-5-6-7-18-4 u površini od 12 m2.

- Peti dio predmeta spora odnosi se na dio čest. zgr. *238. Navedeni dio predmeta spora na priloženim skicama definiran je kao LIK 5. označen točkama 10-11-12-13-14- 15-16-10 u površini od 17 m2.

- Šesti dio predmeta spora odnosi se na dio čest. zem. [katastarska čestica]. Navedeni dio predmeta spora na priloženim skicama definiran je kao LIK 6. označen točkama 8-9-10-16-8 u površini od 3 m2.

-Ukupna površina stambene kuće iznosi 59 m2.

-Dodatni predmet spora je dio odvojen od predmetne kuće, u naravi neobrađena površina omeđena suhozidom pod nazivom guvno, a odnosi se na dio čest. zem. [katastarska čestica]. Navedeni dio predmeta spora na priloženim skicama definiran je kao LIK 7. označen točkama A-B-C-D-E-F-G-A u površini od 66 m2. Vještak je istaknuo i da su se prilikom terenskom mjerenja 5. lipnja 2025 na terenu pojavili susjedi HK pok. A, BK rođena HK, EK rođena HK i KC pok.. U. Svi navedeni susjedi tvrde da dodatni predmet spora (guvno) pripada (zajedničko vlasništvo) svima iz naselja, a ne samo tužiteljici. Za glavni predmet spora (kuća) nisu imali primjedbi na vlasništvo tužiteljice.

11. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora, a temeljem istog tužiteljica je i uredio tužbeni zahtjev označivši sada predmet spora točno određeni geometrijski realni dio č. zgr [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u nalazu i mišljenju prikazan kao LIK 4, označen točkama 4-5-6-7-18-4 površine 12m2.

12. Pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da su na čzgr 93/8 kao suvlasnici svaki za 1/9 upisani tuženici i da se nekretnina vodi kao dvor.

13. Pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na č. zgr. [katastarska čestica] kao vlasnik za cijelo upisana tužiteljica i da se nekretnina vodi kao kuća.

14. Pregledom posjedovnog lista broj 465 Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Ispostava Trogir od 8. kolovoza 2024. proizlazi da su na nekretnini 93/8 naznačene kao dvorište kao posjednici upisani NK za 1/8, SK za 1/8, ZK za 4/8, RK za 1/8 i ĆK za 1/8.

15. Iz rješenja Općine Trogir br 04-Up-1/79-1984 od 15.svibnja 1984. proizlazi sadržajno da je TC razrezan porez na ime kupoprodajnog ugovora s ŠK nekretnine č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

16. Iz ugovora o prodaji od 30. travnja 1984. proizlazi da je ZK prodao kupcu TK č. zgr [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] Gornji za iznos od 70.000,00 dinara i u kojem prodavatelj kupcu jamči da je nekretnina njegovo isključivo vlasništvo, kupac je i ušao u posjed nekretnine, a prodavatelj mu je dao i tabularnu izjavu za uknjižbu u zemljišnim knjigama, ugovor je ovjeren pod Ov- 1685/84 .

17. Iz rješenja javnog bilježnika Željene Biuk posl.br. O-6420/18 iza pok. ŠK od 6. travnja 2018.proizlazi da su njegovi nasljednici utvrđeni ČC ovdje tužiteljica i OK, njezin brat.

18. Spisu prileže potvrde o isplati kupoprodajne cijene (isplatnica 1,2,3,4,5,6,7,9- listovi 16-23) i podijeli iste između obitelji prodavatelja od 1. svibnja 1984.(list 15).

19. U svom iskazu danom na zapisnik 25. studenog 2025., svjedokinja ĐK u bitnom je kazala da je od 1978. u Okrugu pa tako da dobro poznaje prilike vezane za kupnju predmetne kućice, koju je pok. otac tužiteljice TK kupio od ZK, 1984.; tuženici da su rođaci od prodavatelja ZK; da tuženike nikada nije vidjela i uistinu ih ne poznaje; što se tiče nekretnine da je riječ o kućici uistinu male kvadrature, stare gradnje, pod pločom, koja je kako ona misli izgrađena čak prije 200 godina. Nadalje svjedokinja je dobro upoznata s predmetom ovog spora pa je tako u nastavku izlaganja i kazala kako isto predstavlja isključivo vlasništvo tužiteljice, odnosno njezina oca. Nitko drugi ne može tim dijelom nekretnine ni prolaziti odnosno ne koristi isto, dakle izuzev same tužiteljice. U Okrugu da je inače je sve neusklađeno u pogledu zemljišnika odnosno katastra, tako da je ovo što potvrdila kao istinito jer je neposredni svjedok i poznaje stanje na nekretnini. ZK koji je bio prodavatelj, ranije je bio isključivi prednik u smislu da nitko drugi iz njegove obitelji nije polagao prava na predmetnu kućicu, a istu je prodao pok. ocu tužiteljice TK, čija je isključiva nasljednica tužiteljica. Nadalje poznato joj je da tužiteljica ima i brata koji živi u [adresa], ali da su se oni unutar obitelji podijelili na način da je brat stekao stan u [adresa], tužiteljica predmetnu nekretninu.

20. Dodatno je svjedokinja kazala kako su HK, VC i EK susjedi, ali da oni nemaju nikakav prava na predmetnoj nekretnini niti su je ikada koristili. Također svjedokinja je kazala da ona zna kako nitko nikada nije ometao ili niti osporavao posjed i vlasništvo tužiteljice, a ona to zna jer je tu već skoro 50 godina.

21. Iz iskaza svjedoka EK danom na istom ročištu proizlazi kako u Okrugu živi cijeli svoj život, da se tu rodila i poznaje prilike vezane za predmet spora. Tužiteljica je predmetnu kućicu, naslijedila od svog oca pok. TK, a on ju je kupio od ZK. Tuženike ne poznaje, nikada ih nije vidjela. Predmetnu kućicu koriste ČC i povremeno njezina kći. Nitko nikada tužiteljici niti njezinom ocu nije osporavao da bi ta kuća bila njihovo vlasništvo. Kad je vještak vršio očevid, pojavila se sama na guvnu, ali svjesna je da guvno nema veze sa predmetom spora. Naime ono što tužiteljica traži je usklađenje sa katastarskim i zemljišnoknjižnim stanjem., a i sama svjedokinja koja je susjeda tužiteljici, ima sličan problem u katastrom odnosno zemljišnoj knjizi tako da može posvjedočiti kako je predmet spora u vlasništvu tužiteljice i nikada je nitko nije u tom ometao, niti joj to sporio.

22. U svom stranačkom iskazu, danom na istom ročištu, tužiteljica je ostala kod navoda iz tužbe objasnila da je naslijedila predmetnu kućicu od svog oca TK, jer je brat dobio stan u [adresa]. Uz grobno mjesto je naslijedila grobnicu u [adresa]. Tata je kuću kupio od ZK, inače je riječ o osobi teškog zdravstvenog stanja o kojem se brine sin G. Tuženike ne poznaje niti ih je ikada vidjela, niti je čula za njih pa se uistinu iznenadila kad je uočila da je predmetna nekretnina upisana na iste ali to pripisuje nesređenom katastarskom stanju. Ona da je bila mlada djevojka kad je otac kupio kućicu, i zna da je sve uredno isplatio na ime kupoprodaje. Inače njezina obitelj je iz [adresa], a došli su ovdje na more, otac je kupio čest. zem [katastarska čestica], dok je predmet ovog spora 93/8 koja predstavlja dio predmetne kućice, a služi kao terasa. Kao što je utvrđeno u postupku, tužba u principu predstavlja usklađenje katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim. Nitko nikada njoj niti njezinom ocu nije sporio da bi predmetna kućica bila njihovo vlasništvo niti je sporio korištenje iste, a riječ je svakako o periodu više od 40 godina.

