REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Pn-50/2022-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Jadranki Babić- Milberg, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Damiru Hećimović, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Hećimović i partneri d.o.o. iz Slavonskog Broda, protiv tuženika GRAWE Hrvatska osiguravajuće dioničko društvo Zagreb, OIB: 28406115764, Ulica grada Vukovara 5, Zagreb, zastupanog po Davoru Petrović, odvjetniku iz Osijeka, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 15. prosinca 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice RV, odvjetničke vježbenice i za tuženika punomoćnika Davora Petrovića, odvjetnika, nakon javne objave presude 21. siječnja 20265.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRAWE Hrvatska osiguravajuće dioničko društvo Zagreb, OIB: 28406115764, Ulica grada Vukovara 5, Zagreb isplati tužiteljici KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade štete iznos od 1.740,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 1.260,86 eura teku počev od 14. prosinca 2021., na iznos od 339,14 eura počev od 1. travnja 2025., a na iznos od 140,00 eura počev od presuđenja, sve do isplate, po stopi zatezne kamate koja se do 31. prosinca 2022. dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita određenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva na ime zakonskih zateznih kamata na iznos glavnog dugovanja od 339,14 eura u periodu počev od 14. prosinca 2021. do 31. ožujka 2025., kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku GRAWE Hrvatska osiguravajuće dioničko društvo Zagreb, OIB: 28406115764, Ulica grada Vukovara 5, Zagreb isplati tužiteljici KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], troškove postupka u iznosu 3.190,58 eura sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se 10. kolovoza 2021. u [adresa], na prilaznom kolniku parkirališta TC Kaufland, Naselje Slavonija II kbr. 5, dogodila prometna nesreća koju je prouzrokovao JV, vozač osobnog automobila marke Citroen Berlingo, reg. ozn. [registarska oznaka], u vlasništvu vozača. U ovoj prometnoj nesreći, tužiteljica je učestvovala kao pješak.

1.1. Navodi da je u trenutku nastanka prometne nesreće osobni automobil bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja].

1.2. U prometnoj nesreći tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je pretrpjela fizičke bolove i strah u sva tri stupnja intenziteta te joj je za vrijeme kućnog liječenja bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 40 dana.

1.3. Svoje pravo na štetu temelji na čl.19.st.1. i 2. ZOO-a i čl. čl. 1100. ZOO-a te potražuje naknadu neimovinske štete, a temeljem čl.1089. ZOO-a naknadu imovinske štete koju specificira po vidovima i potražuje za pretrpljene fizičke bolove 5.500,00 kn, za pretrpljeni strah 4.000,00 kn i za tuđu njegu i pomoć 501,00 kn, ukupno 10.001,00 kn.

1.4. Navodi da se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom 14. prosinca 2021. koji odštetni zahtjev je tuženik otklonio.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje svoju pasivnu legitimaciju, odnosno priznaje da je vozilo koje je prema navodima tužiteljice sudjelovalo u prometnoj nezgodi, na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti.

2.1. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva jer prema izjavi njihovog osiguranika, vozača JV, on nije bio učesnikom predmetne prometne nesreće.

2.3. Zaključno predlaže odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti kao neosnovanim.

3. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: potvrdu MUP PU Brodsko-posavske PPP Slavonski Brod od 30. studenog 2021. (str. 5-6 spisa), medicinsku dokumentaciju (str.7-9 spisa), u dopis tužiteljice, odštetni zahtjev od 14. prosinca 2021. (str. 10 spisa), u dopis tuženika od 11. veljače 2022. (str. 11 spisa), u izjavu osiguranika o prometnoj nezgodi od 22. prosinca 2021 (str. 16-17 spisa), CD – fotodokumentaciju prometne nesreće, situacijski plan (str. 42 spisa), zapisnik o očevidu (str. 43-45 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke Damira Roško (str.65-66 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještaka Igora Nužda (str. 70-75 spisa). Proveden je i dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke i svjedoka ČV, dokaz neposrednim saslušanjem vještaka Damira Roško i Igora Nužda i dokaz uvidom u spis Pp-3051/2021.

4. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno i primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 10. kolovoza 2021. kada se prema navodima tužiteljice i priležećoj materijalnoj dokumentaciji dogodila prometna nesreća u kojoj je tužiteljica ozlijeđena kao pješak na parkirališnom prostoru TC "Kaufland" [adresa]

6. Između stranaka nije sporno da je osobno vozilo koje je prema navodima tužbe prouzročilo prometnu nesreću, na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti. Nije sporno da je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede.

7. Sporno je da li je vozilo osigurano kod tuženika bilo sudionikom prometne nesreće, sporno je kakve je ozljede tužiteljica zadobila, njihova kvalifikacija kao i obim pretrpljene štete po pojedinim vidovima zatražene neimovinske i imovinske štete. Sporni su iznosi pravične naknade po pojedinim vidovima štete

8. Na sporne okolnosti i radi objektivnog utvrđivanja spornih činjenica proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i vozača osobnog vozila MV, dokaz uvidom ud spis Pp-3051/2021, dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Igoru Nužda i medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Damiru Roško.

9. Tužiteljica je u svom iskazu navela kako se prethodno kretala od izlaza iz trgovačkog centra uz desni rub prometnog traka namijenjenog za kretanje vozila s parkirališta prema cesti, sve iz razloga što nema pješačke staze, kada je vozač osobnog vozila dolazeći njoj s leđa, svojim desnim dijelom vozila, pretpostavlja s retrovizorom, udario u njezinu lijevu, više bočnu stranu tijela, u predjelu sredine leđa, zbog čega je pala i zadobila tjelesne ozljede. Istakla je da je vidjela da je vozilo zastalo a kada se ustala, da je vozilo nastavilo kretanje i uključilo se na cestu. Iskazala je o svim daljnjim postupanjima, kako je zvala policiju i rekla im reg. oznaku vozila te kako je vozilom hitne pomoći odvezena radi pružanja liječničke skrbi.

10. Istovremeno, vozač je negirao bilo kakvu povezanost sa štetnim događajem, s tim da je potvrdio da je u sporno vrijeme izlazio s parkirališnog prostora TC Kaufland. Potvrdio je i da na tom dijelu parkirališnog prostora nema pješačkog prijelaza a tužiteljice se ne sjeća da bi je uopće vidio. Vezano uz prekršajni postupak koji se u svezi predmetnog štetnog događaja vodio protiv njega, navodi da je priznao svoju krivnju i platio kaznu zbog mogućih eventualnih troškova vođenja prekršajnog postupka.

11. Prometni vještak Igor Nužda u svom pisanom nalazu i mišljenju (str. 70-75 spisa) je konstatirao da obzirom na visinu i položaj retrovizora, smjer kretanja teretnog vozila (kombi), tehničkim putem ne može se isključiti kontakt vozila s tijelom pješakinje. Zbog izostanka nužnih materijalnih tragova, te činjenicu da se vozač vozila na mjesto događaja vratio tek po pozivu policijskog službenika, nije moguće tehničkim putem utvrditi mjesto kontakta na kolniku vozila s tijelom pješakinje, kao ni putanju kretanja pješakinje. Istakao je da ukoliko je kretanje pješakinje i automobila bilo u istom smjeru (paralelno) - vozač vozila nije držao potreban bočni razmak (0,5 m – 0,8 m) za sigurno obilaženje pješaka. Pozvao se i na rezultate provedenog medicinskog vještačenja koje ukazuju na to da se ozljede tužiteljice mogu dovesti u uzročno- posljedičnu vezu s ovom prometnom nesrećom.

12. Saslušan na raspravi, vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza.

13. Nalazu vještaka sud je u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan, sačinjen u skladu s pravilima struke i dostupnom dokumentacijom.

14. Temeljem nalaza vještaka, uvida u CD – fotodokumentaciju prometne nesreće, situacijski plan (str. 42 spisa), zapisnik o očevidu (str. 43-45 spisa) kao i uvida u spis ovoga suda poslovni broj Pp-3051/2021, ovaj sud u cijelosti prihvaća iskaz tužiteljice kao istinit a istovremeno ne prihvaća iskaz svjedoka JV u dijelu u kojem navodi da nije bio učesnikom predmetnog štetnog događaja i da nije vidio da bi ostvario bilo kakvi kontakt vozilom sa kojim je upravljao i tijelom tužiteljice.

