Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. br. Gž-2011/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DCHK iz [adresa], D, G 978, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Deanu Rahanu, odvjetniku iz Supetra, protiv tužene DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru pod posl. br. P-2607/2024 od 18. rujna 2025., dana 21. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužiteljice, te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru pod posl. br. P-2607/2024 od 18. rujna 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačena je tužba u ovoj pravnoj stvari.

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi tužiteljica iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP-a) navodeći u bitnom da se u konkretnom slučaju ne radi o presuđenoj stvari jer da se predmet pod posl. br. P-479/25 koji se vodi između istih stranaka ne temelji na istoj pravnoj osnovi, a niti je pravomoćno okončan, pa da stoga nije ispunjen uvjet identiteta zahtjeva i pravnog osnova sa ovim postupkom. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnijet.

4. Žalba je osnovana.

5. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje:

- da je tužiteljica, dana 08.07.2024. podnijela predmetnu tužbu protiv tužene DC radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da tužiteljica u predmetnoj tužbi navodi da je, dana 10.09.2010. kupila od pravnog prednika tužene (supruga) navedenu nekretninu, na kojoj da je sagradila i legalizirala malu kućicu, ali da je zbog određenih nedostataka tog pravnog posla ( kupac je bila norveška državljanka koja je osnovala tvrtku kako bi se mogla upisati kao vlasnik, sada isto više nije potrebno) potrebno formalno podnijeti tužbu i ishoditi presudu kako bi se isti mogao provesti kroz javne evidencije,

- da je pregledom spisa pod posl. broj P-479/2025. utvrđeno da je u istom tužiteljica također podnijela tužbu protiv tužene DC radi utvrđenja prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u kojem predmetu je, dana 18.06.2025. donijeta presuda kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice,

- slijedom navedenog da je u konkretnom slučaju između identičnih stranaka, radi identične stvari i u odnosu na identičnu nekretninu već donijeta presuda kojom je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen u cijelosti.

6. Stoga prvostupanjski sud zaključuje da se radi o presuđenoj stvari, pa primjenom odredbe čl. 333. st. 2. ZPP-a donosi pobijano rješenje.

7. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP-a.

8. Međutim pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbacio predmetnu tužbu pozivom na odredbu čl. 333. st. 2. ZPP-a.

9. Odredbom čl. 333. st. 2. ZPP-a propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi da li je stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta po zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno, odbaciti će tužbu.

10. Prema citiranoj zakonskoj odredbi pretpostavke, za ocjenu da li je stvar pravomoćna presuđena, su da je već prethodno donijeta pravomoćna odluka između istih stranaka ( subjektivni identitet ) glede istovjetnog zahtjeva ( objektivni identitet ).

11. Pri tom je potrebno prilikom ocjene objektivnog identiteta spora voditi računa o postavljenim tužbenim zahtjevima ( da li su istovjetni ), te da li se temelje na istoj pravnoj osnovi, s time da se pod osnovom razumijeva skup činjenica iz kojeg proizlazi tužbeni zahtjev. Dakle, da bi se utvrdila istovjetnost tužbenog zahtjeva, potrebno je da su zahtjev o kojem parnica teče i zahtjev istaknut u novopokrenutoj parnici ne samo sadržajno isti, već je nužno da se oni temelje i na identičnoj činjeničnoj osnovi.

12. Osnovano navodi tužiteljica u žalbi da presuda pod posl. br. P-479/25 nije pravomoćna ( a koja činjenica proizlazi iz eSpisa ) jer je na istu podnijeta žalba, slijedom čega u konkretnom slučaju nije ispunjena jedna od pretpostavki ( da je stvar pravomoćno presuđena ) iz naprijed citirane odredbe čl. 333. st. 2. ZPP-a jer 13. Stoga se u konkretnom slučaju, za sada, ne radi o presuđenoj stvari, pa je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci, 21. siječnja 2026.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović