Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pr-145/2020-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, u ime Republike Hrvatske, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Predragu Kraliku, odvjetniku u Bjelovaru, protiv tužene REPUBLIKE HRVATSKE, Ministarstvo obrane, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV.br. 1, OIB: 52634238587, zastupane po ODOK, građansko upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 25. studenog 2025., u nazočnosti punomoćnika stranka, po objavi 21. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju ML, na ime razlike plaće isplati bruto iznos od 2.990,20 eura (slovima: dvijetisućedevetstotinadevedeset eura dvadeset centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri

postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koje teku na:

- na iznos od 61,35 eura od 15.09.2015. godine

- na iznos od 117,12 eura od 15.10.2015. godine

- na iznos od 64,42 eura od 15.11.2015. godine

- na iznos od 55,21 eura od 15.12.2015. godine

- na iznos od 24,54 eura od 15.02.2016. godine

- na iznos od 55,21 eura od 15.05.2016. godine

- na iznos od 111,26 eura od 15.06.2016. godine

- na iznos od 60,76 eura od 15.07.2016. godine

- na iznos od 50,41 eura od 15.09.2016. godine

- na iznos od 52,70 eura od 15.10.2016. godine

- na iznos od 55,21 eura od 15.11.2016. godine

- na iznos od 99,55 eura od 15.12.2016. godine

- na iznos od 58,56 eura od 15.01.2017. godine

- na iznos od 59,73 eura od 15.02.2017. godine

- na iznos od 16,43 eura od 15.03.2017. godine

- na iznos od 16,78 eura od 15.04.2017. godine

- na iznos od 65,70 eura od 15.05.2017. godine

- na iznos od 51,42 eura od 15.06.2017. godine

- na iznos od 11,95 eura od 15.07.2017. godine

- na iznos od 18,77 eura od 15.08.2017. godine

- na iznos od 118,01 eura od 15.09.2017. godine

- na iznos od 44,68 eura od 15.10.2017. godine

- na iznos od 73,11 eura od 15.11.2017. godine

- na iznos od 124,29 eura od 15.12.2017. godine

- na iznos od 59,44 eura od 15.02.2018. godine

- na iznos od 129,88 eura od 15.03.2018 godine

- na iznos od 111,86 eura od 15.04.2018. godine

- na iznos od 130,21 eura od 15.05.2018. godine

- na iznos od 71,33 eura od 15.06.2018. godine

- na iznos od 94,40 eura od 15.07.2018. godine

- na iznos od 83,89 eura od 15.08.2018. godine

- na iznos od 71,33 eura od 15.09.2018. godine

- na iznos od 47,85 eura od 15.10.2018. godine

- na iznos od 67,99 eura od 15.11.2018. godine

- na iznos od 124,29 eura od 15.12.2018. godine

- na iznos od 110,68 eura od 15.01.2019. godine

- na iznos od 43,13 eura od 15.03.2019. godine

- na iznos od 62,03 eura od 15.04.2019. godine

- na iznos od 85,61 eura od 15.05.2019. godine

- na iznos od 90,69 eura od 15.06.2019. godine

- na iznos od 50,51 eura od 15.08.2019. godine

- na iznos od 50,44 eura od 15.10.2019. godine

- na iznos od 37,47 eura od 15.11.2019. godine pa sve do isplate

kao i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, prema stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženoj REPUBLICI HRVATSKOJ, Ministarstvo obrane, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV.br. 1, OIB: 52634238587, naknadi parnični trošak u iznosu od 1.100,00 EUR sa zz kamatom po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućom od 21. siječnja 2026. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tužene Hrvatska kopnena vojska, sa sjedištem u [adresa] na poslovima djelatne vojne osobe, da je obavljanje službenih zadaća i poslova bilo organizirano na način da je tužitelj bio radno angažiran prekovremeno, noću, subotama, nedjeljama, blagdanima, u smjenama, turnusima, na terenu, stražarskoj službi i službi dežurstva, slijedom čega ostvaruje dodatke na plaću u skladu s propisima tužene kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba. Navodi da u vremenskom razdoblju od 31. listopada 2014. pa do 31. listopada 2019., tužena nije isplaćivala dodatak za posebne uvjete vojne službe, sukladno propisima, temeljem njegovog ukupnog ostvarenog radnog angažmana, već mu je dodatak isplaćivan u znano manjem iznosu od onoga koji tužitelju pripada. Navodi da je u navedenom periodu zbog nepravilno obračunatog dodatka za posebne uvjete vojne službe na ukupno odrađene sate rada, oštećen u prosjeku najmanje za iznos od okvirno 200,00 kn bruto mjesečno.