15. Nesporno je da se od izlaza iz trgovačkog centa prema parkirališnom prostoru, a i izlazu na cestu, može ići jedino prometnim trakama kojima se kreću i pješaci i vozila. Nema pješačke staze jer se navedenim dijelom prometnog traka prilazi i svim vozilima parkiranim lijevo i desno u odnosu na mjesto štetnog događaja i nema druge mogućnosti prilaska parkiranim vozilima. Istovremeno, zaključuje se da je to i jedini i uobičajeni prolaz pješacima do ceste do koje dolaze i vozila i pješaci. To je jasno vidljivo na situacijskom planu i na svim fotografijama lica mjesta sačinjenim u tijeku očevida. Jednako tako iz zapisnika o očevidu nije vidljivo da bi se tužiteljica teretila za bilo kakvi prekršaj u ovom štetnom događaju. Znači tužiteljica se u konkretnom događaju kretalo kako se uobičajeno kreću pješaci nakon izlaska iz trgovačkog centra i nije imala druge mogućnosti dolaska do ceste i dalje pješačkog prijelaza preko ceste.

16. Nadalje, vezano uz mogućnost kontakta sa vozilom (retrovizor vozila i stražnji dio leđa oko sredine) medicinski i prometni vještak su suglasno iskazali da obzirom na visinu i položaj retrovizora, smjer kretanja teretnog vozila (kombi), tehničkim putem ne može se isključiti kontakt vozila s tijelom pješakinje, odnosno da se zadobivene ozljede mogu dovesti u svezu s opisanom dinamikom nastanka štete.

17. Sve navedeno, uvažavajući i činjenicu da se protiv vozača vozila vodio prekršajni postupak u kojem je on plaćanjem novčane kazne priznao krivnju za štetni događaj koji tužiteljica opisuje u tužbi i na kojem temelji svoje pravo na štetu.

18. Tužiteljica je logično i životno opisala zbog čega je upravo tuženika teretila za nastali štetni događaj, odnosno u svom iskazu je navela da vozilo nije vidjela kada ju je udarilo već kada je pala i pogledala ispred sebe, vidjela je da je vozilo zastalo i naknadno nastavilo vožnju a drugih vozila da nije bilo. Položaj zadobivenih ozljeda je specifičan i teško ostvariv u bilo kojem događaju osim opisanog (bočni dio leđa s lijeve strane u visini retrovizora vozila, kako je to rekonstruirano nalazom prometnog vještaka). Slijedom navedenog, sud je priznao pravo tužiteljice na naknadu na ime nastale štete iz ovog štetnog događaja, u cijelosti.

19. Vezano uz nastalu štetu, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Damiru Roško koji je u svom pisanom nalazu i mišljenju (str.65-66 spisa) naveo da je mišljenja da je tužiteljica pretrpjela laku tjelesne ozljedu u vidu istegnuća vratnih ligamenata kralježnice i da je provela preporučeno liječenje. Istakao je da se ozljeda može uzročno-posljedično povezati sa spornim događajem.

19.1. Mišljenja je da je tužiteljica trpila bolove jakog intenziteta kroz 1 dan nakon ozljede, do kupiranja istih stabiliziranjem vratne kralježnice Schanzovim ovratnikom i analgetskom terapijom, bolove srednjeg intenziteta trajanja do 7 dana, slabog intenziteta u trajanju od 40 dana diskontinuirano.

19.2. Nadalje da je pretrpila primarni strah jakog intenziteta kratkotrajno u trenutku događaja (1 minut), potom strah srednjeg intenziteta kroz 1 dan do kliničkog pregleda i dijagnostičke obrade, slabog intenziteta kroz 14 dana a sve zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja.

19.3. Vezano uz potrebnu tuđu njegu i pomoć naveo je da je imenovanoj bila ista potrebna za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i održavanje higijenskih potreba u trajanju 14 dana po 2 sata dnevno radi imobilizacije vratne kralježnice, neophodnog mirovanja, tegoba koje je trpjela, odlaska na kontrolne preglede, nemogućnosti samostalnog upravljanja automobilom i sl. Smatram da imenovanoj nije bila potrebna stručna pomoć druge osobe, nego je istu mogao obaviti i laik.

19.4. Zaključno, vještak je konstatirao da se po medicinskoj dokumentaciji liječenje tužiteljice u svezi ozljeda zadobivenih u štetnom događaju može smatrati završenim krajem mjeseca rujna 2021 te da ozljede zadobivene u štetnom događaju nisu i ne mogu biti uzrok trajnih tegoba.

20. Neposredno saslušan na raspravi vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja i odgovorio na sve primjedbe koje je tuženik istakao.

21. Nakon zaprimanja nalaza i mišljenja medicinskog vještaka, tužiteljica je preinačila tužbeni zahtjev tako da je umjesto prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva na iznos od 10.001,00 kn / 1.327,36 eura, podneskom od 1. travnja 2025. postavila svoje traženje na iznos od 1.740,00 eura.

22. Tuženik se protivio preinaci tužbenog zahtjeva koju preinaku je sud dopustio temeljem odredbe čl. 190. st.3. ZPP-a, jer je dopuštanje preinake svrsishodno za konačno rješenje spora između stranaka i iz razloga što bi nedopuštanjem preinake tužbe tužiteljici bilo nametnuto ograničenje prava na pristup sudu, koje pravo je jedan vid „prava na sud“ sadržanog u pravu na pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj: 18/97,6/99-pročišćeni tekst,8/99-isp., 14/02 i 1/06: dalje Konvencija) te je stoga u svakom pojedinom slučaju primjenom testa razmjernosti potrebno ispitati je li takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, dakle da li dolazi do povrede prava na pristup sudu. U situaciji kada tužiteljica zbog proteka vremena od preko 3 godine od dana postavljanja tužbenog zahtjeva i preko 4 godine od dana nastanka štete, nakon medicinskog vještačenja, postavi tužbeni zahtjev u skladu s nalazom vještaka, nedopuštanje preinake tužbe nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu. To iz razloga jer je legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a povećanje tužbenog zahtjeva odmah nakon provedenog vještačenja, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, nije utjecaja na dužinu i trajanje ovoga postupka.

22.1. Za spomenuti je i činjenica da su se od podnošenja tužbe do dana konačnog postavljanja tužbenog zahtjeva uslijed velikih inflatornih kretanja potrebno dodatno uvažiti i preispitati visinu naknade kojoj je temeljna karakteristika i svrha predstavljanje pravične naknade za pretrpljenu štetu.

22.2. Stoga, odluka kojom se ne bi dopustila preinaka tužbe ne bi bila razmjerna legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a, zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

23. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 3. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., 155/23., dalje: ZOOP) i članaka 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1093., 1101. i 1103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO).

24. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. ZOOP prometna nesreća je događaj kod kojega je šteta nastala zbog uporabe prijevoznog sredstva, točke 3. korisnik prijevoznog sredstva je fizička ili pravna osoba koja voljom vlasnika stvarno raspolaže prijevoznim sredstvom, točke 7. odgovorni osiguratelj je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, a kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama, a prema točki 8. oštećena osoba je svaka osoba kojoj je nanesena šteta na stvarima i/ili na osobama, koja na temelju ovoga Zakona ima pravo podnijeti odštetni zahtjev.

25. Prema odredbi članka 22. stavka 1. ZOOP vlasnik vozila dužan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari. Prema stavku 2. istoga članka ZOOP ugovorom o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka pokrivene su i štete zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari putnika u vozilu kojim je prouzročena šteta, a stavkom 3. propisano je da su ugovorom o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka pokrivene štete nastale od vozila koja se kreću javnim cestama i ostalim površinama na kojima se odvija promet, a koja podliježu obvezi registracije te po propisima o registraciji moraju imati prometnu dozvolu.

26. Odredbom članka 1045.st.1. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je do štete došlo bez njegove krivnje. U ovom postupku je dokazano da je do štete došlo krivnjom osiguranika tuženika.

27. Istovremeno odredbom članka 1046. definirano je što predstavlja štetu, tako da se navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

28. Prema odredbi članka 1085. stavka 3. ZOO kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a prema odredbi članka 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

29. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

30. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobila tužiteljica, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob tužiteljice, postojanje i intenzitet straha, duševne boli zbog trajnog umanjenja opće životne i radne aktivnosti, sve u smislu odredbe čl. 1100.st.2.ZOO.

31. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući prvenstveno u vidu postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

31.1. Tužiteljica je konačnim tužbenim zahtjevom potraživala naknadu neimovinske štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 950,00 eura koji iznos joj se u cijelosti dodjeljuje kao pravična naknada uvažavajući činjenicu da je trpjela bolove jakog intenziteta 1 dana nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta oko 7 dana i slabog intenziteta 40 dana.

31.2. Tužiteljica je potraživala naknadu za pretrpljeni strah u iznosu od 650,00 eura koji iznos joj se u cijelosti dodjeljuje kao pravična naknada uvažavajući činjenicu trpljenja straha iz prometne nesreće i zabrinutosti za svoje liječenje, posebice uvažavajući i činjenicu da tužiteljica ima i druge bolesti zbog koje je ta zabrinutost notorno i veća.