23. Ovaj sud prihvaća vjerodostojnim iskaze saslušanih svjedoka koji su nesrodni s tužiteljicom i time sud ne nalazi da bi njihov iskaz bio oblikovan i motiviran u cilju uspjeha tužiteljice u postupku već da je riječ o istinitom kazivanju o činjenicama u svezi korištenja predmetne nekretnine, nesmetanog posjeda tužiteljice i njezinog prednika oca odnosno njegovog pravnog prednika ZK. Svjedokinje su susjede starije životne dobi kojima su dobro poznate okolnosti kupoprodaje, ali i podijele unutar obitelji tako da sud prihvaća dokazanim da je tužiteljica isključivi vlasnik predmetnog utuženog dijela koji je očevidnim neposrednim zapažanjem, a što je konstatirao i vještak, terasa kao dio naslijeđene kućice i s istom predstavlja jedinstvenu cjelinu, Stoga svjedokinje su potvrdile iskaz tužiteljice o kontinuiranom, mirnom, posjedu tužiteljice i njezinog prednika a svjedokinja ĐK i podjelu unutar njezine obitelji odnosno da ne predstavlja vlasništvo njezinog brata, već isključivo tužiteljice.

24. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

25. Stoga na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđenim se nalazi da je tužiteljica naslijedila vlasništvo predmetne nekretnine od pok. oca koji je u posjed iste stupio po izvršenoj kupoprodaji 1984. , i da je tužiteljica podjelom s bratom dobila istu u vlasništvo za cijelo. Nadalje utvrđenim se nalazi i da je tužiteljica osobno i putem prednika u posjedu predmetne nekretnine koja u naravi predstavlja terasu kao dio cjeline naslijeđene kućice i kao takvu nitko nikada ni tužiteljici ni prednicima, nije sporio ni posjed ni vlasništvo, zbog čega se smatra utvrđenim da su konkretno ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću.

26. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano člankom 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano, sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

27. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske pretpostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" sprječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune pretpostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev-1628/15).

28. Iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, ali i naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužiteljice, ali i njezinih pravnih prednika. Valja istaknuti da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Dakle, potvrđena je činjenica da se tužiteljica nalazi u dugogodišnjem nesmetanom posjedu kojima se kao takav pribrojava i onaj vršen putem prednika, oca, a i njegovog prednika, prodavatelja. Povezujući iskaz svjedoka i tužiteljice s onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali, a što se tiče kontinuiteta i kvalitete posjeda.

29. Stoga ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka, pozivom na članak 8. i 223. ZPP-a, sud smatra kako je tužiteljica u konkretnom slučaju dokazala da su se ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenoj nekretnini.

30. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje i da su tuženi samo formalno upisani, jer da su prednici tužiteljice posjedovali navedenu nekretninu i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te su prednici tužiteljice cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetnu nekretninu za cijelo, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

31. Odredbom članka 161. st. 1. t. 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23; dalje ZPU), propisano je da se parcelacija može provesti na temelju pravomoćne presude kojom se utvrđuje pravo vlasništva. Stoga, tužiteljica temeljem ove presude kojom se utvrđuje vlasnikom realnog dijela utužene nekretnine stekla je aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka parcelacije.

32. Stoga postavljeni tužbeni zahtjev iz toč 2 i 3 prihvaćen je od ovog suda kako je to naznačeno točkama II i III. izreke jer ne zadire u nadležnost drugih upravnih tijela, naime, u smislu Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18, 39/22. i 152/24) državna geodetska uprava, kao nadležno tijelo i provodi sudske odluke koje utječu na podatke u katastru nekretnine, pri čemu će isto u okviru svog upravnog postupka odlučiti jesu li za navedeno ispunjenje zakonske pretpostavke, pri čemu se ističe da je ta ovlast dana samo u funkciji zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na dijelu nekretnine

33. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci.

34. Odluka o troškovima postupka je izostala jer isti nije ni zatražen.

U Trogiru 21. siječnja 2026.

Sutkinja

Mirna Veža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja

- tuženicima ad 1 i ad 2 po privremenoj zastupnici

- u spis