Predlaže da se temeljem odredbe iz čl. 186.b. ZPP-a donese rješenje kim će se naložiti tuženoj da dostavi: - tabelarni prikaz mjesečnih zbrojeva ukupno odrađenih sati rada, i mjesečne iznose razlike bruto plaće koju bi tužitelj primio da mu je isplaćen dodatak za posebne uvjete vojne službe na ukupno odrađene sate rada, sve za utuženi period od 31. listopada 2014. pa do 31. listopada 2019.

Predlaže u tužbi da sud donese presudu kojom će tuženoj naložiti da tužitelju na ime razlike plaće za utuženi period isplati neutvrđeni bruto iznos sa pripadajućim zz kamatama tekućim od 15.-tog u mjesecu za prethodni mjesec.

2. Nakon provedenog knjigovodstveno financijskog vještačenja tužitelj je specificirao i određeno postavio tužbeni zahtjev podneskom od 26.7. 2025. (str. 246 do 248 spisa) te traži isplatu iznosa od 2.990,20 EUR, sa zz kamatama tekućim od 15.-tog u mjesecu za prethodni mjesec na pojedine iznose kako to proizlazi iz specificiranog zahtjeva.

3. U odgovoru na tužbu tužena ističe prigovor zastare dijela potraživanja za razdoblje do 16. ožujka 2015., te prigovor promašene pasivne legitimacije za razdoblje od listopada 2014. do travnja 2015. jer je tužitelj u Oružane snage RH pristupio tek u svibnju 2015.

Nadalje navodi da se na tužitelja kao djelatnu vojnu osobu, u pogledu radnog vremena, plaće i dodataka na plaću u utuženom razdoblju primjenjuju podzakonski akti doneseni temeljem Zakona o službi u OSRH (NN 73/13, 75/15, 50/16, 30/18) i to:

Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14 i dr.), zatim Pravilnik o izmjenama pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 39/18)

Odluka o raspodjeli radnog vremena (NN 66/14 i dr.)

Odluka o naknadi za posebne oblike rada u službi (NN 39/18), te Odluka i izmjenama odluke o naknadi za posebne oblike rada u službi (NN 54/19),

te da u navedenim propisima uređena tri bitna pitanja vezana za tužbu tužitelja i to prekovremeni rad, dodaci na plaću, posebni oblici rada.

U odnosu na prekovremeni rad da je odredbom čl. 155. ZSOS RH propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i sl. nego ostvaruje dodatke na plaću u skladu s čl. 139. Zakona. Dakle priznavanjem i isplatom odgovarajućeg vojnog dodatka isključena je mogućnost uvećanja plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i sl., a da je tomu tako proizlazi i iz odluke Ustavnog suda RH broj: U-I-2776/2017 od 19. prosinca 2017. u postupku ocjene ustavnosti i zakonitosti citiranog čl. 155., a koji sud je ocijenio da je navedena odredba u skladu s Ustavom te izrazio pravno shvaćanje da djelatne vojne osobe nemaju pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom , za dežurstvo, stražarsku službu i sl., već im upravo zbog posebne naravi njihovog posla pripada pravo na posebne dodatke na plaću u skladu s čl. 139. ZSOS RH.

U odnosu na dodatak na plaću navodi da je čl. 139. citiranog zakona utvrđeno da su dodaci na plaću dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe, te deficitarna zvanja i struke, a dodaci za posebne uvjete vojne službe su: dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada, te je čl. 4. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14 i dr.), propisano da se dodatak na plaću djelatne vojne osobe utvrđuje u postotku od osnovice za obračun plaće, a osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe je jednaka osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika (čl. 137. ZOSOS). Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve djelatne vojne osobe, međutim visina dodatka varira od 5% do 24%% i utvrđuje se sukladno pripadnosti ustrojstvenoj cjelini.