31.3. Na ime naknade za potrebnu tuđu njegu i pomoć tužiteljica potražuje iznos od 140,00 eura koji iznos joj se u cijelosti dodjeljuje kao pravična naknada uvažavajući iskazanih ukupno 28 sata dnevno i cijene pružanja tuđe njege i pomoći u iznosu od 5 eura za jedan sat, što ovaj sud smatra primjerenim.

32. Slijedom navedenog, tužiteljici je dodijeljeno pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.600,00 eura i na naknadu imovinske štete 140,00 eura ili ukupno 1.740,00 eura.

33 Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose po osnovu imovinske i neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29., 1103. (neimovinska) i 1086. (imovinska) ZOO. Istovremeno odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP), kao posebnog zakona, propisano je kako je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva ili obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne, dok je stavkom 3. istog članka propisano kako je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, da je u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka, a stavkom 4. istog članka je propisano kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

34. Za spomenuti je da je Vrhovni sud u odluci Rev-634/2021-2, pozivajući se na odredbe Zakona o obveznim odnosima (čl. 1085. st. 1. i 4., čl. 1086. st. 1., čl. 29. st. 1.), potvrdio da “zatezne kamate teku od trenutka kada je tužitelj podnio zahtjev za isplatu naknade štete, a ne od trenutka nastanka štete” odnosno, ako je tužitelj prije sudskog postupka poslao štetniku pismeni zahtjev za naknadom štete, kamata teče od dana kada je taj zahtjev dostavljen.

35. Nesporno je da je tužiteljica uputila u mirnom traženju dopis tuženiku 14. prosinca 2021. (str. 10 spisa) u svezi kojeg je zaprimila dopis tuženika od 11. veljače 2022. (str. 11 spisa), obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva.

36. Sukladno navedenom, na ime neimovinske štete, sud je na iznos od 1.260,86 eura (10.001,00 kn) kao visini prvotnog tužbenog zahtjeva, dodijelio tužiteljici pravo na zakonske zatezne kamate počev od 14. prosinca 2021. od kada je tuženik imao saznanje o traženoj visini štete, a na preostali iznos od 339,14 eura (preinačeni dio) počev od 1. travnja 2025. kao dana postavljanja preinačenog tužbenog zahtjeva, sve do isplate.

37. Vezano uz zatezne kamate na imovinsku štetu na ime naknade za potrebnu tuđu njegu i pomoći, tužitelj je istu potraživao počev od presuđenja do isplate što je sud i prihvatio.

38. Slijedom navedenog, u pogledu prava na štetu i visine štete, odlučeno je kao pod I. izreke presude.

39. U preostalom dijelu traženja zakonskih zateznih kamata na iznos glavnog dugovanja u iznosu od 339,14 eura (preinačeni dio) u periodu od 14. prosinca 2021. do 31. ožujka 2025., tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan, kako je to navedeno pod II. izreke presude.

40. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku. Tužiteljica je u cijelosti uspjela u sporu u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev i sud je tužiteljici dodijelio pravo na naknadu nužnih i potrebnih troškova.

41. Tužiteljica je zatražila naknadu troška u iznosu od 3.190,58 eura. Priznat joj je trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa) i to trošak sastava tužbe 200,00 eura (Tbr. 7/1), trošak zastupanja na ročištu 21.5.2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 9/5 Tarife) trošak zastupanja na ročištima 18.6.2024., 3.9.2024., 29.10.2025. i 15.12.2025. za svako po 200,00 eura ili ukupno 800,00 eura (Tbr.9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife), trošak sastava podnesaka od 20.4.2022., 1.4.2025. i 27.5.2025., za svaki 200,00 eura ili ukupno 400,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastava odštetnog zahtjeva od 14.12.2021. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32/1 Tarife) ili ukupni troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.950,00 eura skupa s pripadajućim PDV od 487,50 eura, ukupno 2.437,50 eura.

42. Tužiteljici je priznat i trošak plaćene pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura, zatraženi trošak pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 kao i trošak naknade za medicinsko i prometno vještačenje u iznosu od 700,00 eura.

43. Ukupni priznati troškovi tužitelja iznose 3.190,58 eura.

44. Na priznati trošak tužiteljici su priznate i kamate od dana donošenja presude u skladu sa zatraženim te primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022).

45. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod III. izreke presude.

Slavonski Brod, 21. siječnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Babić-Milberg

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP-a). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. ZPP-a).

Dna:

1. OD Hećimović i partneri, Slavonski Brod,

2. Odvj. Davor Petrović, Osijek.