REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-4096/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ireni Zustović, odvjetnici u Labinu, protiv ovršenika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Pelclu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Pisarnica Zagreb I., odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 21. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odgađa se izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buje, pod poslovnim brojem: Pn-106/2023 od 23. srpnja 2024. (zahtjeva za izravnu naplatu podnesen 01. prosinca 2025. u 14:15 sati), do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom ovršenikovog prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž-1786/2024 od 10. lipnja 2025.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buje, pod poslovnim brojem: Pn-106/2023 od 23. srpnja 2024. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 08. prosinca 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buje, pod poslovnim brojem: Pn-106/2023 od 23. srpnja 2024., a koja presuda je djelomično potvrđena presudom Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž-1786/2024 od 10. lipnja 2025. i rješenjem Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž-1786/2024 od 01. kolovoza 2025.

2.1. U prijedlogu se ovršenik poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ).

2.2. Ovršenik u odnosu na prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA-om u bitnom ističe da je ovrhovoditelj u cijelosti namiren sa svojom tražbinom s obzirom da je prije donošenja ovršne isprave - presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buje, pod poslovnim brojem: Pn-106/2023 od 23. srpnja 2024. bio vođen parnični postupak pod poslovnim brojevima: Pn-197/19, Pn-505/15 i Pn-360/07 u kojem se potraživala neimovinska štete, imovinska šteta s osnova troškova liječenja, tuđe njege i pomoći, te izgubljene zarade. Nadalje, ovršenik navodi da je u ovom parničnom postupku doneseno nekoliko presuda, a koje je ukidao Vrhovni sud RH, te se posebno poziva na presudu Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž-1786/2024 i presudu Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buje, pod poslovnim brojem: Pn-106/2023, a kojim presudama su prethodile odluke sudova i to: rješenje Vrhovnog suda RH, pod poslovnim broje: Rev-538/2022-2 od 25. travnja 2023., presuda Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž-402/2020 od 10. svibnja 2021., presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buje, pod poslovnim brojem: Pn-197/2019 od 10. prosinca 2019., rješenje Vrhovnog suda RH, pod poslovnim brojem: Rev-2730/2018 od 20. studenog 2018., rješenje Vrhovnog suda RH, pod poslovnim brojem: Rev-1917/2015 od 20. studenog 2018., te presuda Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž-25/17 od 27. studenog 2017., koja je ispravljena rješenjem pod poslovnim brojem: Gž-25/17 od 15. ožujka 2018., a koju presudu ovršenik smatra odlučnom za tvrdnju da je već ispunio svoju obvezu u cijelosti. Slijedom navedenog, ovršenik tvrdi da je po pravomoćnosti presude Županijskog suda u Puli – Pola, pod poslovnim brojem: Gž-25/17 od 27. studenog 2017. u cijelosti još 2018. isplatio ovrhovoditelja na ime glavnice naknade štete s osnova izgubljene zarade (iznos od 109.200,00 EUR), kao i zakonske zatezne kamate, te da mu taj iznos nikada nije vraćen.

2.3. U odnosu na prijedlog za odgodu od 08. prosinca 2025. ovršenik ističe da je pravovremeno uložio prijedlog za dopuštenje revizije, te da postoji vjerojatnost nastanka teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe, jer je ovrhovoditelj fizička osoba za koju zaplijenjeni iznos od 131.435,44 EUR predstavlja visoko novčano potraživanje i s obzirom da je ovrhovoditelj u svim naprijed navedenim sudskim postupcima tvrdio da nije radno sposoban, odnosno da je nezaposlen. U prilog lošem imovnom stanju ovrhovoditelja, ovršenik je dostavio Uvjerenje Državne geodetske uprave od 05. prosinca 2025., a iz kojeg je razvidno da ovrhovoditelj nije upisan u katastarskom operatu kao posjednik. Slijedom navedenog ovršenik predlaže odgodu davanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava i to do okončanja postupka povodom njegovog prijedloga za dopuštenje revizije. Naposljetku, ovršenik traži i naknadu troškova na ime sastava prijedloga i pristojbi ukupnom iznosu od 3.760,48 EUR-a.

3.1. Prijedlozi ovršenika od 08. prosinca 2025. dostavljeni su ovrhovoditelju 07. siječnja 2026. na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 14. siječnja 2026. u cijelosti usprotivio navodima ovršenika.

3.2. Ovrhovoditelj u bitnom navodi da se ovrha provodi na temelju ovršne isprave koja nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, a niti su se stranke nakon pravomoćnosti sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave tražiti ovrhu. Također, navodi i da ispunjenje tražbine nije na bilo koji način odgođeno, zabranjeno ili izmijenjeno niti da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao isticati u postupku iz kojeg potječe odluka s obzirom da ovršenik nije izvršio nikakvo plaćanje po ovršnoj ispravi. Ovrhovoditelj ne osporava da je na temelju presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buje, pod poslovnim brojem: Pn-505/15, a koja je preinačena presudom Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem:

Gž-25/17 ovršenik izvršio plaćanje. Međutim, ovrhovoditelj ukazuje na činjenicu da je ta presuda ukinuta i da je ovršenik protiv njega pokrenuo pred nadležnim Općinskim sudom u Pazinu, postupak kojim traži povrat svih uplaćenih iznosa tvrdeći da je osnov plaćanja otpao, te da je u tom postupku donesena presuda kojom mu se nalaže da ovršeniku izvrši povrat svih uplaćenih iznosa, a ukoliko presuda postane pravomoćna da će ovršenik onda imati pravnu osnovu za traženje povrata uplaćenog novčanog iznosa. Ovrhovoditelj i prijedlog za odgodu provedbe ovrhe smatramo neosnovanim, te potražuje naknadu troškova postupak u iznosu od 3.096,87 EUR na ime sastava podneska.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava je osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Prijedlogom od 08. prosinca 2025. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

8. U odnosu na pravni lijek na koji se ovršenik poziva – prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola, pod poslovnim brojem: Gž- 1786/2024 od 10. lipnja 2025., valja reći kako je sud izvršio uvid u navedeni podnesak (list 261. – 287. spisa), te utvrdio da je isti podnesen. Time je ovršenik postupio sukladno čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) s obzirom da nema mogućnost podnošenja revizije bez prethodnog dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pa je slijedom navedenog ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a.

9. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud smatra kako je ovršenik isti učinio vjerojatnim.

10. Uvidom u spis utvrđeno je da je ovršeniku temeljem Zahtjeva za izravnu naplatu zaplijenjeno 131.435,44 EUR (na ime glavnice naknade štete s osnova izgubljene zarade 52.712,94 EUR; troškova parničnog postupka 17.367,21 EUR i kamate 61.355,29 EUR).

11. Uvidom u Uvjerenje Državne geodetske uprave od 05. prosinca 2025. (list 288. i 289. spisa), sud je utvrdio da ovrhovoditelj nije upisan u katastarskom operatu kao posjednik.

12. Bitno je ukazati da za ispunjenje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome, je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

13. Također, s obzirom da ovrhovoditelj nije osporio navode ovršenika, sud je uzeo u obzir i da ovrhovoditelj nije radno sposobna osoba, odnosno da je nezaposlena osoba i da u svome vlasništvu nema nikakvih nekretnina, a koje bi predstavljale imovinu veće vrijednosti.

14. Nadalje, za istaknuti je da je potraživanje ovrhovoditelja samom zapljenom na računu ovršenika osigurano i zaštićeno zakonskom zateznom kamatom koja i dalje na zaplijenjeni iznos teče, a ovršenik navedenim sredstvima ne može raspolagati, pa su navedena sredstva osigurana do okončanja postupka i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez ovih sredstava.

15. S obzirom da je iz naprijed navedenog utvrđeno da ovrhovoditelj nema redovna primanja i vrjednije imovine u svom vlasništvu, postoji velika vjerojatnost da u slučaju uspjeha ovršenika s revizijom, imovina ovrhovoditelja ne bi bila dostatna za povrat ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s njegova računa i prenesen ovrhovoditelju.

16. Slijedom navedenog, kako su ispunjenje pretpostavke iz čl. 65. st. 1. OZ-a, sud je odlučio kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

17. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

18. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odnosno iako je sud prihvatio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku s obzirom da raspolaže ovršnom ispravom protiv ovršenika i imao je zakonsku osnovu za pokretanje postupka izravne naplate. Također, ovršeniku nije priznat ni trošak sudskih pristojbi, jer ovršenik nije ni bio pozvan na plaćanje pristojbi. Slijedom navedenog, sud je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.

19. Ovrhovoditelj je zatražio trošak sastava očitovanja od 14. siječnja 2026. na prijedlog ovršenika. Odredbom čl. 14. st. 4. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu. Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu s obzirom da očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Naime, sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditelju uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke, odnosno sud je ovrhovoditelju samo dao mogućnost, ali ne i obvezu da odgovori na prijedlog ovršenika. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

20. Ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

21. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (st. 1.), s tim da se na to pravno sredstvo na odgovarajući primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ-a (st. 2.).

22. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ- a, odnosno da je tražbina prestala.

23. Odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana; dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave tog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

24. Kako ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu, 21. siječnja 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun.

3. FINA-i – putem web servisa

4. Spis