Obzirom se dodatak na plaću djelatne vojne osobe utvrđuje u postotku od osnovice za obračun plaće ovisno o ustrojstvenoj cjelini u kojoj su djelatnici raspoređeni nevažno je koliko je tužitelj odradio sati mjesečno.

U odnosu na posebne oblike rada navodi da Odluka o raspodjeli radnog vremena (NN 66/14 i dr.) propisuje da je radno vrijeme razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba obvezna obavljati poslove i dužnosti prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadređene osobe, redovno radno vrijeme se smatra punim radnim vremenom u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana u pravilu od ponedjeljka do petka, a radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja, dežurstava, stražarske službe, sudjelovanja u operacijama potpore mira, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, rad na terenu. Odlukom o raspodjelu radnog vremena propisano je da za vrijeme obavljanja stražarske službe, službe dežurstva i rada na terenu djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće nego ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu.

Navodi da čl. 149. a ZSOS RH određuje da djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za posebne oblike rada u službi propisane Odlukom o naknadi za posebne oblike rada u službi, da su posebni oblici rada u službi rad na terenu, stražarska služba i dežurstvo i da je navedenom odluko propisano da djelatnoj vojnoj osobi pripadaju naknade: -za rad u terenskim uvjetima naknada u visini od 100,00 kn neto po danu odnosno donošenjem Odluke o izmjenama Odluke o naknadi ( NN 54/19) 130,00 kn neto po danu, a subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom 120,00 kn neto odnosno 150,00 kn neto po danu, -za stražarsku službu u trajanju duljem od 12 sati naknada u iznosu od 100,00 kn neto po danu odnosno donošenjem Odluke o izmjenama Odluke o naknadi ( NN 54/19) u iznosu od 130,00 kn neto po danu, a subotom, nedjeljom, blagdanima i drugim neradnim danom 120,00 kn neto po danu odnosno 150,00 kn neto po danu,-za dežurstvo u iznosu od 85,00 kn neto po danu odnosno donošenjem Odluke o izmjenama Odluke o naknadi ( NN 54/19) u iznosu od 100,00 kn neto po danu, a subotom, nedjeljom, blagdanima i drugim neradnim danom 100,00kn neto po danu odnosno 130,00 kn neto po danu.

Navodi da su tužitelju navedene naknade redovito isplaćivane, protivi se tužbi i tužbenom zahtejvu.

4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, te je provedeno financijsko knjigovodstveno vještačenje po vještaku iz D&S d.o.o. Karlovac te izvršen uvid u nalaz i mišljenje sudskog vještaka od 30.6.2025. na str. 230 do 235 spisa.

5. Ocjenjujući izvedene dokaza sud je donio presudu kao u izreci.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovi dodataka za posebne uvjete vojne službe tj. dodatka za vojnu službu i to između iznosa koji je primio po toj osnovi i iznosa koji bi primio da mu je tužena dodatak za vojnu službu obračunala i isplatila za ukupno odrađene sate rada temeljem njegove stvarne radne angažiranosti za vrijeme obavljanja poslova i zadaća, sve za period od 31. listopada 2014. pa do 31. listopada 2019., odnosno nakon specifikacije zahtjeva utuženi period od kolovoza 2015. do listopada 2019.

6.1. U postupku nije sporno da je tužena tužitelju u utuženom periodu isplaćivala dodatak za posebne uvjete vojne službe odnosno dodatak za vojnu službu, ali u mjesečnom fiksnom iznosu u postotku od osnovice plaće, dok tužitelj tvrdi da mu je taj dodatak trebao biti isplaćen za ukupno odrađene sate rada.

7. Tužena tvrdi da je dodatak za vojnu službu tužitelju ispravno obračunavala u postotku od osnovice plaće, a sukladno čl. 139. st.5. ZSOS/13, te čl. 4. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba NN 33/14 i dr., te da tužitelju ne pripada dodatak za vojnu službu na ukupno ostvareni radni angažamana, a da osim toga temeljem čl. 149.a ZSOS/18 i Odluke o naknadi za posebne oblike rada NN 39/18, se tužitelju isplaćuju propisane naknade za rad na terenu, za stražarsku službu i dežurstvo, kod čega se još poziva i na odredbu čl. 155. ZSOS, kojom je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanima, neradnim danima, stanju pripravnosti i sl., nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s odredbom čl.139. tog Zakona.

8. Inače dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na: dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada, a tužitelj potražuje dodatak za vojnu službu, kao što je rečeno za sve odrađene sate tj. za stvarni radni angažman.

9. Odredbom članka 136. Zakona o službi u oružanim snagama (NN 73/13 i dr.), dalje ZSOS/13 propisano je:

(1) Plaća djelatnih vojnih osoba sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću. (2) Plaća se određuje odlukom o rasporedu.

9.1. Odredbom čl. 137.ZSOS/13 propisano je između ostalog da je Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža. Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.

9.2. Odredbom čl. 155. ZSOS/13 propisano je : Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.

9.3. Odredbom čl. 139. ZSOS/13 propisano je:

(1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.

(2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

(3) Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe.

(4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.

10. Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15, 05/17, 116/17), dalje: Pravilnik /14, određen je način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, pa je tako propisano:

Člankom 4. - Dodatak na plaću djelatne vojne osobe utvrđuje se u postotku od osnovice za obračun plaće.

Člankom 6. st.1. alineja 2. i 3. - Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnosti djelatne vojne osobe u iznosima (između ostalog):

– 19% vojnici, dočasnici i časnici raspoređeni u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije gardijskih brigada, zapovjednici gardijskih brigada, zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske, zapovjednik Flotile Hrvatske ratne mornarice, zapovjednici bojni gardijskih brigada, zapovjednici divizijuna-odreda brodova borbene namjene, zapovjednici brodova borbene namjene, zapovjednici zrakoplovnih baza, zapovjednici eskadrila, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga, zapovjednik Počasno-zaštitne bojne, zapovjednik Središnjice za obavještajno djelovanje - (primjenjuje se na tužitelja koji je bio raspoređen u motoriziranu brigadu),

– 15% ostali vojnici raspoređeni u gardijske brigade i Zapovjedništvo specijalnih snaga, ostali dočasnici i časnici raspoređeni u satnije gardijskih brigada (osim raspoređenih u mehanizirane, motorizirane i tenkovske satnije), zapovjednici brodova pomoćne namjene.

11. Člankom 64. ZID Zakonom o službi u oružanim snagama (NN 30/18), dalje:

ZSOS/18, dodan je čl. 149.a (Naknada za posebne oblike rada u službi), kojim je između ostalog propisano :

(1) Djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za posebne oblike rada u službi. (2) Posebni oblici rada u službi iz stavka 1. ovoga članka su rad u terenskim uvjetima, stražarska služba i dežurstvo.

12. U NN 39/18 objavljena je Odluka o naknadi za posebne oblike rada u službi (stupila na snagu 1.5.2018.), dalje: Odluka o naknadi/2018, kojom su propisani visina naknade za rad na terenu, za stražarsku službu, i dežurstvo.

13. Odluka o rasporedu radnog vremena (NN 66/14, 23/15, 84/15, 106/17, 39/18, 46/18), dalje Odluka o rasporedu/2014, propisuje raspored radnog vremena djelatnih vojnih osoba, oblici organiziranja rada i način evidentiranja radnog vremena, pa je tako ovom Odlukom propisano:

-točkom II. -Radno vrijeme je razdoblje u kojem su djelatne vojne osobe obvezne obavljati poslove dužnosti koju obnašaju prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i nalozima nadređene osobe.

-točkom III. - Pod radnim vremenom iz točke II. ove Odluke podrazumijeva se:- redovno radno vrijeme, - radno vrijeme prema posebnom rasporedu.

-točkom IV. - Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba (odnosno "

nego ostvaruju dodatke za vojnu službu u skladu s člankom 139. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske" –izmjene i dopune Odluke NN 39/18)

-točkom. V. – (1) Redovno radno vrijeme, koje se u smislu ove Odluke smatra punim radnim vremenom, utvrđuje se u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana, u pravilu od ponedjeljka do petka. (2) Redovno radno vrijeme u pravilu traje od 8.00 do 16.00 sati. (3) Iznimno od stavka 2. ove točke, zapovjednik samostalne bojne odnosno zapovjednik ili čelnik jednake ili više razine, uz odobrenje nadređenoga, može zbog potreba službe odrediti drugačiji početak i završetak redovnoga radnog vremena. (5) Redoviti mjesečni fond sati je umnožak broja radnih dana u mjesecu pomnožen s osam sati redovnoga radnog vremena.

-točkom VII. – (1) Djelatna vojna osoba obvezna je po pisanoj zapovijedi ili pisanom nalogu nadređene osobe raditi i dulje od redovnoga radnog vremena iz točke V. ove Odluke zbog iznenadnog povećanja opsega poslova, žurnih izvanrednih zadaća, završetka poslova u određenom roku ili drugih potreba službe.

(2) Sati rada duljega od redovnoga radnog vremena iz stavka 1. ove točke preraspodjeljuju se u skladu s točkom VI. ove Odluke (u omjeru jedan prema jedan).

-točkom XIII. da radno vrijeme prema posebnom rasporedu obuhvaća rad u vrijeme vojnih vježbi, uvježbavanja i ostalih oblika obuke u vojnim lokacijama i građevinama, dežurstva, stražarske službe, unutarnje službe, sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, rada na terenu, na taborovanju i obveznog smještaja u vojnim operacijama ili na drugom mjestu rada odnosno obavljanja zadaće zbog potrebe službe,

-točkom XVIII. te Odluke dežurstvo djelatnih vojnih osoba, uređeno u skladu sa propisom kojim uređuje služba u oružanim snagama, odvija se neprekidno u trajanju od 24 sata, a djelatna vojna osoba koja je obnašala službu dežurstva oslobađa se svih obveza u pravilu prvi slijedeći radni dan, dok st. 3. za vrijeme dežurstva iz st. 1. djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće nego za to ostvaruje pravo na dodatak za vojnu službu u skladu sa propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba

-točkom XX. te Odluke st. 1. propisano je da stražarska služba djelatnih vojnih osoba uređena je u skladu sa propisom kojim se uređuje stražarska služba u oružanim snagama, a st. 2. da djelatne vojne osobe ostvaruju pravo na slobodne dane na način da svakih 5 radnih dana straže ostvaruju pravo na jedan slobodni dan, a za svaki neradni dan straže 1 slobodni dan, dok st. 3. iste Odluke propisano da svaki dan straže i slobodni dani ostvareni nakon straže u smislu redovitog mjesečnog fonda radnih sati smatraju se danima redovnog radnog vremena, dok je st. 4. propisano da za stražarsku službu iz st. 1. te točke, djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu sa propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba. Izmjenom i dopunom Odluke o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine" broj: 39/18) propisano je da se za rad iz st. 1. te točke djelatna vojna osoba za svaki neradni dan ostvaruje pravo na jedan slobodni dan, dok je st. 4. izmijenjen na način da za stražarsku službu iz st. 1. te točke djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na naknade za posebne oblike rada u službi i dodatka za vojnu službu u skladu sa propisima kojima se uređuje pravo na naknade za posebne oblike rada i dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba.

14. Dakle, pitanje plaće djelatnih vojnih osoba normirano je:

- odredbom čl. 136. st. 1. ZZOS-a kojom je propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću.

-odredbom čl. 139. ZSOS-a propisano je da su dodaci na plaću dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe, koji dodaci se dijele na dodatak na vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada te za deficitarna zanimanja i struke.

-odredbom čl. 155. ZSOS-a kojom je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona, a ZID ZSOS (NN 39/18), da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke za vojnu službu u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.

-zatim Odlukom o rasporedu radnog vremena iz 2014. kojom je točkom IV. također je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba odnosno dodatke propisane spomenutim Pravilnikom.

-Pravilnikom o dodacima /2014 kojim je određen način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, tj. da se dodatak na plaću djelatne vojne osobe utvrđuje se u postotku od osnovice za obračun plaće-čl. 4, te su čl. 6. i 7. propisani dodaci za posebne uvjete vojne službe. Dodaci za vojnu službu ostvaruju osobe raspoređene na dužnost djelatne vojne osobe u iznosima 5% do 24%, a dodatak na otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na taksativno navedenim dužnostima.

15. U postupku je provedeno knjigovodstveno vještačenje te iz nalaza vještaka D&S d.o.o. od 30.6.2025. na str. 230 do 235 spisa proizlazi:

-da u varijanti 1 u kojoj se dodatak na vojnu službu obračunava na ukupno odrađene sate rada za razdoblje od 4. svibnja 2015. do 31. listopada 2019. godine tužitelju pripadala razlika naknade plaće u iznosu od 22.529,73 kune, odnosno 2.990,20 eura.

- da u varijanti 2 u kojoj se dodatak za vojnu službu obračunava u postotku od osnovice plaće u razdoblju od 4. svibnja 2015. do 31. listopada 2019. godine ne bi bilo razlika za isplatu

16. Sukladno navedenim propisima čl. 155. ZOS, čl. 139. ZOS, te Odluci o raspredu radnog vremena iz 2014. tužitelju ne pripada naknada ili dodatak za rad po osnovi toga što je bio radno angažiran prekovremeno, noću, subotama, nedjeljama, blagdanom, u smjenama, turnusima, na terenu, stražarskoj službi i službi dežurstva, već tužitelj ostvaruje pravo na dodatak za vojnu službu koji se utvrđuje u postotku od osnovice za obračuna plaće.

16.1. Odredbama ZOOS-a i Odluke izričito je propisano da djelatna vojna osoba nema pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad i dr., a Odlukom je propisano da sati rada koje djelatna vojna osoba odradi dulje od redovnog radnog vremena se preraspodjeljuju.

16.2. Kod toga je nesporno da su tužitelju u utuženom periodu isplaćivani dodaci za posebne uvjete vojne službe odnosno dodatak za vojnu službu u postotku od osnovice plaće, te je isplatom odgovarajućeg vojnog dodatka tužitelju, isključena mogućnost uvećanja plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i dr., pa u slučaju kada se sati rada koje je tužitelj odradio dulje od redovnog radnog vremena preraspodjeljuju, to znači da mu taj dodatak pripada i na izvršenu preraspodjelu.

17. Slijedom navedenog tužitelju kao djelatnoj vojnoj osobi pripada dodatak za posebne uvjete vojne službe koji se utvrđuje u postotku od osnovice za obračun plaće i taj mu dodatak pripada za redovni rad odnosno samo za redovno radno vrijeme.

17.1. Kod toga se upućuje da je takav stav zauzet o identičnom pravnom pitanju u odluci VSRH Rev 1232/2024 od 28. siječnja 2025. u kojoj je iznijeto slijedeće pravno shvaćanje:

„Sukladno odredbi čl. 139. u vezi čl. 155. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, te čl. 4. Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnika oružanih snaga, te odredbama iz toč. II. i IV. Odluke o rasporedu radnog vremena, djelatnoj vojnoj osobi dodatke za posebne uvjete vojne službe, koji se dodatak nominalno utvrđuje u postotku od osnovice za obračun plaće, moraju se obračunati samo za redovno radno vrijeme.“

18. Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i presuditi kao u izreci.

O troškovima postupka.

19. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP , te tuženoj koja je uspjela u postupku trošak pripada u cijelosti.

19.1. Trošak tužene sastoji se od zastupanja tužene po ODOK, a koji trošak pripada sukladno VPS prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023).

19.2. Tuženoj pripada trošak kako slijedi:

-troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR

-sastava podneska od 13.10.2020. u iznosu od 200,00 EUR

-sastava podneska od 14.7.2025. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanja na ročištu 22.2.2023. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanja na ročištu 25.11.2025.. u iznosu od 200,00 EUR

-pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR,

što je sveukupno 1.100,00 EUR.

19.3. Tuženoj nije priznat trošak sastava podneska od 6.2.2025. (u iznosu od 100,00 EUR), kojim dostavlja za potrebe vještačenja dostavlja dokumentaciju koju je vještak tražio, jer taj podnesak i trošak u svezi njega nije bio potreban jer je tužena dokumentaciju potrebnu za vještačenja bila dužna dostaviti ranije tijekom postupka tj. prije određivanja vještačenja, i iz istog razloga joj nije joj priznat trošak sastava podneska od 25.2.2025. (u iznosu od 50,00 EUR) kojim dostavlja preostalu potrebnu dokumentaciju za vještačenje.

U Karlovcu 21. siječnja 2026.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dostavljeno:

1. Predrag Kralik, odvjetnik u Bjelovaru

2. ODO Karlovac